SOJA – DEFINITIVNO LJEKOVITA
Ni o jednoj namirnici do sada nije napisano toliko chlanaka i knjiga kao o soji! Znalo se za njeno bogatstvo u proteinima i ulju, znalo se da sadrzhi neke tvari, ali se nije znalo ono shto se danas zna a to je da je toliko ljekovita da bi ju trebalo uvrstititi u prehranu bez obzira kojem pravcu u prehrani pripadali. Novim otkrichima soja ulazi na popis funkcionalne hrane, tj. momentalno se nalazi izmechu hrane i lijeka.. Od stoch;ne hrane do lijeka dijeli nas samo desetak godina! Stavljanje soje u jelovnike svakodnevne prehrane zapravo je vrlo jednostavno. Ukratko, sprema se tiha revolucija iz soje!
META-ANALIZA POKAZUJE SVE!
Meta-analiza podrazumjeva suvremenu statistichku metodu koja uzima u obzir rezultate velikog broja radova o nekom problemu objavljenih u odrechenom periodu vremena. Takvu je anallizu objavio u uglednom struchnom chasopicu New England Journal of Medicine dr J. Anderson sa Sveuchilishta Kentucky. Meta.analiza je osobito prikladna za ispitivanja na ljudima gdje je manji broj uchesnika. Dakle, taj dr Anderson analizirao je 38 studija koje su bile provedene tijekom dvadesetak godina. Njega je zanimao odnos unosa sojinog proteina s jedne i razine masnosha u krvi s druge strane. Nedvojbeno je utvrdzeeeno slijedenje; ako se konzumira sojin protein umjesto mesnog, znachajno pada razina ukupnog kolesterola u krvi, tzv. LDL (opasnog) kolesterola kao i ukupnih masnocha. Ako znamo da su upravo to rizichni faktori kada je u pitanju nastanak bolesti krvochilnog sustava a osobito srshanog i moch;danog udara, ne treba biti previdze mudar pa zakljuch;iti shto to u praktichnom smislu znachii. To bi moglo jednostavno prelomiti i posljednje zagovornike mesne hrane odnosno proteina animalnog podrijetla!
Meta-analiza je pokazala slichne rezultate od pokusa koji su izvrcheni u Kanadi i Italiji. Vazhno je pripomenuti da su iz pokusa izdvojeni svi oni sluchajevi inicijalne razine kolesterola ispod 200 i iznad 240 mg. Takav selektovni pristup potvrdio je ranije pretpostavke da shto je razina inicijalnog kolesterola vecha che biti udziinak sojinog proteina u spushtanju razine kolesterola u krvi! Tako che ljudi koji imaju vrlo visoku razinu opasnog (LDL) kolesterola, ko zumiranjem sojinog proteina imati redukciju od 24%, dok che osobe s nikom inicijalnom razinom imati redukciju od 8%. Rezultati su toliko dobri da im ne treba komentara!
LJEKOVITA DOZA SOJINOG PROTEINA
Ovakvi uchinci su postignuti s dnevnim unosom od 47 grama chistog sojinog proteina, ali valja napomenuti da je chak 37% svih pokusa izvrcheno s josh; manjim dnevnim unosom tj. s svega 31 gram. Prevedeno na kuhinjske mjere to oko 2 velike lice sojinog izolata. Za svakodnevnu praksu kod osoba s opasnom razinom masnocha i kolesterola u krvi, preporuchuje se za 50 grama a za mushkarce 68 grama sojinog proteina. Moglo bi se rechi i ovako; zamjena 60% ukupnog dnevnog proteina s sojinim proteinom, moglo bi donijeti dramatichno poboljch;anje svim ljudima s povishenim kolesterolom u krvi. Ako se pak uvochenje sojinog proteina u prehranu kombinira s preporukama Americhkog udruženja za srce, koje kache da se dnevni unos masnocha treba reducirati za 33% ukupnih kalorija, rezultati su – zagarantirani!
U Italiji, gdje se dijeta s sojinim proteinom vech koristi u praksi, doshli su do josh jednog zanimljivog otkricha; ako se radi o genetski visokoj razini kolesterola – takav problem bolje odgovara na sojine proteine nego na redukciju masnoche u prehrani!
Pokusi provedeni na Sveuchili&shtu u drzhavi Ilinois pokazali su da dnevno konzumiranje 50 grama sojinog proteina smanjuje ukupni kolesterol bez spushtanja razine “dobrog” (HDL) kolesterola. Kada se iz dnevnih obroka oduzme pola doze tj. 25 grama sojinog proteina, spushtajuchi uchinak je utvrdzhen kod osoba i s inicijalno vechim kolesterolom od 240 mg.
SHTO I KAKO DJELUJE – LJEKOVITO?
