Фантастика

Член од
17 јануари 2009
Мислења
2.814
Поени од реакции
4.665
Па имам скоро се од Артур Кларк, и ми се допаѓа секоја приказна :D.

Dan Simmons има многу добри книги според мене. Сега за сега имам само една книга од него - Илијада, но планирам да набавам и други, бидејќи многу луѓе го фалат.

Ако некој сака sci-fi со примеси на трилер и хорор, го препорачувам Stephen King, гениј е.

Сега го читам David Brin и неговата серија Uplift новели. Ако некој сака можам и да му ги пратам во електронска форма. Навистина фантастина серија книги.

Ако ми текне нешто плус, ќе постирам на темава :)
Мислам дека ќе ти се допаднат „Song of Kali“ и „Summer of night“ од Симонс. Мошне талентиран писател.
А Кинг несомнено е еден од најзначајните писатели во фантастичниот жанр во 20. век. Плоден автор е, но има прилично големи осцилации во квалитетот. Од она што сум го прочитал (7-8 дела) особен впечаток ми оставија „It“, „Зелената милја“ и „Кери“. Не се лоши ни „Bag of bones“, „Dreamcatcher“ и „Lisey`s story“.
Имам уште многу за читање од Кинг :smir:.
Друг значаен автор е Клајв Баркер. Не се лоши „The great and secret show , Everville (двата романи се всушност 1 и 2 дел на „Book of art“), како и „Weaveworld“, „The hellbound heart“ (новела по која е снимен Hellbound). Ги имам прочитано и првите 3 од вкупно 6 „Books of blod“ (се работи за поголема збирка раскази, со различен квалитет).
 
Член од
14 февруари 2010
Мислења
264
Поени од реакции
52
тачно :3 ама не можам да ги најдам кигите од стивен ја најдов само мрачна кула 6 :(
Кога ќе дојдеш во Скопево мислам дека ќе најдеш нешто негово во англискиве книжари.

Што се однесува до раскази, од нф имам прочитано само два од Артур Кларк(The Sentinel и уште еден, ама не се сеќавам на насловот) и од Исак Асимов, горе-долу не се лоши расказите, но има некои што се навистина добри како на пример The Last Question. Од фантазија добри се расказите на Кларк Ештон Смит, интересно е да се види дека пред времето на Толкин постоеле добри автори како него. Од Стивен Кинг нажалост досега немам ништо прочитано, но на листа за читање ми е The Gunslinger. Дали некој ја прочитал од Стивен Кинг The Eyes of the Dragon? Mислам дека ова дело е фантазија без типичните хорор елементи карактеристични за авторот. Планирам во иднина да посветам повеќе внимание на книгите на Стивен Кинг барем на серијалот Мрачна Кула.
Имам прочитано дека Стивен Кинг работи на нова книга која од серијалот Мрачна Кула, дејстивето ќе биде сместено помеѓу четвртиот и петтиот дел, книгата е насловена како The Wind Through the Keyhole.
Мислам дека за едно од неговите подобри дела се смета The Stand кажете нешто ако ја имате прочитано.:)

Исто така ми се допаѓаат книгите на Тери Прачет, доста се смешни. Серијалот на книги што тој го има напишано се вика Discworld, квалитетот на книгите варира бидејќи има голем број на книги, но голем дел од нив се добри.:)
 

Шкорпион

Corvus oculum corvi non eruit?
Член од
16 октомври 2009
Мислења
7.349
Поени од реакции
7.606
тачно :3 ама не можам да ги најдам кигите од стивен ја најдов само мрачна кула 6 :(
Имаш торент?

Еве што добиваш од овде:

-----------------------------1970’s-----------------------------------------------

1974
Stephen King - Carrie (1974)
Stephen King - 'Salem's Lot (1974)

1975

1976
King, Stephen – Rage
Stephen King - The Shining (1976)

1977
Short Stories:
Night Shift – Foreward
Stephen King - Night Shift – Battleground
Stephen King - Night Shift - Children of the Corn
Stephen King - Night Shift - Graveyard Shift
Stephen King - Night Shift - Grey Matter
Stephen King - Night Shift - I Am The Doorway
Stephen King - Night Shift - I Know What You Need
Stephen King - Night Shift - Jerusalems Lot
Stephen King - Night Shift - Night Surf
Stephen King - Night Shift - One For The Road
Stephen King - Night Shift – Quitters
Stephen King - Night Shift - Sometimes They Come Back
Stephen King - Night Shift - Strawberry Spring
Stephen King - Night Shift - The Boogeyman
Stephen King - Night Shift - The Last Rung On The Ladder
Stephen King - Night Shift - The Lawnmower Man
Stephen King - Night Shift - The Ledge
Stephen King - Night Shift - The Man Who Loved Flowers
Stephen King - Night Shift - The Mangler
Stephen King - Night Shift - The Woman In The Room
Stephen King - Night Shift - Trucks
Story Collection:
King, Stephen - Night Shift

1978
King, Stephen - The Long Walk

1979
King, Stephen - Danse Macabre
Stephen King - The Dead Zone (1979)

----------------------------1980’s------------------------------------------------

1980
King, Stephen – Roadwork
Stephen King - Firestarter (1980)

1981
Bachman Books 4- Running Man
Cujo
The Darktower 1 - The Gunslinger
Short Stories:
Apt Pupil
Rita Hayworth and Shawshank Redemption
The Body
The Breathing Method
Story Collection:
Different Seasons

1982
Pet Sematary
Plant (Installment One)
Plant (Installment Two)

1983
King, Stephen – Christine

1984
Plant (Installment Three)
Stephen King - The Talisman (1984)
Thinner
Short Stories:
Beachworld
Big Wheels - A Tale of the Laundry Game
Cain Rose Up
For Owen
Gramma
Here There Be Tygers
Morning Deliveries
Mrs. Todd's Shortcut
Nona
Paranoid - A Chant
Survivor Type
The Ballad of the Flexible Bullet
The Jaunt
The Man Who Would Not Shake Hands
The Mist
The Monkey
The Reach
The Reaper's Image
The Wedding Gig
Uncle Otto's Truck
Word Processor of the Gods

1985
Stephen King - Cycle of the Werewolf (1985)
Stephen King - The Bachman Books (1985)
Story Collection:
Stephen King - Skeleton Crew (1985)


1986
King, Stephen - The Dark Tower 02 - The Drawing of the Three
Stephen King - It (1986)

1987
Stephen King - Eyes Of The Dragon (1987)
Stephen King - Misery (1987)
The TommyKnockers

1988
King, Stephen - Dolan's Cadillac

1989
Stephen King - The Dark Half (1989)
Stephen King - The Stand (Unabridged) (1989)
Short Stories:
Four Past Midnight - 1 – Introduction
Four Past Midnight - 2 - The Langoliers
Four Past Midnight - 3 - Secret Window, Secret Garden
Four Past Midnight - 4 - The Sun Dog
Four Past Midnight - 5 - The Library Policeman

-----------------------------1990’s-----------------------------------------------

