Се согласувам за влегувањето во ЕУ дека би го имало тој ефект, иако државите од ЕУ си прават селекција и луѓе од струки што им се во недостаток како медицински персонал и лекари си работат без проблем таму. Лично познавам такви. Тие луѓе во Македонија не се враќаат никогаш. Германија е многу блиску, ако ги спука носталгија или некаква мака, веќе следниот ден се дома. Тоа што го добиваат таму како квалитет на живот, па макар и биле третирани како странци е неспоредливо со овде.
Гледаме колку време би требало да се влезе во таа фамозна ЕУ, сигурно уште 6-7 години, ако се' оди како подмачкано (а никогаш не е така).
Дека не се исселуваат заради грујо или заев - воопшто не се согласувам. Најголем работодавец е државата и директно преку вработување во администрација и преку тендери - селективноста во распределбата на овие пари и лошото даночење е главниот проблем, а одговорноста се знае чија е за тоа. Не можеш да кажеш дека сите не ги бива за бизнис. Плус и куповната моќ на населението е срозена, платите се минимални долго време, заштедите се одамна прејебани, изедени и логично е да бараат луѓето средина кај што може да пркнат - е баш во оваа смисла го кажувам ова за „населување на луѓе од други места“ - попатна станица сме и не сме ничиј сон, посебно не за луѓе од држави каде што нема војна. Луѓето што бегаат од такви земји се најчесто луѓе што си живееле достоинствено пред тоа и сакаат пак да работат за пари, а не да висат на државна социјална помош - што ќе праат овде, кога за нас нема работа, а не за нив?
selekcija pravat koga se vo prasanje non EU drzavjani, ne koga e vo prasanje EU drzavjanin. togas prasanjeto e koj e spremen da raboti mnogu za malku pari. najdobri primeri se drzavi kako romanija, bugarija i hrvatska. vo germanija 80+% od ljugeto koi dojdoa od tie drzavi se rabotnici bez fakulteti odnosno ljuge koi ne rabotat po struka. ustvari slicno e i so drzavi kako polska, ceska pa duri i portugalija i spanija. nekoi duri se so zavrsen fakultet, no tuka rabotat po hoteli, restorani, na gradezno, cistat itn. dobrite rabotni mesta gi dobivaat pred se germanci/tuka rodeni ljuge, pa sledi kvaliteten stranski personal, a i vrskite igraat se pogolema uloga i toa cesto duri za random raboti. ljugeto koi navistina gi biva i se uporni i tuka mozat da se probijat, no da ne se lazime, procentot na takvite e mal vo makedonija (kako i vo site drugi drzavi). pogolemiot del i od tie so fakulteti ne moze po struka da raboti vo zapadnite drzavi (osven lekari, programeri i ostanatite od baranite struki, no i od takvite ne moze sekoj da se probie bidejki ima konkurencija od sekade i ne e dovolno da imas samo diploma). seljak koj e spremen da rmba 10 saata na den za minimalec tuka ima pogolema sansa da se probie odkolku covek so random fakultet (ekonomsko, novinarstvo, jazici itn.) koj misli deka zasluzuva podobra rabota samo so toa sto zavrsil faks. kako i da e, ne ocekuvam da se podobri situacijata vo makedonija, taka sto dolgorocno skoro sekoj koj e sposoben da raboti (bilo sto) ke bega, a kako sto kazav ke ostanat samo starite, totalno nesposobnite i malkute koi ke imaat soliden zivot za makedonski standard.
toa za ekonomijata vo makedonija, vidi, svesen sum deka i politicarite igraat uloga, no IMHO ne tolku golema kako sto go mislat toa zitelite na makedonija. sekako vo slucaj makedonija da bi imala politicari koi gi biva i ne kradat deka zivotot vo makedonija bi bil podobar, no togas prosecnata plata mesto 300 bi bila mozda 400 evra, a i od takva sredina golem del bi begal (kolku ljuge samo poznavam vo makedonija koi pecalat i 400+ do 800 evra mesecno, pa i takvite sakaat da zaminat bidejki se svesni deka vo drugi drzavi finansiski uste povise bi napreduvale, znaci ne drzi voda muabetot deka samo minimalen broj bi se iselil prosekot da bi bil na primer 400-500 evra). ednostavno nema golem potencijal, kolku i da e tazno. opkruzeni sme od siromasni drzavi (najbogati komsii ni se grcite..), nemame nafta, nemame stotini kilometri plaza pokraj more. kolku i da e tesko da se prifati, drzavi kako makedonija, kosovo i srbija posledni ke napreduvaat vo evropa bidejki mestopolozbata e daleku od idealna. retko ima iznenaduvanja koga e vo prasanje ekonomskiot razvoj na edna drzava, poznati se faktorite koi se vazni. albanija na primer ima finansiski verojatno podobra idnina od makedonija samo so toa sto vo sporedba so naselenieto imaat prilicno golemo parce pokraj moreto i od drugata strana e italija. ne deka toa ke gi napravi bogati, ama imaat barem eden izvor povise za pravenje pari (hrvatska i grcija bez toj faktor bi bile daleku posiromasni drzavi).
inaku kaj delot "naseluvanje na ljuge od drugi mesta" mislam dolgorocno, iako oficijalno nema nisto konkretno. jasno e deka na svetot ima mesta koi ne se idealni za ziveenje iako se prilicno gusto naseleni (vo sporedba so moznostite) i tuka veke nekolku godini nanazad (uste pred masovnoto doagane na begalcite) ima diskusii za toa kako dolgorocno da se podobri situacijata. se razmisluva vo pravec deka edna pricina (pokraj red drugi) za krizite vo bliskiot istok i afrika e deka na mesta kade sto nema idealni uslovi za zivot ziveat previse ljuge. vo sporedba so toa vo evropa ima plodni mesta koi se prilicno slabo naseleni i tie lokacii bi mozele da podnesat pogusto naselenie. makedonija kako za primer ima 80 ziteli na kvadraten km (ako se zemi brojka od 2+ milioni ziteli, a znaeme deka veke se pomalku kako i vo drugi drzavi od regionot), bugarija 64, romanija 84, srbija 91, grcija 83, a germanija kako prilicno gusto naseleno mesto 231. vo evropa ljugeto se iseluvaat od siromasnite mesta koi i taka se prilcno slabo naseleni kon pobogatite, taka sto se otvara se povise prostor. ne slucajno posebno arapi kupuvaat postojano nedviznosti sirum evropa, i toa ne samo vo pobogatite drzavi tuku na golemo i vo drzavi kako bugarija, romanija, srbija i bosna. sekako deka i arap, afganec, pakistanec ili afrikanec pre ke saka da se preseli vo germanija ili francija, no toa nema da bide izvodlivo za site taka sto ako se spremi terenot ke ima mnogu koi pre bi sakale da ziveat vo na primer makedonija, srbija i albanija odkolku vo nekoja pustina kade sto infrastrukturata e uste polosa i od kade dolgorocno uste potesko bi bilo da se stigne do zapadna i severna evropa. ne sakam da kazam deka toa ke se sluci za 2-3 ili 10 godini, no ubeden sum deka ke ima obid da se ostvari takvo scenario, previse ocigledno e vo koj pravec odat muabeti na politicari i vlijatelni ljuge od ekonomijata.