Po tvoe ne boli glava od poveće ovde ne važi. Bidejći snagata e proizvod od vrednosta na naponot i goleminata na strujata P=UxI, U napon vo volti, I struja vo amperi, P snaga vo wati, sekoja promena na naponot e i promena na snagata i (kaj motorite koj se optereteni na nominalen obrten moment se menuva goleminata na strujata i pri nizok napon gorat namotkite). Ova e ravenka za istosmerna struja, za naizmenična e slična, no približno e tuka nekade.
Znači od prenizok napon stradaat motorite, site kontakti , vodovi i vrski, poluprovodnici ako naponot e von propišanata tolerancija, poradi zgolemenata struja.
Od visok napon stradaat site kondenzatori i namotki od trafoa. Najčesto stradaat mrežnite kondenzatori baš vo delot za napojuvanje od kade i počnuva celata prikaska so pravilna rabota na elektronikata.
Denešnive invertori rabotat so motori na istosmerna struja bez četkici, ako imaat 3 para magneti ili najnovite 4 para ili kako se vikaat poinaku šest ili osumpolni, stepenot za napojuvanje treba da obezbedi ispravena struja za invertorskiot del za sekoj par polovi znači 3 ili 4 fazi po 100- tina volti ..... Toa go pravi preku ispravuvački sklopovi bez mrežni trafoa bidejći so trafoa će treba ogromni trafo, mnogu bakar itn, so pomoš na tkn. čoper sistem na ispravuvanje i golemi mrežni kondenzatori povržani direktno na 220 V. E ovie kondenzatori prvi go krkaat stapot pri visok napon, što povisok napon što pomal vek na traenje....
Inače sekoja krstena klima ima vo stepenot za napojuvanje i sklop za stabilizacija na site naponi vo širok raspon 160-260 V, no toa e samo za špicevi da se peglaat, a kontinuirano da rabotat na 160 ili 260 V nema da završi dobro.