Што е тоа грев - дефиниција

Член од
21 јануари 2009
Мислења
8.831
Поени од реакции
8.862
a kako denshnite roditeli gi vospituvaat decata ako ne spored moralnite zakoni
se shto imash nabrojano pogore ne e moralno, ama i sama kazuvash deka ne e dobro, znaci i ti se pridrzuvash do moralnite vrednosti nametnuvani od religiite
--- надополнето: Oct 20, 2011 7:36 PM ---
najmnogu se smeam koga ke pomislam deka nekogash nemoralno bilo zenata da nosi pantaloni
ili da imash seksualen odnos od zadovolstvo, religijata dozvoluvala seksualen odnos samo ako istiot imal cel dastvori nov zivot.
zamislete pred nekolku decenii (ova baba mi mi go ima kazano)
nemoralno bilo mazot da ja vidi gola svojata zena i koga imale odnosi zenata sekogash nosela obleka na sebe, duri i koga nekoj od partnerite ke pocine, (neli teloto na pocinatiot mora da se izmie pred da se pogreba) drugiot partner ne uceshtvuval vo mienjeto na teloto zatoa shto ne bilo moralno...
zamislete vo idnina ushte kolku vakvi moralni zakoni ke ni bidat cudni, a denes ni se najnormalni...
--- надополнето: Oct 20, 2011 7:41 PM ---

epa imash sistem na moralni vrednosti nametnuvan od religijata i sistem na moralni vrednosti nametnuvan od opshtestvoto...
posle niv doaga i semejstvoto koe i od dvata sistemi na moralni vrednosti ti stava vo glava dur se oformuvash i na kraj ti si onakov kakov shto crkvata i opshtestvoto sakaat da bidesh, odnosno marioneta
Да, но мора да се разграничи.
Морал и социјализација се речиси исти, но сепак различни.
Моралот сам по себе носи и морална осуда, што е погрешно (никој нема право никому да суди заради стилот на живот кој го живее), додека правилната социјализација се однесува само на конкретната личност и не подразбира осуда на околината.
Затоа е моралот религиозна категорија и не можеме секому да ја припишеме, а во денешно време и може да се направи разграничување добро меѓу морал и социјализација, зошто денес моралните норми и правилната социјализација почнуваат се повеќе да се разликуваат.
Како што кажа, ете во конкретно машко-женските односи, порано невестата морала да биде невина на прва брачна ноќ и тоа да и се докаже на свекрвата.
Денес, не само што не е задолжително, туку е невозможно тоа да се случи, зошто самата социјализација на децата денес ги учи дека треба да имаат сексуален живот и надвор од бракот. Порано било аморално жена да работи друга работа освен учителка, негувателка и сл. денес е сосема нормално да биде адвокатка, хирург... итн.
Тоа се непишани правила, и во двата случаеви, но моралот секогаш ќе подразбира невиност до брак. Како религиозна категорија не подложи на промени.
Денес го користиме зборот морал, но не во вистинската смисла на зборот. Тоа што го нарекуваме морал, не е морал.
За морал можат да зборуваат само религиозните луѓе, колку се тие морални или аморални по нивни правила.
 
  • Ми се допаѓа
Reactions: ___

statusQuO

Модератор
Член од
18 јуни 2008
Мислења
13.038
Поени од реакции
7.617
За морал можат да зборуваат само религиозните луѓе, колку се тие морални или аморални по нивни правила.
Значи моите досега самонаречени “морални“ правила кои сум ги поштувал (иако атеист) не се морални? За социјални сигурно не се пошо за голем дел од нив не се слага општеството, а другиот дел едноставно не ги поштува. Какви се тие правила по кои живеам?
 
Член од
21 јануари 2009
Мислења
8.831
Поени од реакции
8.862
Значи моите досега самонаречени “морални“ правила кои сум ги поштувал (иако атеист) не се морални? За социјални сигурно не се пошо за голем дел од нив не се слага општеството, а другиот дел едноставно не ги поштува. Какви се тие правила по кои живеам?
Како што кажав - социјализација, која е склоп на повеќе фактори. И на самиот крај, твоја лична перцепција на светот. Тоа што ти мислиш дека е добро, другите не мислат. Дали тоа те прави аморален?
И да, социјални се, иако другите можеби не ги сакаат. Сепак живееме во земја каде што владее традиционалното, и затоа ,,осудата,, или ,,негодувањето,, од страна на другите, може да се нарече реакција на твојата аморалност.

