- Член од
- 17 август 2011
- Мислења
- 10.416
- Поени од реакции
- 18.580
ne se soglasuvam ni malku, i mislam deka nogu si greska hhh![]()
prva rabota, supply n demand princip od pocetok na covestvo / civilizacija, pa do kraj. koga vekje zboruvame za eu / evropa, najgolem del od energensite se uvezeni, taka da dali e samo berza za oil/gas ili i za struja, mene malku mi menja u krajniot esap. koga imase mala pobaruvacka u covid lockdown, pateticno niski ceni plakjaa. problemot denes im e politicki, ne e ekonomski ili od pazarot.
vtora rabota, toa so decomisioning so go spomna. sekoja centrala si ima zivoten vek, da receme 30-50 godini za konvencionalnite. dobar del od zemjite odlucija da gasat nuklearki, najmnogu od strav za bezbednosta posle fukushima. golem del od elektranite se na gas, i cenite na gasot direktno gi krevaat i cenite na strujata.
od koga e dereguliran pazarot vo eu, za da pravis / finansiras nova elektrana treba da imas long term / futures dogovori za odreden del od kapacitetot. jas neznam za nekoj da pravi elektrani so golem kapacitet i da se krsti samo na spot market da raboti. ako nekoj namaluval kapaciteti, so nekoja genijalna ideja deka kaj komsijata kje zagaduva, a on samo kje si zeme od mreza, sega kje si plati posteno (neznam kako im se sistemite na povekjeto eu zemji, znam za 3 vo koi sum ziveel).
treta rabota, cenite od toj spot, day/ahead market ne davaat celosna slika za cenite na struja. ima brojki, treba da se sporedi kolkav % odi od spot market a kolkav bil na baseload. toa so e zagrizuvacko e so futures / baseload ceni za germanija i francija za zimoto se preku 500 e/MWh, a kako stojat raboti, spot kje bidat mnogu povekje. imale periodi so poeftina struja od pazar, ako gi iskoristile resursite, sega kje imaat nekoja opcija plus, ako ne ne, jebi ga.
cetvrta rabota, ESEM u ozbilen muabet za cena na struja? makedonskiot sistem e premal, se krsti na REK Bitola, neka se gusat bitolcani, za cela zemja da ima struja, i toj esap vekje 30 i kusur godini se turka. da ne spomnuvam nepotizam, korupcija i site filmovi so iskopot vo REK.
najdi zemja so razviena i kompetitivna industrija, bez sopstveni energensi, da turka so drzavna kompanija za struja. vo kina se raboti na liberalizacija na market (vo odredeni aspekti i regioni)
Pred liberalizacijata, sami si kopavme jaglen, sami proizveduvavme struja i sistemot bese dizajniran da go pokrie cel konzum na Makedonija. I 70 godini unazad taka funkcionirali i nemalo nikakov problem, i pokraj seto toa kradenje. Resi nekoj da zavisime od uvoz, i da ne se kopa jaglen tuka iako ima naogjalista.
Sea em Rek zagaduva, em plakjas berzanska cena za struja. Esapot sekoj neka si go naprai sam, so mu bilo podobro.
Za evropa da ne navlagam tolku detalno, ne im go znam sistemot i resursite. Ama za jaglen sum siguren deka imaat. Neka si razmislat i oni zaso cenite stignaa 20 pati nad normalnite iako liberalizacijata trebase da gi namali
