Најекономично греење и ладење

  • Креатор на темата Креатор на темата Dr Zmigo
  • Време на започнување Време на започнување
Ednaš ti odgovoriv i pojasniv kako se vrši promena na brojot na vrteži kaj DC motorite bez četkici i rotorski namotki. Očigledno e deka ne si me razbral i taka si gi izmešal rabotiva, a i @PticaSelica stava šlag so kompresorive.....
Promena br. na vrteži ne e ni pod razno so zgolemuvane/namaluvanje na naponot, zošto taka pravoproporcionalno bi pađala ili rastela snagata što e tuka nedozvolivo.
Promena na br. na vrteži go pravi invertorskiot modul sostaven od ispravuvač i jaki prekinuvački niskofrekfrentni tranzistori po eden par za sekoja namotka na statorot, znači ako e četiripolen motorot ima 8 namotki, na sekoja namotka po dva tranzistora.
Vo invertorot ima sklop koj ja menuva frekfrencijata na otvaranje/zatvaranje na tranzistorite, ako taa promena e na pr. 30 Hz velime deka motorot se vrti so 30 vr/sek ili x 60= 1800 vr/ min.
Frekfrencija vo Hz na makedonski znači promena na sostojba vo edna sekunda, ovde tranzistorite ja pravat taa promena, puštaat struja vo namotkite so potreben ritam da rečeme od 30 pati vo sekunda i zatoa se zamešalo ova zborče frekfrencija, tuka naponot od 110 V e ramen i nema nikakva frekfrencija.
Sega malo pojasnuvanje za gorespomenatiot varijabilen kompresor.
Ako kompresorot e sposoben da gi menuva vrtežite i pri toa ne ja namaluva snagata i vrtežniot moment toj e VARIJABILEN poradi toa što može da isporačuva promenlivi pritisoci, što pak e osnova klimata da modulira nisko ili visoko.
Drug nephoden parametar za uspešna modulacija e količinata na freon ili protokot niz kapilarata, toa go obezbeduvaat dve ili tri kapilari ili EEV (elektromagneten ventil) ili kombinacija ventil i kapilara ....
Inače kaj On/Off klimite motorot se vrti so konstantna nekoja najoptimalna brzina i edna kapilara što e dovolno za ladenje i greenje do nekade +4C, pa ne zaostanuvaat nešto značitelno energetski zad invertorite (se razbira vo konforot mnogu zaostanuvaat), pod ova gustinata na freonot počnuva drastično da se namaluva, kompresorot poradi ova ne e vo sostojba da napravi potreben pritisok, efektot na greenje pađa, a so toa i COP-ot.
Kako primer na -5C komresorot vleče 700W, a na +5C vlečel 1200W so ist broj na vrteži, ova praktično e premalku za greenje bidejći kapilarata nemože da obebedi pogolem protok. Tuka inverterot so ovie 700W potrošuvačka i te kako dobro gree ( zboruvam za 12-ka) zatoa što na raspolaganje go ima promenlivost na protokot na freon.
Zlatko, svaka cast za detaljno i tacno objasnjenje, vidi se da si covek od struke. Veliko postovanje.
 
Moram da ti kažem da je tvoj post malo nerealan i bez ikakve logike.Imao si Fujitsu LUCA12 koja je jača klima nego KMTA12.Skinuo si klimu LUCA pa na njeno mesto namontirao KMTA12 koja je slabija nego LUCA.Ne znam kojom si se logikom vodio ali izgleda da si sam kriv zato što nisi pravilno dimenzionisao klima uređaj prema prostoru koji greješ.

Slažem se sa tobom, sam sam kriv, logika je bila ta da kada nešto sam ne znaš poslušaš savet i preporuku nekoga ko se time bavi, u mom slučaju preporučenog servisa. Serija KMTA spada u super eco inverter seriju, bar tako su mi rekli, nije to najniža serija, cena joj je nekih 10% manja od LUCA, pa sam očekivao i skoro pa iste performanse obzirom na preporuku, seriju i cenu, a i na činjenicu da prostor ni najmanje nije problematičan. Pri tome, ništa nisam ja dimenzionisao, niti pametovao, već su to odradili ljudi iz servisa, koji je pre toga ugradio i LUCA, došli, pogledali prostor, potpuno samouvereno preporučili uređaj, zakazali demontažu i montažu o istom trošku, i odradili.
 