Сепак, бидејќи луѓето можат да прават многу работи кои никому не штетат, а се осудувани (да земеме за пример, полигамија, секс со повеќе партнери), да тоа не е морално, но не е морално зошто религиите го наметнале тоа.
А далеку е од погрешна социјализација - бидејќи нема ништо погрешно ако тоа ги усреќува единките, а не ги повредува другите.

Јас понапред кажав, како живеам, по чии правила? По мои, блиски до мојата природа. Не ја гушам мојата природа по цена да бидам ,,морална,,. Јас не познавам и не признавам такво нешто. Единствени релевантни правила кои секоја единка треба да ги следи, се тие кои се одлучувачки за другите живи битија - не смееме никого да повредуваме. Се што се однесува на нас, нашето тело, нашите избори - тоа се наши права и живееме по наши правила.
 

Рудници и

ООЗТ Рудници и железарница - Скопје
Член од
9 декември 2009
Мислења
12.212
Поени од реакции
18.326
Oдредени таканаречени (самопрогласени) верници ми велат дека музика во црква било грев.Па баш е забавно бе!
 

Mama.

уметник
Член од
23 јули 2011
Мислења
524
Поени од реакции
326
spored mene ne e grev duri i ako se povreduvaat drugi, normalno e za nekoja odredena cel da se realizira da ima povredeni luge...
za neshto da se izgradi, preshodno neshto drugo mora da bide unishteno...
nikoj ne e trajno povreden
moe mislenje e deka ljubovta e sekogash nad principite i deka nikogash ne treba da se otkazuvame od sakanite neshta zaradi principi, pa duri i da ima zrtvi vo slucajot.
mnogu e pogreshno ako se obiduvame da bideme uctivi i ljubezni bez da pocuvstvuvame potreba za toa
mnogu e pogreshno ako se obiduvame da bideme humani ako ne pocuvstvuvame potreba za humanost
mnogu e pogreshno da se obiduvame da im se dopadneme na drugite dokolku poradi toa treba da glumime ili kako shto kaza purple puma, da se odalecuvame od svojata priroda
delata navistina nemaat vrednost ako nie samite ne se pronaogame vo niv
dali e humano ako vo avtobus ostapish mesto na postara osoba, a pritoa se nervirash?
edna licnost e pomalku maltretirana vo slucajot, ama poradi toa nekoja druga go zema teretot vrz sebe poradi uctivost
znaci na svetot nema edna maka pomalku ima za nekogo ama za drug ima maka poveke, taka da koga treba da izbereme dali bi si ugodile sebe ili na drug treba pred se da bideme iskreni sprema sebe, ako nie izbereme da patime namesto nekoj drug shto sme napravile, shtetata e ista, kolku e vazen nekoj drug tolku sme vazni i nie...
koga sme kaj sebicnosta... definitvo e mnogu pogreshno svatena
sebicnosta ne e losha
ima edno pravilo...hm... pravilo?
mozebi taka se izraziv poradi toa shto sekogash taka ispaga...
ako nie ne se grizime za sebe, kako moze da se grizime za nekoj drug?
kako nie bi bile dobri roditeli, dobri partneri, dobri drugari, dobri kolegi, dobri sosedi i tn. ako sme nesrekni?
dali na lugeto okolu nas im odgovara da bidat vo blizina na nesrekni luge?
...ednostavno, zarem ne e sebicno nekoj da ti kaze deka si sebicen i mislish samo na sebe a ne na nego?
zarem ne e sebicno da barame nekoj da bide zrtva poradi nas?
zarem na lugeto shto ne sakaat im preci toa da bideme srekni?
dokolku izberam da napravam neshto shto na moite bliski ne im se dopaga, dali sum sebicna i dali e toa losho?
zoshto bi im precelo da pravam neshto shto ne im se dopaga, dokolku mene istoto toa neshto me usrekuva?
zarem ne e sebicno od niv da baraat jas da se otkazam od neshtata shto me pravat srekna samo poradi toa shto na niv istoto ne im se dopaga?
zarem e losho da bidam sebicna i da gi sledam svoite sonishta, bez da me interesira dali toa na nekogo mu preci?
...koga site bi se trudele okolu sebe tolku kolku shto glumat deka se trudat okolu drugite luge, togash svetot ke bide poubavo mesto za ziveenje.
ako sepak odbereme da im pomagame na drugite, ako nashata priroda e takva, najdobar nacin za toa e preku davanje primer,
a za da dademe dobar i pozitiven primer treba prvo da rabotime na sebe.
koga lugeto oklolu nas ja pocuvstvuvaat nashata sreka, ako vo nas gledaat liocnost koja si gi ostvarila sonishtata, se grizi za sebe... togash i tie ke posakaat da go sledat nashiot primer.
toa e edinstveniot nacin na koj najmnogu mozeme da pomagame, ama nikako ne smeeme da pomislime deka sebicnosta e losha, naprotiv.
 

