Гностиците застраниле, а Муслиманите ги исправиле на правиот пат? Според кои критериуми и која методологија утврдивте што кај нив е исправно, а што погрешно? Наведи и образложи ги доказите за ова твое тврдење.
И која од седумте верзии на Куранот ви е вистинската?
Zašto je Allah objavio sedam različiti Kur'ana ?
In The Name Of Allah - Seven Versions of the Quran
Гностиците застраниле, а Муслиманите ги исправиле на правиот пат? Според кои критериуми и која методологија утврдивте што кај нив е исправно, а што погрешно? Наведи и образложи ги доказите за ова твое тврдење.
И која од седумте верзии на Куранот ви е вистинската?
Zašto je Allah objavio sedam različiti Kur'ana ?
In The Name Of Allah - Seven Versions of the Quran
Не постојат различни верзии на куранот туку различни начини на рецитација. Тоа е огромна разлика. Тоа значи дека формата на куранот е непроменлива,изговарањето(акцентот) е различен.
"Mi nijedan ajet ne mijenjamo, niti ga u zaborav ostavljamo, a da bolji od njega ili sličan njemu ne donesemo! Zar ti ne znaš da Allah sve može?"/106/ "Zar ti ne znaš da Allahu pripada vlast i na nebesima i na Zemlji i da, osim Allaha, ni zaštitnika ni pomagača nemate?" /107/
Izraz / "dokidanje, derogiranje" u arapskom jeziku dolazi od glagola / "prepisati, otisnuti knjigu", tj prenijeti je sa jedne na drugu kopiju serijatski, to je dokidanje jedne odredbe drugom koja je došla poslije nje, na osnovi šerijatskog argumenta.Nekada je derogiranje () potvrda određenog teksta uz dokidanje zakonske odredbe, kao što su, npr., dokidanje obaveze milostinje (sadake) prije nego što pitaju Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dokidanje odredbe da musliman istraje u borbi protiv deset nevjernika i svođenje tog broja na dva.Ovdje spada i proglašenje nečega što je dozvoljeno (halal) zabranjenim (haram) i zabranjenog dozvoljenim, kao i onog što je pohvalno (mubah) nedopustivim, odnosno nečega nedopustivog pohvalnim..To se odnosi isključivo na pitanja naređenja i zabrana, dopustivosti ili nedopustivosti, sprečavanja ili pohvalnog odobravanja i ne odnosi se na ono što se saopćava ili konstatuje gdje nema niti onoga što se dokida, niti onoga što dokida.
Nekada je to, međutim, potvrda određene šerijatske odredbe uz dokidanje napisanog teksta, kao što Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: /102/ "Ako starac ili starica počine blud, obavezno ih kamenujte.." "Mi nijedan ajet ne mijenjamo", tj. ne zamjenjujemo njegovu šerijatsku odredbu, "niti ga u zaborav ostavljamo"Riječi čitaju se na dva načina (kiraeta): / "niti ga u zaborav ostavljamo" i / "niti ga odgađamo".Prema prvom kiraetu to, dakle, znači "niti ga u zaborav ostavljamo", a prema drugom "niti ga odlažemo". U vezi s riječima Uzvišenog: "Mi nijedan ajet ne mijenjamo niti ga u zaborav ostavljamo", Abdurrezzak navodi predanje od Ma'mera, a ovaj od Katade, koji je rekao: "Allah Uzvišeni je davao da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zaboravi što On hoće, a dokidao što On hoće." Abd ibn Umejr, Mudžahid i Ata kažu da riječi: znače "odlaže ih i ostavlja za kasnije", a Ibn-ebi-Hatem s lancem od Ibn-Abbasa navodi da je on rekao: - Obratio nam se jednom prilikom Omer, r.a., i rekao: "Allah Uzvišeni kaže: 'Mi nijedan ajet ne mijenjamo niti odgađamo', tj odlažemo." Riječi Uzvišenog: "...a da bolji od njega, ili sličan njemu ne donesemo!" znači, u pogledu šerijatske odredbe u odnosu na interes za duženih vjernika.U vezi s tim Katade kaže: "U ovom ajetu je olakšica i povlastica, naredba i zabrana." Riječima: "Zar ti ne znaš da Allah sve može? Zar ti ne znaš da Allahu pripada vlast i na nebesima i na Zemlji i da, osim Allaha, ni zaštitnika ni pomagača nemate." Uzvišeni Allah ovim riječima upućuje Svoje robove pokazujući im da On raspolaže stvorenim svijetom po Svojoj volji, budući da je On i Tvorac i NaredbodavacPrema tome, kao što je On svjetove stvorio po Svojoj volji, kao što daje sreću kome On hoće, a nesreću kome hoće; kao što daje zdravlje kome hoće, a bolest kome hoće; upućuje koga hoće, a ponižava koga hoće, isto tako On donosi odredbe za Svoje robove po Svojoj volji, dozvoljava šta On hoće, a zabranjuje šta hoće, dopušta kao pohvalno šta hoće, a ne dopušta šta hoće.On je Onaj Koji određuje šta hoće bez naknadne posljedice i pitanja u vezi s Njegovom odredbom, za razliku od stvorenja koja su odgovorna.On iskušava Svoje robove i njihovu pokornost Njegovim poslanicima, činom dokidanja odredbi tako da naređuje ono u čemu je interes koji On zna, a potom to zabranjuje u skladu sa Svojim znanjem.Stoga je za izvršenje Njegovih naredbi nužna maksimalna pokornost i slijeđenje poslanika prihvaćanjem svega što oni donose, provođenjem u praksu njihovih naredbi i izbjegavanjem svega što zabranjuju i što sprečavaju.Na ovome je mjestu odgovor židovima, objašnjenje njihovog nevjerovanja i raskrinkavanje njihove sumnjičavosti u pogledu "nedopuštenosti" derogiranja ajeta.Naime, oni su negirali dokidanje odredaba Tevrata, kao što su negirali i vjerovjesništvo Isaa, a.s., i Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Zato njih Allah obavještava da Njemu pripada vlast na nebesima i na Zemlji, da su stvorenja u Njegovoj vlasti i pokornosti, te da i oni moraju slušati i biti pokorni Njegovim zapovijedima i zabranama, jer On može narediti šta On hoće, a zabraniti šta hoće; može dokinuti šta hoće, a potvrditi šta hoće i to sve onako kako On želi i hoće da naredi, odnosno zabrani. židovi su negirali čin derogiranja (nesh) zato što su bili nevjernici i inadžije, jer sam razum ne isključuje mogućnost derogiranja pojedinih odredaba, budući da Allah donosi odredbe po Svojoj volji i čini što sam hoće. Derogiranja je bilo i u ranije objavljenim knjigama i šerijatskim propisima.Tako je Ademu bilo dozvoljeno da se njegove kćerke udaju za njegove sinove, a potom je to zabranjeno; Nuhu je bilo dozvoljeno da jede meso svih životinja nakon izlaska iz lađe, a potom je to zabranjeno; Israilu i njegovim sinovima bilo je dozvoljeno stupanje u brak sa dvije sestre, a u Tevratu i nakon njega zabranjeno; Ibrahimu je naređeno da zakolje svoga sina, a potom je to dokinuto prije nego je on to učinio židovi su sve ovo znali i priznavali, ali su sami to odbijali, dok se muslimani slažu da je čin derogiranja pojedinih Allahovih odredbi dopušten, imajući u vidu veliku mudrost sadržanu u tome.
