Најекономично греење и ладење

  • Креатор на темата Креатор на темата Dr Zmigo
  • Време на започнување Време на започнување
Jas mislev deka racunaat peski ili parcijalno za posebni delovi so nekoi usluzni programcinja
Nemas nikakov problem i na raka da presmetas i pak da bide tocno barem 90%. Duri i matematikata za presmetka na raka e ednostavna. Pimer kaj stan od 100m2 so obicen blok (25cm) i PVC so 2 obicni stakla, maksimalnata obvivka na stanot e 10m (dolzina) * 3m (visina) * 4 (nadvoresni zida) =120m2. U vrednosta i za zidot so blokot i za prozorot e 1.5 isto. Vo vakov slucaj zagubtata na -7 e 120m2(povrsinata na elementite (nadvoresni zidovi so prozori)*1.5 (U-koeficientot)*30 (razlika od nadvorsnata -7, i baranata vnatresna temperatura od +23) = 5.4KW.

Znaci na -7 vkupnata baranata toplina za stanot e 5.4KW.

Sega moze da zabeleza deka tavanot i podot ne se spomenati. Vo slucajov se predpostavuva deka stanovite nad i pod se great i tie na +23 pa nema razliki na temperaturite i nema zagubi.

E sega racunaj deka ovaa suma bi trebala da bide pomala bideki imas solarni dobitoci, dobitoci od elektronika i od ljugeto koi se vo prostocijata. Ovie 5.4KW eve zaokruzi gi na 6KW se nekakvo crno scenario vo vakov slucaj.

Dokolku stanovite nad tebe i pod tebe ne se great togas situacijata e kompletno razlicna.
 
Ne e bas taka.
Kol. toplina se javuva kako proizvod od razlikata na temp., povrsinata i vkupniot koef. ma premin na toplina.
E ovoj vkupen koef. e vo zavisnost od koef, na toplosprovodlivosta na materijalite (stiropor, kamena volna, malter, cigla .....), kade sekoj materijal ima svoj koeficient a isto taka i debelinata koja e vgradena vo samiot zid igra golema uloga.
Uste ne treba da se zaboravi da se dodade i koef, na premin na toplina od vnatresniot vozduh kon vnatresniot zid i od nadvoresniot vozduh kon nadvoraesniot zid koj ima razlicni vrednosti vo zavisnost od samoto struenje na vozduhot (veter dali ima ili nema, i kolku ima)
 
Ne e bas taka.
Kol. toplina se javuva kako proizvod od razlikata na temp., povrsinata i vkupniot koef. ma premin na toplina.
E ovoj vkupen koef. e vo zavisnost od koef, na toplosprovodlivosta na materijalite (stiropor, kamena volna, malter, cigla .....), kade sekoj materijal ima svoj koeficient a isto taka i debelinata koja e vgradena vo samiot zid igra golema uloga.
Uste ne treba da se zaboravi da se dodade i koef, na premin na toplina od vnatresniot vozduh kon vnatresniot zid i od nadvoresniot vozduh kon nadvoraesniot zid koj ima razlicni vrednosti vo zavisnost od samoto struenje na vozduhot (veter dali ima ili nema, i kolku ima)
Samo da ve potsetam deka vo masinstvoto ova e edna od najednostavnite proektni zadaci. Kako potvrda na ova vo bivsa YU, jas kako srednoskolec, vo sredno teh. uciliste, imav zavrsna diplomska rabota kompletna predmetka i dimenzioniranje na toplovodno greenje na individualen objekt so presmetka na toplinski zagubi, dimenzioniranje na kotel, pumpi,radijatori.... so crtanje na kompletni rabotilnicki crtezi za razvodnata mreza na cevki itn i toa vo doba koga nemase nitu digitroni i se racunase so pomos na tkn SIBERI.
Ete kolku e toa kompleksna presmetka i na ja zilavite ponataka.
Togas bese problem da se odredat sto potocni podatoci za koeficientite na toploprovodlivost, pa pak se dobivaa dobri i precizni predmetki za gubitocite na toplina. Sega vo erata na informatika, toa e mnogu poednostaveno bidejci sekoj proizvoditel, kako sto e na pr. KNAUF, ima obvrska da ispita i dava tocni koeficienti za sekoja kombinacija od materijali...
Inace dimenzioniranjeto e rasteglivo i "dozvoleno" e da bide i 20-30 procenti predimenzionirano "za sekoj slucaj", sto ne smee da se dozvoli na primer kaj celicnite konstrukcii koi se rusat od sopstvena tezina ako se predimenzionirani ili pak ako se raboti za masinski elementi koi se proizveduvaat masovno, ne smee da ima nikakvo predimenzioniranje, bidejci sekoj gram visok gubi profit...
 