Ipsissimus

P.I.
Член од
23 јули 2010
Мислења
15.582
Поени од реакции
12.949
ako nie ne se grizime za sebe, kako moze da se grizime za nekoj drug?
kako nie bi bile dobri roditeli, dobri partneri, dobri drugari, dobri kolegi, dobri sosedi i tn. ako sme nesrekni?
dali na lugeto okolu nas im odgovara da bidat vo blizina na nesrekni luge?
...ednostavno, zarem ne e sebicno nekoj da ti kaze deka si sebicen i mislish samo na sebe a ne na nego?
zarem ne e sebicno da barame nekoj da bide zrtva poradi nas?
zarem na lugeto shto ne sakaat im preci toa da bideme srekni?
dokolku izberam da napravam neshto shto na moite bliski ne im se dopaga, dali sum sebicna i dali e toa losho?
zoshto bi im precelo da pravam neshto shto ne im se dopaga, dokolku mene istoto toa neshto me usrekuva?
zarem ne e sebicno od niv da baraat jas da se otkazam od neshtata shto me pravat srekna samo poradi toa shto na niv istoto ne im se dopaga?
zarem e losho da bidam sebicna i da gi sledam svoite sonishta, bez da me interesira dali toa na nekogo mu preci?
...koga site bi se trudele okolu sebe tolku kolku shto glumat deka se trudat okolu drugite luge, togash svetot ke bide poubavo mesto za ziveenje.
ako sepak odbereme da im pomagame na drugite, ako nashata priroda e takva, najdobar nacin za toa e preku davanje primer,
a za da dademe dobar i pozitiven primer treba prvo da rabotime na sebe.
koga lugeto oklolu nas ja pocuvstvuvaat nashata sreka, ako vo nas gledaat liocnost koja si gi ostvarila sonishtata, se grizi za sebe... togash i tie ke posakaat da go sledat nashiot primer.
toa e edinstveniot nacin na koj najmnogu mozeme da pomagame, ama nikako ne smeeme da pomislime deka sebicnosta e losha, naprotiv.
Секоја чест! Кога сите би размислувале вака, светов ќе беше многу подобро место за живеење.
П.С. Се надевам дека ова ќе го прочита една.....за мене многу драга личност.:)
 