1990
Stephen King - Needful Things (1990)
King, Stephen - The Dark Tower 03 - The Waste Lands
Story Collection:
Four Past Midnight

1991
Stephen King - Gerald's Game (1992)

1992
Dolores Clairborne
Short Stories:
Brooklyn August
Crouch End
Head Down
Home Delivery
It Grows on You
King, Stephen – Dedication
King, Stephen - Dolan's Cadillac
King, Stephen - My Pretty Pony
King, Stephen - Suffer the Little Children
King, Stephen - Umney's Last Case
My Pretty Pony
Popsy
Rainy Season
Sneakers
Sorry, Right Number
The Doctor's Case
The End of the Whole Mess
The Fifth Quarter
The House on Maple Street
The Moving Finger
The Night Flier
The Ten O 'Clock People
You Know They Got a Hell of a Band

1993
Stephen King - Insomnia (1993)
Story Collection:
Stephen King - Nightmares and Dreamscapes (1993)

1994
Stephen King - Rose Madder (1995)

1995
King, Stephen – Desperation
The Regulators

1996
King, Stephen - Six Stories - Ltd. Ed. Collection Short Fiction
King, Stephen - The Dark Tower 04 - Wizard and Glass
Stephen King - The Green Mile (1996)

1997

1998
Stephen King - Bag of Bones (1998)
Short Stories:
Blind Willie
Hearts In Atlantis
Heavenly Shades of Night Are Falling
Low Men In Yellow Coats
Why We're in Vietnam

1999
[Ebook - ENG] Stephen King - (1983) The Plant (part 1-5)
Plant (Installment Five)
Plant (Installment Four)
Stephen King - The Girl Who Loved Tom Gordon (1999)
Story Collection:
Stephen King - Hearts in Atlantis (1999)

-------------------------------2000’s---------------------------------------------

2000

2001
Stephen King - Black House (2001)
Stephen King - Dreamcatcher (2001)
Stephen King - From a Buick 8 (2001)
Stephen King - Riding The Bullet (2001)
Short Stories:
1408
All That You Love Will Be Carried Away
Autopsy Room Four
Everything's Eventual
In The Deathroom
L.T.'s Theory Of Pets
Luckey Quartet
Lunch at the Gotham Café
That Feeling You Can Only Say What It Is In French
The Death of Jack Hamilton
The Little Sisters Of Eluria
The Man In The Black Suit
The Road Virus Heads North

2002
King, Stephen - The Dark Tower 05 - The Wolves of the Calla
Story Collection:
Stephen King - Everything's Eventual (2002)

2003
Dark Tower Collection (1-7):
King, Stephen - The Dark Tower 02 -The Drawing of the Three
King, Stephen - The Dark Tower 03 - The Waste Lands
King, Stephen - The Dark Tower 04 - Wizard and Glass
King, Stephen - The Dark Tower 06 - Song of Susannah
The Darktower 1 - The Gunslinger
The Dark Tower 07 - The Dark Tower
King, Stephen - The Dark Tower 05 - The Wolves of the Calla
The Girl Who Loved Tom Gordon

2004
King, Stephen - Salem's Lot

2005
Colorado Kid (Incomplete!)

2006
King, Stephen – Cell
Stephen King - Lisey's Story
Blaze (Incomplete!)

2007
Short Stories:
A Very Tight Place
Ayana
Graduation Afternoon
Harvey's Dream
Mute
N.
Rest Stop
Stationary Bike
The Cat From Hell
The Gingerbread Girl
The New York Times at Special Bargain Rates
The Things They Left Behind
Willa

2008
Story Collection:
Just After Sunset
Duma Key

Мене ми е пола веќе симнато.

--- надополнето ---

Мислам дека ќе ти се допаднат „Song of Kali“ и „Summer of night“ од Симонс. Мошне талентиран писател.
Ќе видам ако успеам да најдам нешто, ќе симнам. Преферирам книги во физичка форма, но не само што тешко е да најдеш такво дело кај нас, туку и пуста економска криза :D, па се осврнувам кон книги во електронска форма.

А Hyperion? Сакав да ја набавам, но сакав прво мислење од некој што ја прочитал.

А Кинг несомнено е еден од најзначајните писатели во фантастичниот жанр во 20. век. Плоден автор е, но има прилично големи осцилации во квалитетот. Од она што сум го прочитал (7-8 дела) особен впечаток ми оставија „It“, „Зелената милја“ и „Кери“. Не се лоши ни „Bag of bones“, „Dreamcatcher“ и „Lisey`s story“.
Имам уште многу за читање од Кинг :smir:.
Love Dreamcatcher :D.

Друг значаен автор е Клајв Баркер. Не се лоши „The great and secret show , Everville (двата романи се всушност 1 и 2 дел на „Book of art“), како и „Weaveworld“, „The hellbound heart“ (новела по која е снимен Hellbound). Ги имам прочитано и првите 3 од вкупно 6 „Books of blod“ (се работи за поголема збирка раскази, со различен квалитет).
Ќе побарам нешто од него, сега кога го спомна.

Инаку некој од вас да не го читал Larry Niven? Сакам да го најдам Ringworld серијалот, од та што успеав да го прочитам како рецензија за книгата, ептен ме заинтересира.

Не мора цел серијал, барем некоја од овие книги:

Ringworld

Ringworld Engineers

The Ringworld Throne

Ringworld's Children
____________________
Исто, некој од вас чита hard sci-fi? Научно базирани фикции?
 
Член од
14 февруари 2010
Мислења
264
Поени од реакции
52
Исто, некој од вас чита hard sci-fi? Научно базирани фикции?
Единствено hard sci-fi имам читано од Артур Кларк Одисеја 2001, 2010 и Fountains of Paradise. И како што кажав нешто од Исак Асимов(ако се класифицира во оваа категорија). Немам нешто многу прочитано, но би сакал да читнам нешто повеќе hard sci-fi, имам слушнато дека Stephen Baxter е добар автор што пишува hard sci-fi доста е слично на она што го пишувал Артур Кларк бидејќи имал влијание врз Stephen Baxter и воедно биле пријатели.
Од Лери Нивен не знам каде може кај нас да се најде серијалот Ringworld и јас би сакал да го најдам, ако случајно го забележам некаде ќе те известам.
 
Член од
25 јануари 2007
Мислења
295
Поени од реакции
105
Јас ја имам колекцијата од Поларис на српскохрватски па кој сака нема проблем.

