„Сепак, факт е дека Бугарија никогаш не го оспори правото на граѓаните на Северна Македонија да го дефинираат својот модерен идентитет и да го нарекуваат својот службен јазик како што сакаат. Бугарија само реагира на обидите да се изгради идентитетот на државата на антибугарска основа и со присвојување на бугарската историја, слично на опседнатоста на Скопје со античкиот период до потпишувањето на договорот со Грција во 2018 година“, изјавил Радев.
Знаме, име и античка историја - Грција: check
Средновековна историја и јазикот - Бугарија: pending
Територија и население - Бугарија: pending
Со Грците завршивме и влеговме во НАТО, сега и Бугарите да ги решиме и автоматски сме во ЕУ. А ја голтнавме ли бугарската кнедла ќе се задавиме и толку е побратиме. Ќе нема Македонци ќе нема Македонска Држава. Да не ве лажат „само Бугарите во Уставот и толку е“, ги внесовме ли во Устав започнува процесот за втора Бугарска Држава со понатамошна цел припојување на територијата на Македонија кон матичната држава на што отворено работат соседите од Бугарија и ти велат ште њама граница бе.
Početci stare makedonske srednjovjekovne književnosti u tijesnoj su svezi s bizantskom diplomacijom i djelatnošću Ćirila i Metoda, koji su za potrebe Moravske misije (863) u Rastislavovoj državi preveli na staroslavenski najbitnije liturgijske knjige (»Biblija«), napisavši ih oblom glagoljicom.
Bio je to početak stare makedonske književnosti, koja se proteže od IX. do XIX. stoljeća i može se podijeliti na srednjovjekovno (IX–XV. st.) i novovjekovno razdoblje (XVI–XIX. st.). Dominantni je pisac prvoga razdoblja Kliment Ohridski, nastavljač ćirilometodske tradicije i autor petnaestak izvornih djela različitih žanrova (žitija, pohvala, pouka, pjesama i psalama).
Makedonski kulturni i nacionalni identitet bio je trajno ugrožen od posljednjih desetljeća XIV. stoljeća sve do osnivanja Republike Makedonije nakon II. svjetskoga rata, jer su se na vlasti izmjenjivali nemakedonski narodi (Turci od XIV. stoljeća do I. svjetskoga rata, Srbi između dvaju svjetskih ratova te Bugari, Talijani i Nijemci u II. svjetskom ratu).
U razdoblju novovjekovne makedonske književnosti (XVI–XIX. st.) dominantnu su ulogu imali tzv. damaskini (nazvani po grčkom piscu i propovjedniku Damaskinu Studitu, koji je 1558. u Veneciji na novogrčkom jeziku objavio zbornik od 36 slova pod naslovom »Riznica«).
Zbornik makedonskih (većim dijelom) i bugarskih (manjim dijelom) narodnih pjesama koji su objavili braća D. (1810–62) i K. Miladinov (1830–62) pod naslovom »Bugarske narodne pjesme« (»Bolgarski narodni pesni«, 1861) paradigmatska je folkloristička knjiga toga razdoblja;
Samuilo, makedonski car od 976 (?, 954 – ?, 6. X. 1014). Najmlađi od četiriju sinova brsjačkoga komesa Nikole, koji je u procesu slabljenja središnje vlasti u Bugarskoj stekao znatnu samostalnost na području svoje vlasti u zapadnom dijelu države. Nekoliko god. nakon Nikoline smrti dignuli su njegovi sinovi (komitopuli David, Aron, Mojsije, Samuilo) bunu protiv Bizanta (976), vlast kojega su priznali nakon propasti bugarske neovisnosti (971). U tom je ustanku nastalo carstvo koje je baštinilo tradiciju bugarske carske krune, ali se njegovo središte pomaknulo više stotina kilometara na zapad, u zapadnu Makedoniju, pa ga se s pravom naziva Makedonsko Carstvo.
На времето Стефан Валхов Мицов рече: Бугаринот ако му дадеш прилика газ бара ако го притиснеш газ бара. Се додека има будала од другата страна што ќе му оди по гајдата тој ќе си бара.