Член од
21 јануари 2009
Мислења
8.831
Поени од реакции
8.862
spored mene ne e grev duri i ako se povreduvaat drugi, normalno e za nekoja odredena cel da se realizira da ima povredeni luge...
za neshto da se izgradi, preshodno neshto drugo mora da bide unishteno...
nikoj ne e trajno povreden
moe mislenje e deka ljubovta e sekogash nad principite i deka nikogash ne treba da se otkazuvame od sakanite neshta zaradi principi, pa duri i da ima zrtvi vo slucajot.
mnogu e pogreshno ako se obiduvame da bideme uctivi i ljubezni bez da pocuvstvuvame potreba za toa
mnogu e pogreshno ako se obiduvame da bideme humani ako ne pocuvstvuvame potreba za humanost
mnogu e pogreshno da se obiduvame da im se dopadneme na drugite dokolku poradi toa treba da glumime ili kako shto kaza purple puma, da se odalecuvame od svojata priroda
delata navistina nemaat vrednost ako nie samite ne se pronaogame vo niv
dali e humano ako vo avtobus ostapish mesto na postara osoba, a pritoa se nervirash?
edna licnost e pomalku maltretirana vo slucajot, ama poradi toa nekoja druga go zema teretot vrz sebe poradi uctivost
znaci na svetot nema edna maka pomalku ima za nekogo ama za drug ima maka poveke, taka da koga treba da izbereme dali bi si ugodile sebe ili na drug treba pred se da bideme iskreni sprema sebe, ako nie izbereme da patime namesto nekoj drug shto sme napravile, shtetata e ista, kolku e vazen nekoj drug tolku sme vazni i nie...
koga sme kaj sebicnosta... definitvo e mnogu pogreshno svatena
sebicnosta ne e losha
ima edno pravilo...hm... pravilo?
mozebi taka se izraziv poradi toa shto sekogash taka ispaga...
ako nie ne se grizime za sebe, kako moze da se grizime za nekoj drug?
kako nie bi bile dobri roditeli, dobri partneri, dobri drugari, dobri kolegi, dobri sosedi i tn. ako sme nesrekni?
dali na lugeto okolu nas im odgovara da bidat vo blizina na nesrekni luge?
...ednostavno, zarem ne e sebicno nekoj da ti kaze deka si sebicen i mislish samo na sebe a ne na nego?
zarem ne e sebicno da barame nekoj da bide zrtva poradi nas?
zarem na lugeto shto ne sakaat im preci toa da bideme srekni?
dokolku izberam da napravam neshto shto na moite bliski ne im se dopaga, dali sum sebicna i dali e toa losho?
zoshto bi im precelo da pravam neshto shto ne im se dopaga, dokolku mene istoto toa neshto me usrekuva?
zarem ne e sebicno od niv da baraat jas da se otkazam od neshtata shto me pravat srekna samo poradi toa shto na niv istoto ne im se dopaga?
zarem e losho da bidam sebicna i da gi sledam svoite sonishta, bez da me interesira dali toa na nekogo mu preci?
...koga site bi se trudele okolu sebe tolku kolku shto glumat deka se trudat okolu drugite luge, togash svetot ke bide poubavo mesto za ziveenje.
ako sepak odbereme da im pomagame na drugite, ako nashata priroda e takva, najdobar nacin za toa e preku davanje primer,
a za da dademe dobar i pozitiven primer treba prvo da rabotime na sebe.
koga lugeto oklolu nas ja pocuvstvuvaat nashata sreka, ako vo nas gledaat liocnost koja si gi ostvarila sonishtata, se grizi za sebe... togash i tie ke posakaat da go sledat nashiot primer.
toa e edinstveniot nacin na koj najmnogu mozeme da pomagame, ama nikako ne smeeme da pomislime deka sebicnosta e losha, naprotiv.
Па, под повредување на некој друг, не подразбирав неисполнување на очекувањата на околината. Мислев, повредување нечие законско право. Значи, прави што сакаш, живеј како сакаш, се додека не ги нарушуваш законските права на луѓето околу тебе. :)
Со се друго, се согласувам.
 

Mama.