SADRŽAJ PO AUTORIMA


NAJBOLJE SVETSKE SF PRIČE 1985.
NAJBOLJE SVETSKE SF PRIČE 1984.
NAJBOLJE SVETSKE SF PRIČE 1986.
POLARISOVA SF ANTOLOGIJA 93.
POLARISOVA SF ANTOLOGIJA 94.
POLARISOVA SF ANTOLOGIJA 95.
POLARISOVA SF ANTOLOGIJA 96.
POLARISOVA SF ANTOLOGIJA 97.
POLARISOVA SF ANTOLOGIJA 98.
SF GALAKSIJA

ABE KOBO
ČETVRTO MEĐULEDENO DOBA

ADAMS DAGLAS
UGLAVNOM BEZOPASNI
DO VIĐENJA I HVALA NA SVIM RIBAMA
RESTORAN NA KRAJU VASELJENE
ŽIVOT VASELJENA I SVE OSTALO
AUTOSTOPERSKI VODIČ KROZ GALAKSIJU

AJZENK HANS/SARDŽENT KARL
OBJASNITI NEOBJAŠNJENO

ANDERSON POL
MOŽDANI TALAS
ČUVARI VREMENA
KRSTAŠKI POHOD
BIĆE VREMENA
TRI SRCA I TRI LAVA

ASIMOV ISAK
FANTASTIČNO PUTOVANJE II
SVEMIRSKE STRUJE
GOLO SUNCE
KAMIČAK NA NEBU
ZADUŽBINA
ROBOTI I CARSTVO
ROBOTI ZORE
ZVEZDE PRAH NEBESKI
NA RUBU ZADUŽBINE
PRELUDIJUM ZA ZADUŽBINU
ZADUŽBINA I CARSTVO
ZADUŽBINA I ZEMLJA
NEMEZIS
SABRANI ROBOTI
DRUGA ZADUŽBINA
KRAJ VEČNOSTI
U SUSRET ZADUŽBINI
ČELIČNE PEĆINE

ASIMOV ISAK/SILVERBERG ROBERT
POZITRONSKI ČOVEK
DETE VREMENA
SPUŠTANJE NOĆI

BALARD DŽEJMS GREM
POTOPLJENI SVET

BARKER KLAJV
UTKANI SVET
EVERVIL
VELIKA I TAJNA PREDSTAVA

BARŽAVEL RENE
NEOPREZNI PUTNIK

BENFORD GREGORI
STRAH ZADUŽBINE
PREKO MORA SUNACA
JEDRENJE BLISTAVOM VEČNOŠĆU
PLIME SVETLOSTI
VELIKA NEBESKA REKA
MAHNITI ZALIV
U OKEANU NOĆI

BENFORD GREGORI/BRIN DEJVID
SRCE KOMETE

BER GREG
EON
LEGAT
VEČNOST
PREMEŠTANJE MARSA

BLIŠ DŽEJMS
ZVEZDANE SPORE

BOVA BEN
MARS

BREDBERI REJ
TETOVIRANI ČOVEK

BREDLI MERION CIMER
ŠUMSKA KUĆA
MAGLE AVALONA 3
MAGLE AVALONA 2
GOSPA OD AVALONA
MAGLE AVALONA 4
MAGLE AVALONA 1

BRIN DEJVID
OBALA BESKRAJA
BLISTAVI SPRUD
PONIRAČ U SUNCE
PODIZANJE ZVEZDANE PLIME
RAT UZDIZANJA

DIK FILIP
KLANOVI ALFINOG MESECA
ČOVEK U VISOKOM DVORCU
GALAKTIČKI ISCELITELJ KERAMIKE
UBIK
DOKTOR BLADMANI
TAMNO SKENIRANJE
MARSOVSKO VREMENSKO ISKLIZNUĆE

DILEJNI SEMJUEL
NOVA

DIŠ TOMAS
LOGOR KONCENTRACIJE

DONALDSON STIVEN
NOSILAC BELOG ZLATA
JEDINO DRVO
RAT ZLOZEMLJA
MOĆ OČUVANJA
KOB POGLAVARA KLETNIKA
RANJENA DOMAJA

ENTONI PIRS
MAKROSKOP

FARMER FILIP HOZE
LJUBAVNICI
DVERI VREMENA

GALUJ DENIJEL
TAMNA VASELJENA

GEJMEN NIL
NIKADOĐIJA

GIBSON VILIJEM
MONALIZIN NATPOGON
IDORU
GROF NULA
NEUROMANSER
VIRTUELNA SVETLOST

HAJNLAJN ROBERT
BUDUĆA ISTORIJA 1
BUDUĆA ISTORIJA 4
BUDUĆA ISTORIJA 3
BUDUĆA ISTORIJA 2

HAKSLI OLDOS
VRLI NOVI SVET

HERBERT FRENK
KAPITOL DINA
DECA DINE
MESIJA DINE
MUAD'DIB
JERETICI DINE
DINA
BOŽANSKI CAR DINE
PROROK

HOJL FRED
HALEJEVA KOMETA

HOJL FRED/ELIOT DŽON
A KAO ANDROMEDA

HOKING STIVEN
KRATKA POVEST VREMENA
CRNE RUPE I BEBE-VASELJENE

KARD ORSON SKOT
KSENOCID

KIRVAL FILIP
ČOVEK NAOPAKO

KLAJN ŽERAR
GOSPODARI RATA

KLARK ARTUR
S DRUGE STRANE NEBA
GRAD I ZVEZDE
TRI HILJADE PRVA: KONAČNA ODISEJA
DVE HILJADE DESETA: DRUGA ODISEJA
SUSRET SA RAMOM
DVE HILJADE PRVA: ODISEJA U SVEMIRU
SVETLOST ZEMALJSKA
DVE HILJADE ŠEZDESET PRVA: TREĆA ODISEJA
DUH SA GREND BENKSA
KRAJ DETINJSTVA
IZGUBLJENI SVETOVI DVE HILJADE PRVE
DUBOKO PONIRANJE
PAD MESEČEVE PRAŠINE
PESME DALEKE ZEMLJE
BOŽIJI ČEKIĆ
MATICA ZEMLJA
PESAK MARSA
RAJSKI VODOSKOCI

KLARK ARTUR/BENFORD GREGORI
S ONE STRANE SPUŠTANJA NOĆI

KLARK ARTUR/LI DŽENTRI
RAMA II
OTKRIVENI RAMA
VRT RAME
KOLEVKA

KREJTON MAJKL
JURSKI PARK

KRISTOFER DŽON
SMRT TRAVE

LARIONOVA OLGA
LEOPARD SA KILIMANDŽARA

LEDERMEN LION
BOŽIJA ČESTICA

LEGVIN URSULA
TEHANU
STALNO SE VRAĆAJUĆI KUĆI
HAINSKE PRIČE
ČAPLJINO OKO
RIBAR UNUTRAŠNJEG MORA
ČOVEK PRAZNIH ŠAKA
LEVA RUKA TAME
ČETIRI PUTA DO OPROŠTAJA
RUŽA KOMPASA
DVANAEST ČETVRTI VETRA
ZEMLJOMORJE

LEM STANISLAV
GLAS GOSPODARA
FIJASKO
NEPOBEDIVI
EDEN
SOLARIS

LUNDVAL SEM
NIJE VREME ZA HEROJE

METISON RIČARD
JA SAM LEGENDA

MOREN DENIJEL KEJZ
PRSTEN

NEVIL KETRIN
OSMICA

NIVEN LARI
TRON PRSTENA
PRSTENASTI SVET
INŽENJERI PRSTENA

ORVEL DŽORDŽ
HILJADU DEVET STOTINA OSAMDESET ČETVRTA

POL FREDERIK
SUSRET SA HIČIJIMA
GEM
KAPIJA
KAPIJSKO PUTOVANJE
RAT TRGOVACA
S ONE STRANE PLAVOG OBZORJA DOGAĐANJA
ANALI HIČIJA