На времето Стефан Валхов Мицов рече: Бугаринот ако му дадеш прилика газ бара ако го притиснеш газ бара. Се додека има будала од другата страна што ќе му оди по гајдата тој ќе си бара.
се бунеле зошто њама Шенген, нив ВИЗИ треба да им се воведат !!!. Не само коли, со децении пљачкаат банкомати ширум балканските држави... доста од нивните Уцени дека ќе се врателе кон Русија...
се бунеле зошто њама Шенген, нив ВИЗИ треба да им се воведат !!!. Не само коли, со децении пљачкаат банкомати ширум балканските држави... доста од нивните Уцени дека ќе се врателе кон Русија...
Početci stare makedonske srednjovjekovne književnosti u tijesnoj su svezi s bizantskom diplomacijom i djelatnošću Ćirila i Metoda, koji su za potrebe Moravske misije (863) u Rastislavovoj državi preveli na staroslavenski najbitnije liturgijske knjige (»Biblija«), napisavši ih oblom glagoljicom.
Bio je to početak stare makedonske književnosti, koja se proteže od IX. do XIX. stoljeća i može se podijeliti na srednjovjekovno (IX–XV. st.) i novovjekovno razdoblje (XVI–XIX. st.). Dominantni je pisac prvoga razdoblja Kliment Ohridski, nastavljač ćirilometodske tradicije i autor petnaestak izvornih djela različitih žanrova (žitija, pohvala, pouka, pjesama i psalama).
Makedonski kulturni i nacionalni identitet bio je trajno ugrožen od posljednjih desetljeća XIV. stoljeća sve do osnivanja Republike Makedonije nakon II. svjetskoga rata, jer su se na vlasti izmjenjivali nemakedonski narodi (Turci od XIV. stoljeća do I. svjetskoga rata, Srbi između dvaju svjetskih ratova te Bugari, Talijani i Nijemci u II. svjetskom ratu).
U razdoblju novovjekovne makedonske književnosti (XVI–XIX. st.) dominantnu su ulogu imali tzv. damaskini (nazvani po grčkom piscu i propovjedniku Damaskinu Studitu, koji je 1558. u Veneciji na novogrčkom jeziku objavio zbornik od 36 slova pod naslovom »Riznica«).
Zbornik makedonskih (većim dijelom) i bugarskih (manjim dijelom) narodnih pjesama koji su objavili braća D. (1810–62) i K. Miladinov (1830–62) pod naslovom »Bugarske narodne pjesme« (»Bolgarski narodni pesni«, 1861) paradigmatska je folkloristička knjiga toga razdoblja;
Samuilo, makedonski car od 976 (?, 954 – ?, 6. X. 1014). Najmlađi od četiriju sinova brsjačkoga komesa Nikole, koji je u procesu slabljenja središnje vlasti u Bugarskoj stekao znatnu samostalnost na području svoje vlasti u zapadnom dijelu države. Nekoliko god. nakon Nikoline smrti dignuli su njegovi sinovi (komitopuli David, Aron, Mojsije, Samuilo) bunu protiv Bizanta (976), vlast kojega su priznali nakon propasti bugarske neovisnosti (971). U tom je ustanku nastalo carstvo koje je baštinilo tradiciju bugarske carske krune, ali se njegovo središte pomaknulo više stotina kilometara na zapad, u zapadnu Makedoniju, pa ga se s pravom naziva Makedonsko Carstvo.
Напиши и објаснување одоздола дека од Алцековите Бугари на Апенинскиот Полуостров има потекло Кристофер Колумбо и дека уствари не е Итаљанец тој што ја открил Америка туку Бугар.
А според ова напишаново кај четвртата точка, ако се однесува за балканскава Албанија намсето за кавказската тогаш на крај може да испадне иронијата дека Бугариве имаат послична ДНК со автохтониве отколку со нас.
Оваа страница користи колачиња за персонализирање на содржината. Со продолжување на користењето, се согласувате со нашата политика за користење колачиња.