Koliku površinu si grejao sa LUCA a sada sa KMTA?Forumi i jesu savetodavnog karaktera ipak je na tebi ili meni da konačno sami odaberemo uređaj koji najbolje odgovara prostoru koji bi hladili/grejali.Sećam se slučaja od pre godinu i malo više da je montirana klima LLCE12 u 30m2 sa odličnom izolacijom ali je primedba bila da klima vrlo slabo greje da je temperatura vazduha koja izlazi iz klime niska ne prelazi 36 stepeni.Ispostavilo se na kraju da majstori nisu radili vakumiranje sistema nego su ispustili freon kroz cevi da bi izbacili vlagu iz sistema.Došli su drugi majstori izvukli sav freon iz klime na digitalnoj vagi izmerili mislim da ide u LLCE12 800grama freona.Pustili su klimu da greje to su već bili zimski meseci i gle čuda klima počela da greje kao što treba.Ne kažem da je to slučaj kod tebe ali dešavalo se.KMTA12 je slabija klima nego LUCA12.Možda je za taj tvoj prostor trebala LTCA12 ili LFCA.
Јас имам Fujitsu kmta 18000 и дава на издув 55-60степени
 
Koliku površinu si grejao sa LUCA a sada sa KMTA?Forumi i jesu savetodavnog karaktera ipak je na tebi ili meni da konačno sami odaberemo uređaj koji najbolje odgovara prostoru koji bi hladili/grejali.Sećam se slučaja od pre godinu i malo više da je montirana klima LLCE12 u 30m2 sa odličnom izolacijom ali je primedba bila da klima vrlo slabo greje da je temperatura vazduha koja izlazi iz klime niska ne prelazi 36 stepeni.Ispostavilo se na kraju da majstori nisu radili vakumiranje sistema nego su ispustili freon kroz cevi da bi izbacili vlagu iz sistema.Došli su drugi majstori izvukli sav freon iz klime na digitalnoj vagi izmerili mislim da ide u LLCE12 800grama freona.Pustili su klimu da greje to su već bili zimski meseci i gle čuda klima počela da greje kao što treba.Ne kažem da je to slučaj kod tebe ali dešavalo se.KMTA12 je slabija klima nego LUCA12.Možda je za taj tvoj prostor trebala LTCA12 ili LFCA.
Klasičen primer na "bravarija". Montiranje klima se svaća kako bravarska rabota, normalno deka i golem del e bravarska rabota. Kopanje, bušenje, zavaruvanje.....do tuka, natamu ne e bravarija, nekoj "pameten" vika abe vakumerka, gluposti, pušti od gasot istiot efekt, a praktično pomalku freon vo sistemot i istata voda vo sistemot . Jas ovde se ubeduvam so "stručni lica" deka vakumiranjeto e so cel vodata da ispari na sobna temperatura, a ne vozduhot. Vozduhot može i so usta da se isisa na kraj kraeva......
 
Slažem se sa tobom, sam sam kriv, logika je bila ta da kada nešto sam ne znaš poslušaš savet i preporuku nekoga ko se time bavi, u mom slučaju preporučenog servisa. Serija KMTA spada u super eco inverter seriju, bar tako su mi rekli, nije to najniža serija, cena joj je nekih 10% manja od LUCA, pa sam očekivao i skoro pa iste performanse obzirom na preporuku, seriju i cenu, a i na činjenicu da prostor ni najmanje nije problematičan. Pri tome, ništa nisam ja dimenzionisao, niti pametovao, već su to odradili ljudi iz servisa, koji je pre toga ugradio i LUCA, došli, pogledali prostor, potpuno samouvereno preporučili uređaj, zakazali demontažu i montažu o istom trošku, i odradili.
Evidentno je iz ovoga što si napisao da ljudi iz servisa nisu odabrali klimu dovoljno jaku za taj prostor koji imaš.KMTA12 je slabija i od ulaznog modela LLCE12 ali KMTA ima nižu modulaciju.Nisi napisao koliko je kvadrata prostorija i kakva je izolacija u objektu u kome je ugrađena klima.Ne znam zašto ti nisu preporučili LMCE12.
 
Грејна сезона 6 месеци? Жими к*ров.... Пред 3 дена ги исклучив климиве од на греење. Ти ибам времето ти ибам.
Kojznae dali ke ima leto vo prava smisla na zborot so visoki temperaturi No izgleda kako sto stojat rabotite so dolgorocna prognoza na https://www.accuweather.com ke nema leto izgleda
 
Kojznae dali ke ima leto vo prava smisla na zborot so visoki temperaturi No izgleda kako sto stojat rabotite so dolgorocna prognoza na https://www.accuweather.com ke nema leto izgleda
Многу лоша клима имаме... кој како сака нека каже! И не проблем со минимумите или максимумите, туку со разликата меѓу нив. Човек(а ја сум таков) што е осетлив на промена на време ќе побудали! Четири годишни времиња може да се сменат во едно деноноќие...
 