Ne ja zilavime voopsto. Ako kriteriumot za kompleksni presmetki se presmetki na diferencijalni ravenki togas ova ne se kompleksni presmetki. Ama koga znaeme deka ova e opst a ne tehnicki ili inzenerski forum, i poveke od polovina velat kubatura a ne volumen (bez navreda kon nikogo), togas e kompleksna presmetka.[DOUBLEPOST=1556427235][/DOUBLEPOST]Usput, srekni veligdenski praznici.[DOUBLEPOST=1556427404][/DOUBLEPOST]Bidejki e tolku prosto i ednostavno ubavo e nekoj sto znae, da ja napise relacijata ili nacinot za presmetka za topl. gubitoci na 1m2 zid so blok cigla i 10cm stiropor, pri nekoja po izbor razlika na temperatura(sto e samo polesniot del za presmetka od vkupnite topl. zagubi na objektot). Taka da ke se nauci nesto poveke.
 
Последно уредено:
За да дојдеме до #3 треба прво да установиме по што е Шошенк толку најдобар да држи прво место задњиве 10 години :toe:
 
За да дојдеме до #3 треба прво да установиме по што е Шошенк толку најдобар да држи прво место задњиве 10 години :toe:

чекам да напишеш рецензија една за колку тоа ендгејм претставува битен фактор во светската кинематографија.
 
чекам да напишеш рецензија една за колку тоа волкот претставува битен фактор во светската кинематографија.
 
Cestiti praznici na site.
Bidejki e tolku prosto i ednostavno ubavo e nekoj sto znae, da ja napise relacijata ili nacinot za presmetka za topl. gubitoci na 1m2 zid so blok cigla i 10cm stiropor, pri nekoja po izbor razlika na temperatura(sto e samo polesniot del za presmetka od vkupnite topl. zagubi na objektot). Taka da ke se nauci nesto poveke.

λ e termalnata sprovedlivost na materijalot.

R e termalniot otpor na materijalot i se presmetuva koga se deli debinata na materijalot vo metri so vrednosta na λ.
Primer ako stiroporot ima vrednost na λ od 0.03. 10cm od stiroporot ima R vrednost od 0.1/0.03=3.33

U vrednosta e reciprocitetna vrednost od zbirot na R vrednostite na site sloevi. Vo nasiot slucaj U=1/3.33=0.3.
 
Предлог за инвертер од 25-35 000 денари.. и дали е сосема ок даикин ftxbc 3.5kw
 
За дневен престој до 30м2 во стан со пвц прозори би требало да е релативно океј.
 
I uste da se pomnozi so dva koeficienti. Edniot kof. na premin na toplina od nadvor prema zid ( koj e razlicen vo zavisnost od struenjeto na vozduhot, vetar i sl), i drugiot e prema vnatresniot zid. I toa sve se mnozi so delta t. I kako sto napisav ovoj e polesniot del od presmetka bidejki imame pod, tavan, prozorci, betonski gredi itn itn.
 

Kajgana Shop

Back
На врв Bottom