POL FREDERIK/KORNBLUT SIRIL
REKLAMOKRATIJA

PRAČET TERI
KRILCI
BULDOŽERCI
KAMIONCI

RIMI TOM
SLEPI GLASOVI

ROBERTS KEJT
PAVANE

ROBINSON KIM STENLI
PLAVI MARS
CRVENI MARS
ZELENI MARS

SILVERBERG ROBERT
NOĆNA KRILA

SIMAK KLIFORD
VREME JE NAJJEDOSTAVNIJA STVAR
GRAD
IZBOR BOGOVA
ZAŠTO IH VRAĆATI SA NEBA
TRANZITNA STANICA
SVET-GROBLJE

SIMONS DEN
PAD HIPERIONA
ŠUPLJI ČOVEK
PESMA BOGINJE KALI
ENDIMION
LJUBAV I SMRT
USPON ENDIMIONA
HIPERION

STERDŽEN TEODOR
VIŠE NEGO LJUDSKI
VENERA PLUS IKS

STRUGACKI ARKADIJE/STRUGACKI BORIS
GOLAĆ NA URVINI
TAHMASIB
HOTEL 'KOD POGINULOG ALPINISTE'
TEŠKO JE BITI BOG

ŠEKLI ROBERT
SAVRŠENA PLANETA

ŠO BOB
DVORAC VEČNOSTI

TEVIS VOLTER
ČOVEK KOJI JE PAO NA ZEMLJU

VAJNBERG STIVEN
SNOVI O KONAČNOJ TEORIJI

VAKA ROBERTO
SMRT MEGAPOLISA

VINDEM DŽON
DAN TRIFIDA

VINDŽ DŽOAN
SNEŽNA KRALJICA
LETNJA KRALJICA

VOLF DŽIN
NOĆNA STRANA - DUGO SUNCE
JEZERO DUGOG SUNCA
KALDE DUGOG SUNCA
EGZODUS SA DUGOG SUNCA
KANDŽA POMIRITELJA
CITADELA AUTARHA
SENKA MUČITELJA
MAČ LIKTORA
URT NOVOG SUNCA

VONEGAT KURT
KOLEVKA ZA MACU

ZAMJATIN JEVGENIJ
MI

ZINDEL DEJVID
NIKADIJA

ŽERI MIŠEL
NEODREĐENO VREME
 
Член од
19 април 2010
Мислења
100
Поени од реакции
20
Кога ќе дојдеш во Скопево мислам дека ќе најдеш нешто негово во англискиве книжари.

Што се однесува до раскази, од нф имам прочитано само два од Артур Кларк(The Sentinel и уште еден, ама не се сеќавам на насловот) и од Исак Асимов, горе-долу не се лоши расказите, но има некои што се навистина добри како на пример The Last Question. Од фантазија добри се расказите на Кларк Ештон Смит, интересно е да се види дека пред времето на Толкин постоеле добри автори како него. Од Стивен Кинг нажалост досега немам ништо прочитано, но на листа за читање ми е The Gunslinger. Дали некој ја прочитал од Стивен Кинг The Eyes of the Dragon? Mислам дека ова дело е фантазија без типичните хорор елементи карактеристични за авторот. Планирам во иднина да посветам повеќе внимание на книгите на Стивен Кинг барем на серијалот Мрачна Кула.
Имам прочитано дека Стивен Кинг работи на нова книга која од серијалот Мрачна Кула, дејстивето ќе биде сместено помеѓу четвртиот и петтиот дел, книгата е насловена како The Wind Through the Keyhole.
Мислам дека за едно од неговите подобри дела се смета The Stand кажете нешто ако ја имате прочитано.:)

Исто така ми се допаѓаат книгите на Тери Прачет, доста се смешни. Серијалот на книги што тој го има напишано се вика Discworld, квалитетот на книгите варира бидејќи има голем број на книги, но голем дел од нив се добри.:)

the stand го имам само мини серијата гледано па според мене би требало книгава да биде епска ^^

--- надополнето ---

Имаш торент?

Еве што добиваш од овде:



Мене ми е пола веќе симнато.

--- надополнето ---



Ќе видам ако успеам да најдам нешто, ќе симнам. Преферирам книги во физичка форма, но не само што тешко е да најдеш такво дело кај нас, туку и пуста економска криза :D, па се осврнувам кон книги во електронска форма.

А Hyperion? Сакав да ја набавам, но сакав прво мислење од некој што ја прочитал.



Love Dreamcatcher :D.



Ќе побарам нешто од него, сега кога го спомна.

Инаку некој од вас да не го читал Larry Niven? Сакам да го најдам Ringworld серијалот, од та што успеав да го прочитам како рецензија за книгата, ептен ме заинтересира.

Не мора цел серијал, барем некоја од овие книги:

Ringworld

Ringworld Engineers

The Ringworld Throne

Ringworld's Children
____________________
Исто, некој од вас чита hard sci-fi? Научно базирани фикции?
aaa FUCK фала за торентов но ги барав како книги не електрониски но кога ке имам време ке одвојам на пет семетери :) фала уште еднаш
 
Член од
25 јануари 2007
Мислења
295
Поени од реакции
105
NeptuneGate
Инаку некој од вас да не го читал Larry Niven? Сакам да го најдам Ringworld серијалот, од та што успеав да го прочитам како рецензија за книгата, ептен ме заинтересира.

Не мора цел серијал, барем некоја од овие книги:

Ringworld

Ringworld Engineers

The Ringworld Throne

Ringworld's Children

-------------------------------------------------------------------
Jas sakav da ti gi pratam ama PP ti e prepolno
 
Член од
17 јануари 2009
Мислења
2.814
Поени од реакции
4.665
Дали некој прочитал нешто од Tad Williams? Ми дојдоа до рака некои негови книги пред извесен период, па да прашам дали вреди да се прочитаат...
 
Член од
13 февруари 2007
Мислења
5.097
Поени од реакции
5.767
Дали некој прочитал нешто од Tad Williams? Ми дојдоа до рака некои негови книги пред извесен период, па да прашам дали вреди да се прочитаат...
Ако ти паднале во рака Otherland, читај обавезно, имам слушнато дека се многу добри. Се надевам дека еден ден и мене ќе ми паднат во рака. Иначе, ако се работи за некои други дела, не знам.
 
Член од
17 јануари 2009
Мислења
2.814
Поени од реакции
4.665
Долниот текст е преземен од додаток во постаро, југословенско издание на стрип со Дилан Дог. Претставува своевиден водич во литературата на стравот и ужасот и делумно во херојската фантастика. Поради недостаток на време не можев да го преведам текстот, па за жал ќе го постирам во оригинал, на српско - хрватски. Хоророт е најблизок со фантастиката, па темава ми се виде најсоодветна.