Ednaš ti odgovoriv i pojasniv kako se vrši promena na brojot na vrteži kaj DC motorite bez četkici i rotorski namotki. Očigledno e deka ne si me razbral i taka si gi izmešal rabotiva, a i @PticaSelica stava šlag so kompresorive.....
Promena br. na vrteži ne e ni pod razno so zgolemuvane/namaluvanje na naponot, zošto taka pravoproporcionalno bi pađala ili rastela snagata što e tuka nedozvolivo.
Promena na br. na vrteži go pravi invertorskiot modul sostaven od ispravuvač i jaki prekinuvački niskofrekfrentni tranzistori po eden par za sekoja namotka na statorot, znači ako e četiripolen motorot ima 8 namotki, na sekoja namotka po dva tranzistora.
Vo invertorot ima sklop koj ja menuva frekfrencijata na otvaranje/zatvaranje na tranzistorite, ako taa promena e na pr. 30 Hz velime deka motorot se vrti so 30 vr/sek ili x 60= 1800 vr/ min.
Frekfrencija vo Hz na makedonski znači promena na sostojba vo edna sekunda, ovde tranzistorite ja pravat taa promena, puštaat struja vo namotkite so potreben ritam da rečeme od 30 pati vo sekunda i zatoa se zamešalo ova zborče frekfrencija, tuka naponot od 110 V e ramen i nema nikakva frekfrencija.
Sega malo pojasnuvanje za gorespomenatiot varijabilen kompresor.
Ako kompresorot e sposoben da gi menuva vrtežite i pri toa ne ja namaluva snagata i vrtežniot moment toj e VARIJABILEN poradi toa što može da isporačuva promenlivi pritisoci, što pak e osnova klimata da modulira nisko ili visoko.
Drug nephoden parametar za uspešna modulacija e količinata na freon ili protokot niz kapilarata, toa go obezbeduvaat dve ili tri kapilari ili EEV (elektromagneten ventil) ili kombinacija ventil i kapilara ....
Inače kaj On/Off klimite motorot se vrti so konstantna nekoja najoptimalna brzina i edna kapilara što e dovolno za ladenje i greenje do nekade +4C, pa ne zaostanuvaat nešto značitelno energetski zad invertorite (se razbira vo konforot mnogu zaostanuvaat), pod ova gustinata na freonot počnuva drastično da se namaluva, kompresorot poradi ova ne e vo sostojba da napravi potreben pritisok, efektot na greenje pađa, a so toa i COP-ot.
Kako primer na -5C komresorot vleče 700W, a na +5C vlečel 1200W so ist broj na vrteži, ova praktično e premalku za greenje bidejći kapilarata nemože da obebedi pogolem protok. Tuka inverterot so ovie 700W potrošuvačka i te kako dobro gree ( zboruvam za 12-ka) zatoa što na raspolaganje go ima promenlivost na protokot na freon.
Seto ova e vo red so go pisa.
E sega ajde objasni go faktorot,zosto pri poniska potrosuvacka opteretuvanje,efikasnosta COP raste?
T odis od faktor na mehanickiot del,a jas sakam da ti pojasnam deka mehanickiot del na kompresorot e zaceben del,i nema vraka so DC elektromotorot.
Kompresorot e oddelen del,od elektromotorot,samo spoen vo edno kukuste.
Kompresor moze da bide i obicna pumpa za tocak.
Kaj mehanikata nema stedenje,stedenjeto se odviva vo rabotata na elektormotorot vo samiot kompresor.
Toa tebe ne ti e jasno,i ne mozis da go svatis,a principot e ist kako sto e ui zastedata kaj AC motorite,sto zastedata se vrsi so povrzuvanje na frekfenni regulatori.
Ne mesaj,kompresor so elektro motor.
Sepak kompresorot e zaseben del vo klimata,a elektormotorot e drug del,samo sostaveni vo isto kukiste,i e sostaven del na kompresorot.I klimata ne raboti samo na 110V tuku so vklucuvanje na PAM naponot kreva i do 380V,Samo sto strujata e DC pra vastruja,i nema vrska so impulsite.
Kompresorot kako mehanicki del ne e varjabilen,tuku e promenliv naponot, a so toa i promena na obrtaite (rps) na samiot kompresor.Znaci varjabilnosta poteknuva od promenlivite vrtezi na rotorot,so zgolemuvanje ili namaluvanje na naponot,zatoa sto e DC napon.
Pogolem napon,pogolem rps i obratno.
Istiot princip e zasnovan i kaj AC motorite,samo sto tamu promenlivosta se vrsi so dopolnitelno namaluvanje i zgolemuvanje na frekfencijata na strujata,so dodatno namaluvanje ili zgolemuvanje na naponot,preku frekfentni regulatori.
 