уметник
Член од
23 јули 2011
Мислења
524
Поени од реакции
326
Па, под повредување на некој друг, не подразбирав неисполнување на очекувањата на околината. Мислев, повредување нечие законско право. Значи, прави што сакаш, живеј како сакаш, се додека не ги нарушуваш законските права на луѓето околу тебе. :)
Со се друго, се согласувам.
da, te razbrav :)
inaku za narushuvanjeto na zakonskite prava...
ne e vo red nekomu da mu ja poprecuvame slobodnata volja. barem jas taka mislam, megutoa so narushuvanjeto na pravata na drugite bi imale i posledici neli...
megutoa dokolku nekoj toa go pravi, dali treba da go gledame kako greshnik?
veke se izjasniv deka grevovi ne postojat, toa e moeto mislenje...
mnogu e drsko koga se obiduvame da im sudime na lugeto za nivnite postapki, a site nie toa sekojdnevno go pravime...
mnogumina so koi sum diskutirala na ovaa tema imaat mislenje deka ako sekoj pravi shto saka bi bilo anarhija a ne harmonija- pogreshno
ako site pravime shto sakame, togash ne bi zavisele edni od drugi i ne bi pridavale nikakvo znacenje na ulogata na drugiot koja ja ima vo nashiot zivot...
zvuci po malku surovo, megutoa ako se potrudite da ja promenite percepcijata ke znaete za shto zboruvam
...sloboda... ako neshto navistina cenam, toa e slobodata, apsolutnata sloboda i sekogash gi pocittuvam lugeto koi se stremat kon nea...
sto nas ni napravi religijata?
shto nas ni napravi opshtestvoto?
ne stavi vo kafez... navidum sme slobodni i imame se, pravime se shto sakame... dali e toa navistina taka?
kako shto mozev vo nekoi predhodni postovi da procitam,(ne sum sigurna dali site bea na ovaa tema) premnogu luge mu pridavaat premnogu znacenje na grevot, pa duri se spomnuvashe i nasleden grev:confused:
zamislete samo kolku sekojdnevno ne ubivaat cuvstvata na griza na sovest,cuvstvoto na kaenje, na vina, na strav...
dali toa vi lici na sloboda?
kolku od nas sekojdnevno patat od sopstvenite loshi misli, kolku od nas sami se ubeduvaat deka se nesrekni, bolni, kolku od nas se ubedeni deka cel svet e protiv niv...
kako doshlo do seto toa?
se ragame cisti, bez grizi, bez predrasudi, bez troshka negativnosti vo nas, a zavrshuvame kako...
celiot nash zivopten pat e ispolnet so nemoj, nesmeesh, toa necini, nemozesh i sl...
koga religijata namesto da ne zaplashuva so grevovi, bi ne ucela deka site nie sme del od bog i deka vnatre vo nas se krijat bozestveni ubavini, darbi i sposobnosti koi treba da gi razvivame, cenime i neguvame...
koga religijata bi ne ucela deka sekoj od nas treba da bide dobar poradi toa shto takov i e vo sushtina...
i red drugi raboti...
koga opshtestvoto bi ne ucelo da nemame predrasudi...
koga roditelite ne bi ne vospituvale spored nivnata zamisla za sovrsheni deca...
mozebi togash sekoj bi imal dovolno samodoverba da se bori za svojot son, vsushnost ne bi moralo da se borime, celiot toj sistem na vrednosti koj ni e nametnuvan od sekade ne uci samo da se borime, da se natprevaruvame edni so drugi, a zoshto?
da se dokazeme nekomu?
komu?
na kogo treba jas da se dokazuvam?
na bog?
kakov e toj bog shto bara dokazuvanje?
kakov e toj bog koj me tera da ziveam vo strav od sudniot den?
kakov e toj bog koj bara da odnesam zejtin i eden kup pari vo crkva za da se dokazam kako dobar vernik?
kakov e toj bog koj me uci deka treba na razlicnite od mene da gledam so prezir?
epa dragi moi toj bog ne postoi, postoi samo vo nashite glavi, a nekoj drug mnogu dobro go koristi za svoi licni interesi
vistinskiot bog e bezuslovna ljubov i nishto poveke ni pomalku...
vistinskiot bog me stvoril takva kakva shto sum i me saka, nikogash ne se osmeluva da mi sudi, nema zoshto...
kako moze bog da mi kaze deka gresham?
zarem toj bog uziva da me gleda dodeka se jadam vo sebe mislejki deka sum greshnik?
zarem toj bog se raduva koga se plasham za utre?
dali ako go izneveram svojot partner, kradam ili ubijam nekogo nema da odam vo rajot?
ili za da odam treba prvo da se kajam, da placam so denovi, da se unishtuvam sama sebe i togash bog ke mi rece, a sega si spremna, pomina niz tezok pat i eve ti gi otvaram rajskite porti...
gluposti
luge, ne dozvoluvajte nikogash da ziveete vo strav, ne poradi religijata...
 