Ljekoviti uchinci sojinog proteina se odnose samo na onaj protein iz sojinog zrna! Ne zna se zashto on ima svojstvo spushtanja razine kolesterola, ali se zna da druge komponente sojinog zrna (vlaknata struktura) tih uchinaka - nemaju! Pa ipak situacija nije tako beznadezhna; nedavni pokusi na majmunima daju naslutiti o kojim se tvarima radi. Kemijske supstancije pod nazivom IZOFLAVONI smanjuju moguchnost srchanog udara od stresa, a 2 podskupine supstanci su izdvojene kao narochito perspektivne; GENISTEIN i DAIDZEIN.. Skupina izoflavona podrazumjeva fitoestrogene (biljne spolne hormone). Tako primjerice Genistein svojom strukturom podsjenja na strukturu estrogena, pa se chak neki njegovi uchinci mogu poistovjetiti s uchincima zhenskih spolnih hormona. To doslovce znachi da bi se mogli primjeniti svugdje gdje se koriste estrogeni, a to je prije svega zashtita krvochilnog sustava, prevencija osteoporoze i nekih oblika raka! Ukratko, sprema se tiha revolucija iz soje! Hrana koja se u nas sve do nedavno koristila samo za prehranu stoke, a u svijetu se mukotrpno probiajala pored bogate trpeze na kojoj je dominiralo meso svih vrsta, mozhda će konachno osvanuti u punom svijetlu jer mozhe produchiti ljudski zh;ivot. Od situacije kod nas kada je soja bila samo stoch;na hrana pa do lijeka, dijeli nas samo oko 10 godina! To bi moralo znachiti i medicinsku revalorizaciju vegetarijanske prehrane gdje je supstitucija mesa sojom, standardni postupak.
Premda su znanstvenici “zagolicani” do kraja, osobito kada se radi o raku dojke, nachin pozitivnog djelovanja je u sferi nagadzhanja i teoretoziranja. Mozhda je najblinje mishljenje da izoflavoni blokiraju receptore estrogena u mlijeshnoj zhlijezdi, shto onemoguchava produkciju stanica raka dojke! Isto tako se misli da biljni estrogeni djeluju kao blokatori mushkog spolnog hormona testosterona, koji “tjeraju” prostatu na rast tumora. Osim toga, izoflavoni usporavaju stvaranje sustava krvnih zhilica na mjestima gdje ih nije bilo (angiogeneza) a to je prva faza u nastanku tumora. Bez obzira na spekulacije kako bi se ljekovite tvari mogle izolirati i pretvarati u tablete, ostaje pravilo da je izvorni sojin protein u svakodnevnoj prehrani -–najbolje rjedzhenje.
IZVORI SOJINOG PROTEINA
Sastav cijelog sojinog zrna varira ovisno o sorti, ali se mozhe uzeti da prosjeno sadrzhi 38% proteina., 18% ulja i oko 15% vlaknaste strukture. Pravo je obilje gotovih proizvoda koji se mogu koristti u standardnoj prehrani. Najbolje je pocheti s sojinim mlijekom, koje se po ničem ne razlikuje od kravljeg osim po okusu. Navikli smo na miris i okus kravljeg mlijeka pa nam je sve ostalo – drukchije. Ali pokusi su pokazali da se dojennje navikne na sojino mlijeko jednako kao i na kravlje. Nemojmo zaboraviti da se neke najnapushenije zemlje svijeta (Indonezija, Malezija, Indija) hrane gotovo iskljuchivo sojinim mlijekom i da oni tvrde kako je jedino pravo mlijeko – sojino! Postoji vishe varijanti sojinog mlijeka ukljuchujuch;i i fermentirani oblik – jogurt!
Sojino mlijeko sadrzhi isto (ili vish;e) proteina kao shto je sluchaj kod kravljeg mlijeka, a za one koji ne podnose grashasti miris soje, postoje industrijski aromatizirani oblici ili je tehnoloshki stvar drukchije rjeshena i tada nepozheljnog mirisa visje nema. Svaka vecha sojinog mlijeka sadrzh;i 4-10 grama sojinog proteina. Svjeche sojino mlijeko u nas plasira ga iz Makronove Zlata Nanich iz Zrna. Mozhda treba rechi da se u kulinarstvu sojino mlijeko koristi na bezbroj nachina sve isto kao i kravlje mlijeko, naravno ukljuchujuch;i i pripremu kvalitetnih palachnki.
Sojino brashno i sojin koncentrat su slijedechi proizvodi s proteinom soje koji se u nas mogu dobiti primjerice u Gei ili drugim shopovima zdrave hrane. Mogu se dodavati u kruh, tijesto i druge proizvode a mogu se praviti pljeskavice u kombinaciji s povrshem i oradzhastim plodovima. Recepti za njihovu uporabu mogu se nachi na internetu (Vidi: WEB “Zdrava hrana & Prehrana”).
Ako uz uporabu sojinog proteina pomognemo samo 10% onih bolesnika koji pate od povishenih koncentracija masnocha i kolesterola u krvi, mi smo zapravo ispunili svoju misiju.