ENCIKLOPEDIJA STRAHA
KNJIŽEVNOST STRAVE I UŽASA

ANTIČKA STRAVA

“Zmija je bila mala, ali je iz tela isisavala neverovatno mnogo krvi. Na mestu gde bi zarila zube koža je trunula do same kosti.Telo se pretvaralo u ogromnu, otvorenu ranu . . . “
Ovaj jezivi opis nalazi se u delu “Farsalija” latinskog pesnika Lukijana koji je živeo u Ι veku nove ere. U devetoj knjizi čuvene poeme Pompejevi vojnici, povlačeči se preko libijske pustinje, postaju žrtve zastrašujučih gmizavaca. Svaki je čovek umirao na drugačiji način, krajnje okrutan. Neki bi se naduvavali dok ne bi bukvalno eksplodirali, nekima je krv izbijala kroz kožu, neki bi poludeli, a neki se, opet, jednostavno raspali. U gornjem je opisu, očito, reč o sepsi usled koje se leš dekomponovao dok od njega ne ostane tek vlažna mrlja na pesku. “Farsalija” sadrži druge, podjednako užasne scene, poput evokacija surovih bitaka i doživljaja čudnih, deformisanih kreatura kao što je Eriht (biče koje se hrani leševima). Pa još kažite da Lukijan nije imao bujnu maštu!
Dakle, horror žanr oduvek je bio popularan. Navedeni “bеstseler” pojavio se 65 godine naše ere u vidu osude imperatora Nerona.
Filosof Seneka u svojim je tragedijama takodje pokazao sklonosti ka stravi i užasu. Ondašnji vladari / Kaligula, Klaudije, Neron / predstavljali su neiscrpni izvor inspiracije. PETRONIJE ARBITAR u “Satirikonu” ostavlja izuzetne uspele horror stranice, na primer u priči o vukodlaku.
Tokom ΙΙ veka, za vreme nešto prosvečenije vladavine Marka Aurelija, filosof
APULEJ, osumnjičen da se bavio vradžbinama, napisao je fantastički roman “ Zlatni
magarac “.U tom mozaičnom delu ne manjkaju ni odlomci čiste strave, poput avanture ARISTOMENA i SOKRATA u veštičjoj jazbini ili prizora kada TELIFRON u ruci drži vlastiti nos /voštani, jer mu je pravi odrezan dok je spavao/.Sve je, medjutim, začinjeno dozom lekovite ironije.
Srednjovekovna literature takodje nudi pojedinačne tvorevine od kojih se diže kosa na glavi – u islandskim sagama, anglosaksonskoj poemi “ Beovulf ” i , dabome, Danteovom “Paklu”. Ni Bokačo u “Dekameronu” nije mogao da se odupre iskušenju.
Inspirisani Senekinim teatrom, engleski dramaturzi elizabetanskog doba obilato se služe prizorima nasilja, okrutnosti, horora i fantazije: MARLOU u “Doktoru Faustu”, “Jevrejima sa Malte” i “Tamerlanu”, KID u “Španskoj tragediji”; VEBSTER u “Vojvotkinji od Amalfija” i “Belom djavolu”. Što se tiče ŠEKSPIRA, izbor je bogat – “Hamlet”, “Kralj Lir”, “Tit Andronik”. U “Titu Androniku”, recimo, detaljno je opisana ljudožderska zabava.
Nešto slično srečemo tek znatno kasnije u dramama FRIDRIHA ŠILERA.

BARKER, KLAJV ( 1952 - )

“Svi smo krvave knjige; gde dog nas otvore, crvenimo se.” Klajv Barker zbilja voli demone – pakleni Cenobiti iz “ Helrajzera ” doživljavaju vrhunsko zadovoljstvo jedino prilikom ekstremne patnje, čak i vlastite. Autor ih ne osudjuje, a scene niže se očitim uživanjem.
Za Barkera to su istinski heroji – različiti, individualisti, pobunjenici, poete. Vizionar nalik na Hijeronimusa Boša, Barker kreira pakao na svakom nivou: od rituala u podzemnoj železnici na Menhetnu, preko gigantskog Moloha, načinjenog od delova ljudskih tela, do vampirskog tumora što se kljuka kinematografskom animacijom /”Celuloidno dete”/.Slikar i režiser / “HELRAJZER”, “KABAL” /,Barker najuspešnije izražava fasciniranost krvlju i monstruoznošču putem literature, pri čemu pokazu je sjajan smisao za humor. U “Knjigama o krvi” zapisao je sledeču rečenicu: “ Nema radosti ravne STRAHU.”
BEKFORD, VILIJAM (1760 – 1844 )
U “Hiljadu i jednoj noči” Šeherezada priča o kalifu VATEKU koga je majka, veštica KARATIS, odbacila, pa on, iz gneva, sklapa sporazum sa demonom EBLISOM i čini jezive stvari ne bi li ovladao močima i bogatstvom preadamitskih sultana. Na kraju, u palate podzemnog plamena, nalazi jedino večno prokletstvo. Vilijam Bekford napisao je “Vateka” pošto je napunio dvadeset godina. Bogat gotovo kao izmišljeni kalif, isto takav megaloman i ljubitelj rafiniranih i zabranjenih zadovoljstava, sagradio je ogromni, ekstravagantni dvorac FONTHIL. Sastojao se iz bezbroj malih i večih prostorija, kula, terasa, stepeništa, tajnih prolaza, galerija, biblioteka,salona ukrašenih najlepšim spomeničkim blagom Evrope i Orijenta. Kada se glavni toranj, visok oko stotinu metara, srušio prilikom oluje i ozbiljno oštetio gradjevinu.
Bekford je utvrdio da nema novca za neophodne popravke, “ Fonthilski kalif ”
je bankrotirao i nikada se više nije finansijski oporavio.

BIRS, AMBROZ ( 1842 – 1914 )

“Nitkov je hrana za crve, finalni product čija smo mi prvobitna materija.” Ova sarkastična rečenica suština je cinizma Birsovog “REČNIKA O ÐAVOLU”.
Ambroz Birs potomak je ekscentrične porodice – njegov otac MARKUS AURELIJUS iskreno je verovao da je desna ruka predsednika države, a stric LUCIJUS VERUS organizovao je ekspedeciju i otputovao u Kanadu nameravajuči da privoli Kanadjane da se pobune protiv britanske dominacije. Mladi Ambroz je pobegao od kuče i rođaka koje nije podnosio (u mnogim je pripovetkama opisao bračne parove i decu što su se međusobno ubijali.Posebno je zanimljiva priča “KLUB RODOUBICA”), da bi aktivno učestvovao u građanskom ratu. To mu je pružilo inspiraciju za najuspelije i najiskrenije tvorevine, poput sjajne meditacije o smrti u “ PARKERU ANDERSONU, FILOSOFU “. Pošto je uspostavljen mir, zaposlio se kao novinar u San Francisku. Žučno je napadao netalentovane umetnike, podmitljive političare i beskrupulozne biznismene. Stekavši bezbroj neprijatelja, nikuda nije išao bez revolvera u džepu. Istovremeno je pisao pripovetke o užasu, smrti i nepodnošljivosti života / “Letnja noč”, “Smrt Halpina Frejzera”/, efektima zastrašivanja / ”Put obasjan mesečinom”/, priviđenjima i čudovištima / ”Oči pantera”, “Ukleta stvar”/.
Birs je značajno uticao na ČEJMBERSA,SMITA i LOVKRAFTA opisujuči onostane dimenzije / “Karkosa”/ i nevidljive monstrume / ”Ukleta stvar”/. Njegov karakteristični crni humor javlja se uporedo sa stravom i užasom – dva poglavlja “Ukle te stvari”, na primer, nose naslove “Ne jede se uvek ono što je na stolu” (u pitanju je leš) i “Mada nag, čovek može biti u okovima”.
Naročito je interesantna Birsova zbirka priča pod naslovom “MISTERIOZNA IŠČEZNUČA”. Sam je autor doživeo sudbinu svojih junakaka godine 1913 , u jeku revolucije, pošao je u Meksiko da se pridruži Panču Vilji. Nestao je i više se za njega nije čulo. Tvorac “Misterioznih iščeznuča” misteriozno je iščeznuo.

