Isto taka, ona sto se slucuvase vo prvite godini po voveduvanjeto na parlamentarna demokratija, koga SDB spored tradicijata na svoite prethodnici (OZNA, UDBA itn.) funkcionirase vo baranjeto na vnatresni neprijateli, se izrodija do den-denes ne dokrajrazjasneti aferi “Sina Ptica”, “Duvlo”…. Zosto ne, i poslednata ljubovna afera na pretsedatelot Gligorov. Bidejki, za da bide jasno, dokolku Direkcijata za aferata doznala po nejzinoto objavuvanje vo javnosta, togas navistina nesto krupno ne e vo red. So toa ovaa, sekade vo svetot krajno seriozna sfatena I tretirana drzavna sfera, vo nasi okolnostise sveduva na politicka fabrika za intrigi, najcesto protiv opozicijata, no i kompromitiranje na licnosti vo vlasta, do nivo na uliccni spioni i provokatori koi vo svojata profesionalna tranziciona faza na rabotenje tesko se otkazuvaatod privilegijata na najpovlastena sfera vo sekoj drzaven system. Mozebi najmnogu i zatoa sto lugjeto koi se vo vrvot na “sluzbata” tesko se odviknuvaat i se otkazuvaat od zadovolstvata, no i poradi toa sto vo nekogasnite najvisoki (jugoslovenski) nivoa mnogu retko imalo avtonomni makedonski kadri. Sosema sigurno e i deka del od pricinata treba da se bara i vo nevospituvanjeto nov, a prekinuvanjeto na dosegasniot obrazoven system za funkcioniranje na kadri vo sferata na bezbednosta, najmnogu so ukinuvanjeto na Fakultetot za bezbednost pos to bezbednosnata analiza e vo racete na priuceni kadri so koi sigurno, verojatno ne slucajno, e mnogu polesno da se upravuva i da se manipulira. Sepak, nedvosmisleno, najgolema pricina lezi vo politickata zakoravenost i privilegiite sto upravuvanjeto i raspolaganjeto so ovaa sfera im gi dava na politickite sefovi, vo slucajov vladeackiot SDS, vo uslovi koga i edinstveniot system na parlamentarna kontrola preku soodvetnata sobraniska komisija e, isto taka pod nivna kontrola.
I na prvite, uste poveca na vtorite parlamentarni, kako i na prvite lokalni izbori, jasno se vide deka namesto vo interes na drzavata, SDS site drzavni raspolozivi sretstva gi stava vo funkcija na svoite politicki interesi.
Uste povece. Tradicijata od jugoslovenskiot period, koga i razmisluvanjata razlicni od vladejackata, togas edna partija, bea definirani i tretirani kako antidrzavni, teroristicki i sl. Se prenese i vo segasnata parlamentarna atmosfera koga najmnogu nacionalnite partii, no i poedincite so pogolema ekonomska moc, osobeno politicki nedefiniranite, ostanaa predmet na rabota na ovie sluzbi. Poradi toa podocna, bezmalku kaj site partii, se vospostavi vistinski sindrom na “politicka spionaza” do nivo na partiski Tovar. Okolu toa kolku vo partiskite redovi i kadri ima ufrleno lugje na sluzbata za drzavna bezbednost, koi nasproti zakonskite odredbi, rabotat ne vo funkcija na drzavnite, tuku na partiskite interesi na partijata na vlast. Sto e naj loso, nastanite koi se slucuvaat ja potvrduvaat ova teza i konstrukcija kako vo profesionalnite sferi bez isklucoci, do nivo na mehanizam, frustracija i uplav deka “SLUZBATA slusa se”.
Vo vakva situacija kako edinstveno siguren zastiten mehanizam, koj vece se formira, e gragjanska vozdrzanost i povlekuvanje, inaku tolku tipicna za nedemokratskite drzavi. Ne navleguvajci vo sociolosko-psiholoskata slozenost na ona sto vakvata sostojba im go nosi na gragjanite, zaprepastuva natamosnata, ocigledna zloupotreba na institucijata za drzavna bezbednost, na smetka na politickite interesi na vladeackata SDS. Povece fakti zboruvaat deka recisi nisto ne e smeneto na relacijata politika-policija-gragjani. “Istoriskite” izjavi na ministerot za vnatresni raboti, Tomislav Cokrevski, za toa deka toj znae koj od pratenicite se “trudni do zabi” no ne saka da kaze, za policisko-novinarskite brakovi, vecnata evidencija i uvid na policijata, samo potvrduvaat deka i ponatamu funkcionira komunistickiot sindrom, no sega kako drzaven problem – politizacija na policijata. Bidejki, ako Cokrevski misli seriozno, a vo sekoj slucaj treba da se sfati seriozno, toj, mozebi nesvesno, no sepak pomalku avtoritetno a povece avtoritarno, locirase “neprijateli” kon Ministerstvoto sto toj go vodi postojano gi ima pod kontrola. Apsurdot e vo zaklucokot deka, spored Cokrevski, neprijatelite sedat vo vrvot na sistemot. Ili Cokrevski ima normi koi ne odgovaraat na eden minister na policija na parlamentarna drzava, ili SDS preku svoite ministri za smetka na partiskite , drzavnite interesi gi stava na strana, ili najnakraj najlosoto – makedonskiot parlamentaren sistem se raspagja odvnatre.
Zakonot za vnatresni raboti vo delot za Direkcijata za bezbednost i kontrarazuznavanje regulira deka predmet na rabotata na ovaa sluzba e “zastita od spiuonaza, terorizam ili drugi aktivnosti nasoceni kon zagrozuvanje ili urivanje na demokratski institucii, utvrdeni so Ustavot na RM, so nasilni sretstva, kako i zastita od poteski formi na organiziran kriminal”. Isto taka Zakonot regulira deka direktorot (od ne odamna – Zoran Verusevski) e samostoen, a za svojata rabota im odgovara na ministerot za vnatresni raboti i na Vladata. Bidejki spionazata, posebno ekonomskata, e evidentna, togas bezdrugo i terorizmot, svercot na oruzje vo ogromni kolicini e isto taka evidentno, kako sto vprocem se I drugite aktivnosti nasoceni kon zagrozuvanje i urivanje na demokratskite institucii. Ova, potvrdeno vo ocenkite na premierot Crvenkovski, go nametnuva faktot deka nadleznite isntitucii se sposobni za sproveduvanjena zakonot. Dokolku, pak, ova ne e tocno, tie najprvin bi pocnale da gi resavaat mnogute otvoreni prasanja od nivnata nadleznost, na primer, atentatot vrz pretsedatelot Gligorov. Ili, deka vo sproveduvanjeto na svoite nadleznosti se seriozno, do nefunkcioniranost hendikepirani. Nivnata dobra zelba e druga rabota, osven ako ne se ima namera nekoj vrz sudbinata na drzavata i nejzinite gragjani da izigruva detektiv."