- Член од
- 21 септември 2008
- Мислења
- 1.074
- Поени од реакции
- 581
Значи САД според тебе се развиле со помош на дефлација. А, малку да поразмислиш и можеби ќе ти текне дека тие 100 години за кои ти зборуваш е векот на иновации и на најголемиот технолошки развој. Иако ние во тој период не сме ни били држава, некои други се развивале со голема брзина. Ако со дефлација се правело развиена држава со сега ќе немало неразвиена. И дефлација не е штетна само во депресија, туку таа ја предизвикува депресијата, затоа што при ниски цени, фабриките оптуштаат работници затоа што не им се исплаќа да продаваат по толку ниски цени, а со истите трошоци, зошто најверојатно знаеш ако нешто во економијата е ригидно надоле тоа се платите на вработените.Da pojasnime nesto. Cenite od 1800 do 1913 vo SAD pagaa prosek 2% godisno.. za tie 100tina godini SAD stana od agrarna zemja vo svetska megasila. Ne toa tuku nominalno stagnaten dohod postiguvnashe 2% realen rast. Koga ke go dodadish i nominalniot porast na dohodot standardot na lugeto se zgolemil mnogukratno vo toj peroiod dodeka cenite padnale mnogu.
Deflacijata sama po sebe ne sto ne e shtenta tuku e pozitivna za ekonomija. Ja zgolemuva relativnata kupovna mok na drzavata t.e JA zgolemuva vrednosta na parite a ne namaluva kako sto tvrdish.
Empiriski dokazi za deflacija i nevrabotenost glavno se poso4uvaat od Golemata Depresija. Deflacijata e isklu4itelno bolna za ekonomijata ako posoti mnogu dolg pokrien so sredstva. Vo takvi uslovi padot na cenite na sredstvata (koi prethodno porasnale kako rezultat na kreditinite pari t.e sozdavanjeto na dolgot) doveduva do negativno kapitalno saldo kaj dolznicite koi bankrotiraat. Kreditorite gi povikuvaat obezbeduvanjata gi zaplenuvaat sredstvata i gi prodavaat na pazar ponatamu depresirajki ja cenata. Ovaa spirala ponatamu nadolu ja povlekuva ekonomijata i vrabotenosta. No mnogu bitno e da se znae deka ekonomijata prethodno bila napumpana so dolg koj gi podignal cenite koi pagaat za vreme na deflacijata. Vo vakvi uslovi samo brza likvidacija na dologt e spas za ekonomijata. Odlozuvanje, spasuvanje, monetiziranje na dolgot i sl gi prolongira problemite i evenutalnata korekcija e mnogu poteska. Kenzijacite gi opniraat ovie arugmenti so stavot deka platite tesko se prilagoduvaat nadolu t.e sticky wages. Jas bi rekol najbitno za rast e kolku e ekonomijata fleksibilna - minimum intervencija vo cenite, platite itn. Lugeto ke prifatat namaluvanje na platata ako cenite na se sto kupuvaat se namalat drasti4no.
Celiot problem e sto site ceni/plati itn vo ekonomijata se dujat pod vlijanie na privremeni pari pozajmeni od idninata- dolg. Stom dojde vreme dolgot da se likvidira site varijabli treba da se vratat na niova sto korespondiraat na vistinskata koli4inata pari vo optek a ne na pari+dolg.
Disciplinata na zlatniot standard gi spre4uva vakvite raboti. Dava mnogu pogolema stabilnost na celiot proces na pozajmuvanje od idinitata i go ograni4uva zna4ajno. Zatoa krizite vo zlaten standard se mnogu pomeki i pobrzo se prebroduvaat. Tuka mislam na metalen standard kade sto ima slobodna cirkulacija na metal. Knizniot standard na 20tite ne e zlaten i e osnovna pri4ina za golemata depresija.
Teoretski poradi porastot na produktivnosta vo edna ekonomija so vreme cenite treba da pagaat.
Nema nikakva teoretska osnova sto moze da potvrdi kauzalna vrska megu deflacijata i nevrabotenosta. Ima empiriska korelacija. Edno nesto na sto treba mnogu da se vnimava e kolku zna4enje se pridava na korelaciiite vo ekonmoijata i kako se tolkuvaat. Ova e odtamu sto mnogu od ekonomskite magnitudi se vo nekakva vrska.
Deflacija i nevrabotenost ti e isto kako da pravish studija za rak na beli drobovi i da utvrdish deka lugeto sto poseduvaat zapalki imaat pogolemi sansi da imaat rak na beli drobovi.
Теоретски цените на производите треба да паѓаат поради зголемента продуктивност, но само за да бидеш пред конкуренцијата. Теоретски и практично цените на долг рок растат заедно со растот на БДП, ако го гледаме како тенденција.
И, да веќе не ме цитирајте. Мојата дебата на оваа тема е завршена.
Поздрав.