BLEKVUD, ALGERNON ( 1869 – 1951 )

Mora li se verovati u priviđenja da bi se o njima pisale izvanredne priče ? Nije neophodno, rekao bi M.R.Džejms. Engleski majstor pripovedanja o duhovima bio je,
međutim, suprotnog mišljenja. Vrlo je studiozno prilazio abnormalnim fenomenima,okultizmu, ezoterizmu, misticizmu i orijentalnim religijama. Pre nego što bi počeo da radi, trudio se da “oseti” spektralnu atmosferu, da sam iskusi ono čemu je želeo da podvorgne čitaoca.
Posečivao je ukleta zdanja (“Slušalac”, “Pusta kuča”) i na koledžu izučavao je tajne kultne Crne šume. U nekolko se vrlo zanimljivih pripovedaka javlja piščev alter ego DŽON SAJLENS (vidi DETEKTIVE OKULTNOG) koji iznosi autorove teorije o nadnaravnom.
Blekvud je, takođe, mnogo putovao.Penjao se na Alpe i kanuom plovio kanadskim rekama. Stoga se u njegovim delima često opisuje prirodni ambijent – planine jezera, šume, divlji i izolovani krajevi nastanjeni zastašujučim bičima (“ Veštičje ostrvo ”, “ Snežni sjaj ”, “ Staza sudbine ”).
Među najboljim Blekvudovim tvorevinama svakako je “VENDIGO” u kojem demon u formi vetra caruje kanadskim šumama.

BLOH, ROBERT ( 1917 - )

Kao šesnaestogodišnjak več je pisao dela strave i užasa. Svom velikom uzoru H. F. Lovkraftu posvetio je horor – parodiju “Zvezdani užas”.
Nakon mladalačkog perioda Bloh je našao vlastiti put. Karakterišu ga jezovite ironične pripovedke, obojene crnim humorom i tipičnim, neočekivanim raspletom.
Autor bezbroj priča o smrtonosnim, ali simpatičnim “psihoubicama”. Bloh je u delu “ ISKRENO VAŠ, DŽEK TRBOSEK ” ponudio sarkastičnu i metafizičku verziju storije o dobrom, starom Džeku.
U romanu “ Psiho ” ( po kojkem je snimljen čuveni film Alfreda Hičkoga ) stvorio je prototip šizofreničnog zločinca NORMANA BEJTSA.

BREDBERI, REJ ( 1920 - )

Odrasti – eto istinskog užasa! Rej Bredberi nikada nije zaboravio svoje detinjstvo, mirno gradič na Srednjem zapadu, ljuljašku na verandi, stari radio na kojem je slušao muziku za ples, dragstore gde je kupovao sladoled i sodu, luna – park, stripove o Baku Rodžersu, polja dateline i beskrajno duga leta. Nostalgična Amerika koja možda postoji samo na ilustracijama Normana Rokvela i u filmovima Frenka Kapre krije međutim, i tamnu, zastrašujuču stranu. U luna – parkovima ima i opasnih igračaka, veštica i ludila (“Jesenji ljudi”, “Patuljak”, “Nacrtani čovek”); decu posečuju biča iz drugih dimenzija, (“Emisar”) ili su ona sama monstrumi (“Čovek sa gornjeg sprata”).
Mnoge Bredberijeve priče odvijaju se u “zoni sumraka”, gde se dan graniči sa noči, ljeto sa jeseni, detinjstvo sa pubertetom. Iz misteriozne budučnosti, kao tokom noči veštica, izranjaju tajne i strahovi. U tom smislu posebno su uspele pripovetke iz zbirke “Oktobarska zemlja”.
U sasvim netipičnom naučnofantastičnom romanu “ Farenhajt 451 ” dotiče se problema paranoje, dok su “ Martovske hronike ”, jesenja poema, specifični, ironični omaž Edgaru Alanu Pou.
 
Член од
17 јануари 2009
Мислења
2.814
Поени од реакции
4.665
CRNI ROMANTIZAM

Petrus Barel /1809 – 1859/ bio je istinski dendi, čovek rafinirane elegancije i makabrističkog stila, uvek odeven u crno, negovae brade na otmenom, bledom licu, zbog čega su ga neki prijatelji duhovito nazivali vukodlakom. Kao dvadesettrogodišnji mladič napisao je “Čampavert, besmrtne priče”, katalog okrutnosti, strave i različnih tipova umiranja, obojen karakterističnom ironijom.
Njegovo je delo nekoliko godina kasnije inspirisalo ISIDORA DUKASA /1846 – 1870/ da pod pseudonimom grof od Lotreamona objavi vizionarske “ Maldororve pesme “, tekst koji dostiže same granice nadrealističkog apsurda.
Pobuna protiv građanskih konvencija, sklonost ka iracionalnom, makabrističkom i izuzetnom glavne su odlike romantičkog pokreta, a javljaju se kod engleskih poeta Kolridža, Bajrona, Šelija, u gotskom romanu i pripovetkama Hofmana.
U Francuskoj se posebno razvila moderna naracija podstaknuta tada strogo zabranjenim tekstovima markiza de Sada. Među značajnijim autorima ovog žanra su: ŽIL AMEDE ( “Ðavolice” ), ŠARL NODIJE ( “ Smara “ ) PROSPER MERIME (“Venera sa Ila”, “Lokis”), TEOFIL GOTIJE (“Kapetan Frakasa”,“Besmrtna smrt”) ONORE DE BALZAK (“Šagrinska koža”).
U Nemačkoj su se takođe, osim Hofmana, pisci uspešno iskušavali u romantizmu. Naročito bi trebalo istači JEREMIJASA GOTLIFA čija novella “Crna žaba” i danas kod čitalaca izaziva jezu.

ČEJMBERS, ROBERT V. (1865 – 1933)

“Čudna je noč u kojoj blistaju crne zvezde i čudni meseci plove nebom. . .”