Evidentno je iz ovoga što si napisao da ljudi iz servisa nisu odabrali klimu dovoljno jaku za taj prostor koji imaš.KMTA12 je slabija i od ulaznog modela LLCE12 ali KMTA ima nižu modulaciju.Nisi napisao koliko je kvadrata prostorija i kakva je izolacija u objektu u kome je ugrađena klima.Ne znam zašto ti nisu preporučili LMCE12.
Evidentno je da se ne zna šta je veći promašaj bar od ovih modela sa kojima imam iskustva. LUCA zimi zaista radi kako treba ali zato leti smrdi kao tvor i ima plastične delove pokretnog mehanizma koji su kvalitetom ravni nuli, dok KMTA ne smrdi, ne puca na svaki dodir, ali zato i ne greje, jer to nije pravi naziv za rad uređaja koji na izduvu duva mlako i prohladno u niskoj modulaciji zimi, dužinu i učestalost defrosta bolje i da ne pominjem. U pravu si, modulacija na KMTA je zaista fantastična, ali ako je cena toga da ja moram da oblačim džemper i duge gaće dok sedim u lepo izolovanom prstoru optimalne kvadrature sa vrhunskom stolarijom, onda to nije ni K od komfora, već K al' od klime. Sledeću zimu sigurno neću čekati sa Fujitsu. Sramota za uređaj od 70k din.
 
Последно уредено:
Seto ova e vo red so go pisa.
E sega ajde objasni go faktorot,zosto pri poniska potrosuvacka opteretuvanje,efikasnosta COP raste?
T odis od faktor na mehanickiot del,a jas sakam da ti pojasnam deka mehanickiot del na kompresorot e zaceben del,i nema vraka so DC elektromotorot.
Kompresorot e oddelen del,od elektromotorot,samo spoen vo edno kukuste.
Kompresor moze da bide i obicna pumpa za tocak.
Kaj mehanikata nema stedenje,stedenjeto se odviva vo rabotata na elektormotorot vo samiot kompresor.
Toa tebe ne ti e jasno,i ne mozis da go svatis,a principot e ist kako sto e ui zastedata kaj AC motorite,sto zastedata se vrsi so povrzuvanje na frekfenni regulatori.
Ne mesaj,kompresor so elektro motor.
Sepak kompresorot e zaseben del vo klimata,a elektormotorot e drug del,samo sostaveni vo isto kukiste,i e sostaven del na kompresorot.I klimata ne raboti samo na 110V tuku so vklucuvanje na PAM naponot kreva i do 380V,Samo sto strujata e DC pra vastruja,i nema vrska so impulsite.
Kompresorot kako mehanicki del ne e varjabilen,tuku e promenliv naponot, a so toa i promena na obrtaite (rps) na samiot kompresor.Znaci varjabilnosta poteknuva od promenlivite vrtezi na rotorot,so zgolemuvanje ili namaluvanje na naponot,zatoa sto e DC napon.
Pogolem napon,pogolem rps i obratno.
Istiot princip e zasnovan i kaj AC motorite,samo sto tamu promenlivosta se vrsi so dopolnitelno namaluvanje i zgolemuvanje na frekfencijata na strujata,so dodatno namaluvanje ili zgolemuvanje na naponot,preku frekfentni regulatori.
Mnogu nešto si zbunet. Jas so što e možno poednostavno go objasniv principot na regulacija na vrtežite na bruseles motorite bez četkici i namotki na rotorot so jaki stroncium magneti. Ti si teraš promenliv napon. Pomal napon znači pomali vrteži no i pomala snaga i obrten moment, pa taka ne se vrši regulacija kaj ovie motori.
Ne sum možel da sfatim deka elektronikata štedela, a ne mehanikata, fala ti što me prosvetli.
Ne mi e voopšto bitno dali ti razbiraš što pišuvam, bitno e deka drugite razbraa, nema da se ubeduvam so tebe nema potreba.
Ako objasnuvam zošto raste COP pri pomalo opteretuvanje će treba prvo site na eden mal kurs po termodinamika, bez toa samo so površni poznavanja i čitanja po internet ne odi sinko da se objasnuva. I zošto pak so nekogo da se ubeduvam, nemam ama nikakva potreba.
 