Член од
28 март 2006
Мислења
18.042
Поени од реакции
12.823
luge, ne dozvoluvajte nikogash da ziveete vo strav, ne poradi religijata...
сите ние живееме во страв, па и ти живееш...нормално, ако си дел од популацијата на планетата земја. Религија нема везе со стравот. Стравот е исконски, постар од било која религија.
Страв од пониска оценка, страв да не се залепи некој педофил до твоето дете, страв да не забега во несакано друштво, страв од работодавецот, страв од отпуштање, страв дали ќе успееш да издржиш со платата за семејството до први, страв да не се лизнеш на снегот... страв од било каков пад или неуспех кој ќе се одрази на твојот иден живот. Кој од овие видови страв е религиозен? 10, 9, 8... :notworthy:
 
Член од
21 јануари 2009
Мислења
8.831
Поени од реакции
8.862
сите ние живееме во страв, па и ти живееш...нормално, ако си дел од популацијата на планетата земја. Религија нема везе со стравот. Стравот е исконски, постар од било која религија.
Страв од пониска оценка, страв да не се залепи некој педофил до твоето дете, страв да не забега во несакано друштво, страв од работодавецот, страв од отпуштање, страв дали ќе успееш да издржиш со платата за семејството до први, страв да не се лизнеш на снегот... страв од било каков пад или неуспех кој ќе се одрази на твојот иден живот. Кој од овие видови страв е религиозен? 10, 9, 8... :notworthy:
Јас мислам дека укажува на страв од осуда на околината. На пример, да речеме, јас сум православна, се вљубувам во муслиман. Страв ми е дека ќе ме осуди околината, за тоа што го правам. А не треба да имам таков страв.
Иначе, секако дека не можеме да немаме страв од ништо. Таков човек, сеуште не постои.
 
Член од
28 март 2006
Мислења
18.042
Поени од реакции
12.823
Значи, прави што сакаш, живеј како сакаш, се додека не ги нарушуваш законските права на луѓето околу тебе. :)
Со се друго, се согласувам.
само законски права? Секое време и држава носи одредени закони како и одговара. А оние непишаните?
--- надополнето: Oct 22, 2011 10:53 AM ---
Јас мислам дека укажува на страв од осуда на околината. На пример, да речеме, јас сум православна, се вљубувам во муслиман. Страв ми е дека ќе ме осуди околината, за тоа што го правам. А не треба да имам таков страв.
Иначе, секако дека не можеме да немаме страв од ништо. Таков човек, сеуште не постои.
способност за читање мисли и одговарање во име на друг...Дуки ти си?
 

Mama.

уметник
Член од
23 јули 2011
Мислења
524
Поени од реакции
326
сите ние живееме во страв, па и ти живееш...нормално, ако си дел од популацијата на планетата земја. Религија нема везе со стравот. Стравот е исконски, постар од било која религија.
Страв од пониска оценка, страв да не се залепи некој педофил до твоето дете, страв да не забега во несакано друштво, страв од работодавецот, страв од отпуштање, страв дали ќе успееш да издржиш со платата за семејството до први, страв да не се лизнеш на снегот... страв од било каков пад или неуспех кој ќе се одрази на твојот иден живот. Кој од овие видови страв е религиозен? 10, 9, 8... :notworthy:
strav, odnosno predpazlivost-da
strav, odnosno predupreduvanje-da
strav, odnosno predhodno predviduvanje na posledicite-da
...
strav kako nacin na zivot-ne
religijata go nametnuva stravot kako nacin na zivot
religijata go koristi stravot kako sredstvo za manipulacija
religijata go koristi stravot za da ne usmeruva po bozjite patishta,
vistinata e deka niz bozjite patishta nema mesto za strav
nemozesh da bidesh duhovno izdignat covek, ako ziveesh vo strav
kako mozesh duhovno da se izdignesh ako zivesh vo stav i ogranicuvanja?

tocno e deka se plashime za eden kup neshta, si gi nabrojal pogore, ama dali toj strav treba da ni bide vodic vo zivotot ili ubavata strana na site tie neshta sto gi napisha
dali treba da bidam podobar rabotnik poradi stravot od siromashtija ili poradi ljubov kon rabotata ili semejstvoto shto go izdrazavam?
vo koj slucaj bi dala podobri rezultati?
 

Kajgana Shop

На врв Bottom