“KRALJ U ŽUTOM” Čejmbersovo je remek – delo koje dostiže umetničke vrhunce, gde reči svetlucaju poput otrovnog nakita Medičijevih, zvone kao rajska muzika i strašnije su od smrti. “Kralj u žutom” esencija je horor – žanra – ko ga bude čitao iskusiče užas, rizikovati da poludi i nikada neče zaboraviti Karkosu u kojoj su zvezde crne, kojom promiču seni ljudskih misli i gde se rađaju isključivo blizanci. Verujte, večno čete biti opsednuti HASTUROM, KASILDOM i BLEDOM MASKOM. Naiđete li na osobu što nerazumljivo mrmlja, izgubljeno gleda i u ruci drži knjigu žutih korica, pomoči nema – prekasno je!
Svejedno od srca vam preporučujemo “Kralja u žutom”. Problem je, međutim, u tome što drama o kojojsmo pričali ne postoji. Radi se o imaginarnom delu (poput Lovkraftovog “Nekronomikona”).
Autor ljubavnih romana i boem. Robert Čejmbers ušao je u književnu istoriju zbirkom pripovedaka o zastrašujučim efektima izmišljene horor – literature.
Dakle, utešite se! Ako je čitanje ponekad dosadno, barem ne preti opasnost da siđete s uma.


DAL, ROALD (1916 – 1990)

Heroj iz drugog svetskog rata, Roald Dal iskazao se kao istinski majstor pripovedanja u britanskom stilu. Njegova su dela obeležana dozom crnog humora i
makabrističkom atmosferom. Čitaoca podilaze trnci, jer bi se nešto od opisanog u Dalovim pričama sasvim sigurno moglo desiti i bilo kome od nas.
U tom smislu antologijski je primer pripovetka “ Poljubac, poljubac ”gde autor dokazuje da su deca naročito naklonjena stravi i užasu. Dal je i inače sjajan dečji pisac, obdaren bujnom, razigranom maštom (“Veštice”).

DETEKTIVI OKULTNOG

U pitanju su, dakako, kolege i učitelji našeg omiljenog junaka Dilana Doga. Profesija istraživača natprirodnih pojavaima svojevrsnu istoriju. Prvi detektiv okultnog bio je profesor Heselijus autora LE FANUA – psihijatar koji se suprotstavljao nadnaravnom ponekad upražnjavajuči egzorcizam, a ponekad opsednutima propisujuči sredstva za umirenje. Heselijusovi pacijenti odlikovali su se zajedničkom sudbinom: bez obzira na doktorovu sposobnost, ostajali su neizlečeni.
Detektiv koji je zbilja rešavao slučajeve s one strane realnosti i hvatao manijakalne kriminalce od krvi i mesabio je Hodžsonov KARNAKI. Koristio se tradicionalnim postupcima u stilu Šerloka Holmsa, ali i magijskim metodama lovaca na čudovišta.
Blekvudov DŽON SAJLENS takođe se suočavao sa hororom. Kao parapsiholog, boravio je u naselju kojim su zacarile veštice ( “ Antičke čarolije ” ), vodio bitku protiv egipatskih monstruma (“ Vatreni osvetnici ”), izlečio vukodlaka što je živeo na usamljenom baltičkom ostrvu (“Pseče polje”).
Tridestih godina belgijski novinar ŽAN REJ preradio je serijal o HARIJU DIKSONU, američkoj imitaciji Šerloka Holmsa, stvorivši lik detektiva koji se uspešno nosio sa okrutnim sektama, antičkim božanstvima, paklenim pronalascima, podzemnim čudovištima. Autor je objavio oko stotinu uzbudljivih epizoda smeštenih u ambijent Velike Britanije.
Pomenučemo na kraju profesora VAN HELSINGA, specijalistu za vampirologiju, ŽILA DE GARGENA,doktora TAVERNERA i SOLARA PONSA, nezaboravne junake horor – literature.


DOJL, ARTUR KONAN (1859 – 1930)

Šerlok Holms je nesumnjivo lik svetlosti, zasnovan na logici i racionalnosti. Ipak, neke od njegovih istraga protkane su natprirodnim (“Baskervilski pas”,“Vampiri iz Sasekse”).
Konan Dojl je očito imao smisla za mračnu stranu pojavnog sveta o kojoj je pisao u apsolutno fantastičkim pripovetkama. “Kapetan Polarne zvezde”, i “ Totov prsten” govore o ljubavi nakon smrti; “Gospodin Lambert” i “Slučaj gospođe Senoks” opisuju nemilosrdne osvetnike; u “Mumiji” i “Užasu sa visine” glavnu reč vode klasični i potpuno originalni monstrumi.


DŽEJMS, HENRI (1843 – 1916)

Dali ste znali kratki roman Henrija Džejmsa “Krug života” ? Ako niste, potrudite se da što pre upoznate dvoje dečice, Majlsa i Floru, kojima jeziva priviđenja Kvint i mis Džesel pokušavaju da ukradu nedužnost, i senzibilnu učenicu što je jedina u stanju da vidi nakaze i shvati njihove zle namere,ali joj niko ne veruje. Autor če krajni sud prepustiti vama – postoje li zbilja duhovi ili se radi tek o plodu bujne mašte? Ovakvimpostupkom sjajni Džejms postiže izuzetan efekat, kao da potvrđuje mišljenje M. R. Džejmsa kako tumačenje treba uvek da bude racionalno, međutim krhko i, samim tim, neprimenjivo na realnost.
Amerikanac Henri Džejms, autor čuvenih realističko – psiholoških romana “Dejzi Miler” i “Ambasadori”, bio je fasciniran Evropom i natprirodnim. Posebno su mu uspele priče na temu “udvajanja”.U “Veselom kutku” upoznajemo autorovog sunarodnika koji, nakon što je proveo život u Evropi,susreče vlastito priviđenje i shvata šta bi mu se dogodilo da je, kojom nesrečom,ostao kod kuče. “Smisao za prošlo” govori o čoveku koji se vrača nekolko vekova unazad da bi, poput duha, pohodio porodični dom.