Sega malo pojasnuvanje za gorespomenatiot varijabilen kompresor.
Ako kompresorot e sposoben da gi menuva vrtežite i pri toa ne ja namaluva snagata i vrtežniot moment toj e VARIJABILEN poradi toa što može da isporačuva promenlivi pritisoci, što pak e osnova klimata da modulira nisko ili visoko.

Drug nephoden parametar za uspešna modulacija e količinata na freon ili protokot niz kapilarata, toa go obezbeduvaat dve ili tri kapilari ili EEV (elektromagneten ventil) ili kombinacija ventil i kapilara ....
Inače kaj On/Off klimite motorot se vrti so konstantna nekoja najoptimalna brzina i edna kapilara što e dovolno za ladenje i greenje do nekade +4C, pa ne zaostanuvaat nešto značitelno energetski zad invertorite (se razbira vo konforot mnogu zaostanuvaat), pod ova gustinata na freonot počnuva drastično da se namaluva, kompresorot poradi ova ne e vo sostojba da napravi potreben pritisok, efektot na greenje pađa, a so toa i COP-ot.
Kako primer na -5C komresorot vleče 700W, a na +5C vlečel 1200W so ist broj na vrteži, ova praktično e premalku za greenje bidejći kapilarata nemože da obebedi pogolem protok. Tuka inverterot so ovie 700W potrošuvačka i te kako dobro gree ( zboruvam za 12-ka) zatoa što na raspolaganje go ima promenlivost na protokot na freon.
Дури сега асално можам да седнам и одговорам на постов...
Значи Злате за првиот дел со објаснувањето како работи еден инвертер си сосема во право, и тој дел го избришав. Тука нема нејаснотии...
Почнувам сега од болдираниов дел:
Компресор/пумпа со тие карактеристики кои ги опиша спаѓа во категорија на турбомашинерија т.е. вистински варијабилен компресор со променлива геометрија!
А такви ни приближно нема во климите!
Ако некој верува дека климата има компресор кој може на исти вртежи(со мало зголемување на вртежниот момент) да зголеми притисок?! ... :rolleyes: :tapp:
Типичен компресор има намалена ефикасност на ниски обртаи, која расте до определена точка и пак опаѓа. Крива е!

Еве линк кој сака да си прочита повеќе: https://www.sciencedirect.com/topics/engineering/compression-efficiency

А за разлика од инвертер кој менува вртежи, обична клима е штелувана да работи само на на едни исти каде и е најефикасна?

Сега да го одговорам и вториот дел кој го обележав со италик!
За ЕЕВ вентилот и капиларата си во право како објасни до "ova praktično e premalku za greenje bidejći kapilarata nemože da obebedi pogolem protok." Всушност поголем проток не е ни потребно затоа што во циклус на греење капиларата/еев го испуштаат(гасифицираат) фреонот кон надворешниот изменувач. Тесно грло останува компресорот(дали ќе успее да го втечни фреонот), а не капиларата дали ќе успее да го гасифицира! (Hint:ќе успее)
Премногу значење им се придава тука на форумов на овие контролни уреди како од нив да зависи дали климата ќе грее или не, иако самото име кажува се што треба да знаеме за нив! Да, битни се за правилно функционирање на секој разладен уред, уште побитни за инвертерите кои намалуваат вртежи и проток.... ама далеку од вистината дека од нив зависи греењето на ниски температури како што го заклучуваш твојот пост! (Имам замерки и за паѓањето на моќноста, ама се уморив од пишување... друг пат тоа).
Битно стојам за дебата тука, и уште чекам некој да ми докаже дека две идентични клими инвертер и он-офф, ќе резултира со 30% заптеда на страна на инвертерот.
 
Битно стојам за дебата тука, и уште чекам некој да ми докаже дека две идентични клими инвертер и он-офф, ќе резултира со 30% заптеда на страна на инвертерот.
При секое стартување, нерегулираниот мотор кај он-оф климата, дури не ги постигне номиналните вртежи, повлекува 6 пати повисока струја од номиналната. Колку повеќе исклучувања па повторни вклучувања - толку повеќе загуби.
 
При секое стартување, нерегулираниот мотор кај он-оф климата, дури не ги постигне номиналните вртежи, повлекува 6 пати повисока струја од номиналната. Колку повеќе исклучувања па повторни вклучувања - толку повеќе загуби.
Точно и неточно! Стартен напон неможе да премине 30-40% од номиналниот максимум, а и достигнувањето на вртежите е процес што се мери во секунда-две-три.
Нема тука никаква битна потрошна или заштеда, а да не зборуваме што има он-офки со мек старт.
 

Kajgana Shop

Back
На врв Bottom