DŽEJMS, MONTAGJU ROUD (1862 – 1936)

Njegov svet čine usamljene vile, pažljivo negovani vrtovi, pansioni na morskoj obali – dakle, tipično engleski ambijenti u koje se ulazi na vrhovima prstiju da se domačini ne uznemire. Ali, KOGA bismo i mogli uznemiriti ? Upravo je u tome suština.
Filolog,arheolog, bibliograf,paleograf i rektor Itonskog univerziteta, Montagju Džejms je obožavao da plaši ljude. Obično bi tokom badnje večeri prijateljima čitao svoje priče strave i užasa, udobno zavaljen kraj kamina. Godine 1904 objavio je zbirku “Priča jednog antikvara o priviđenjima”. Gotovo je nemoguče izdvojiti najbolje, jer su sve podjednako sjajne, ali čemo ipak navesti nekoliko posebno zanimljivih. “ Broj 13 ” govori o ukletoj sobi u danskom hotelu koja čas nestaje, čas se opet pojavljuje; “Grof Magnus” pripoveda o švedskom čarobnjaku kome uspeva da se vrati u život ; u “Razderanim srcima” diletanta što se bavi crnom magijom ubijaju duhovi njegovih žrtava; u priči “Zazviždi i doči ču, dečače” radoznali profesorzviždukom evocira divlje, bestelesno biče koje se potom nastanjuje u spcačoj sobi.
Knjiga je postigla ogromni uspeh, pa je Džejms docnije publikovao još tri, takođe dobro prihvačene, pripovetke.
Autorov je stilapsolutno britanski – on nikada ne drami, ne podiže glas, več pažnju privlači svojevrsnom zamaglenošču i mirnočom. Njegova engleska provincija deluje normalno, bezbedno, čak pomalo monotono. Isti su takvi i likovi – rasejani naučnici i profesori, ekscentrični istraživači, arheolozi, seoski plemiči. Nešto im je svima zajedničko: izražena radoznalost. Bave se starim predmetima, prašnjavim rukopisima, slikama, zapisima što ih treba dešifrovati ne očekujuči da če u pitomini koja ih opkružuje silovito proraditi užas. Nesrečni VREKSOL uporno ponavlja kako bi želeo da upozna pokojnog grofa Magnusa, mada izgovorenu rečenicu svaki put prate čudni, uznemirujuči zvuci odnekud iz podzemlja.
Protagonista “ Miševa ” učestalo zaviruje pod pokrivače na krevetu. Iako se plaši, nezadovoljan je što se ništa ne dešava.
Posebno je interesantna pripovetka pod naslovom “Upozorenje radoznalcima”. Džejms oprezno uvodi čitaoca u radnju, sitnim naznakama ukazuje da nešto nije u redu (tehnika koju su docnije mnogi imitirali) unapred izazivajuči strah.
Na kraju užas iznenada upada u sada več nenormalnu stvarnost zahvatajuči i najintimnije kutke. Pod jorgovanom se ipak krije dlakava kreatura sa mnogo zuba, a grof Magnus oživljava.
Dakle, najpametnije je ne dirati ono što ne poznajemo – to bi bila poruka Montagjua Džejmsa.

DŽEKSON, ŠIRLI (1919 – 1965)

Širli Džekson je često, sa zadovoljstvom, za sebe govorila da je jedina istinska veštica u Novoj Engleskoj.
Ipak,bez obzira na bogatu magijsku lektiru,stočiče za komuniciranje sa duhovima, tarot karte i ostale okultne relikvije, debeljuškasta i simpatična Širli nije se zblja bavila čarolijama izuzev, dakako, u svojim izvanrednim pričama.
U “Lutriji” se autorka pozabavila mirnim gradičem Nove Engleske nastanjenim apsolutno normalnim ljudima. Jednom godišnje, međutim, održava se velika lutrija, a onaj čiji broj bude izvučen osuđen je na kamenovanje do smrti.Pripovetka je 1948 godine objavljena u “Njujorkeru” nakon čega je usledila burna reakcija čitalaca, dok su neki optuživali Širli Džekson za perverznost i antiamerikanizam, drugi su se interesovali u kojem se tačno mestu odvija tako sjajnazabava. Među brojnim pismima nalazilo se jedno koje je posebno dirnulo pisateljicu, pa je na njega lično odgovorila. Docnije se ispostavilo da je reč o čoveku koji je sekirom usmrtio suprugu.
Najpoznatije delo Širli Džekson svakako je roman “Kuča opsednutih” o grupi parapsihologa što izučavaju čudne pojave u Hil Hausu. Senzibilna heroina Elinor Vans, autoričin alter ego (pateči od agorafobije, ona gotovo nikada nije izlazila na ulicu), beži od porodice u potrazi za slobodom i ljubavlju, ali ostaje zatočenica same sebe. Hil Haus je solidna, masivna građevina, luda, zla – na njenim se zidovima pojavljuje natpis “Elinor, vrati se kuči”. Konačno Hil Haus pronalazi svoje priviđenje nežnu Elinor Vans.

EVERS, HANS HAJNC (1871 – 1943)

TARTULIJAN, hriščanski filosof iz ΙΙ veka, propovedao je da je žena predvorje pakla, ušta je nemac Hans Evers bio potpuno ubeđen.
U pripoveci “Pauk” misteriozna devojk kose boje slonovače sedi kraj prozora i navodi muškarce što je posmatraju iz kuče preko puta da se međusobno poubijaju.
Roman “Mandrgora” opisuje prelepu ALRAUNU, kčerku berlinske prostitutke i manijakalnog kriminalca, čijoj opasnoj privlačnosti jedino uspeva da se odupre FRENK BRAUN, i to tek nakon što je izazvao njenu smrt.
Mešajuči strah, seks, sadizam i smrt, Evers je predstavljao sjajnu inspiraciju za filmske stvaraoce (“Alrauna” je ekranizovana čak pet puta), a njegova su dela primer bestselera “trivijalne literature” sa početka veka.
Evers je samog sebe definisao kao osobu koja “luta vrhovima ludila” smatrajuči da čovečanstvo nije kreacija boga, več san demona. Poput klasičnog “ crnog romanantika ” vladao se dijabolično i ekscentrično. Bio je donžuanski, avanturistički tip, kao njegov alter ego Frenk Braun, heroj romana “Vampir”.
Autor se do te mere identifikovao sa vlastitim negativnim likom da se tokom drugog svetskog rata bavio špijunažom i bio aktivni član Hitlerove nacističke stranke. Kada je Hitler pao, Evers je optužen za zločine nad Jevrejima. Knjige su mu javno spaljivane, a pisac je umro kao prokaženi rasista.
 
Член од
17 јануари 2009
Мислења
2.814
Поени од реакции
4.665
GOTIKA

Jedan od prekrasnih stihova romantičarskog poete Šelija glasi: “Olujna lepota užasa”. Hrabro zanemarujuči kruta pravila klasike, romantizam LEPOTU, odnosno SUBLIMACIJU nalazi u pitoresknom, divljem, egzotičnom, novom.Sam termin ROMANTIČKI izveden je iz viteškog i fantastičkog srednjovekovnog i renesansnog romana.
Otkriveni senzibilitet prema životnoj melanholiji i mračnoj strani naročito je izražen u stihovima KOLINSA (“Ode strahu”), JANGA (“Noči”) i GREJA (“Elegija napisana na seoskom groblju”). Godine 1764 engleski su čitaoci dobili na dar fascinirajuče delo o oklopljenim vitezovima, duhovima i damicama u opasnosti – “Otranski dvorac”. Ubrzo je, međutim, utvrđeno da nije reč o autentičnoj tvorevini, več imitaciji sjajnog književnog diletanta HORASA VALPOLA.Literarni stil što ga je on lansirao prozvan je gotskim, poput najfantastičnijeg, spiritualnog i sublimnog arhitektonskog modela.
Ne odlikuju se svi gotski romani mračnim srednjovekovnim ambijentom, ali se obilato služe Valpolovim imaginativnim arsenalom: razrušenim dvorcima, natprirodnim pojavama, olujama, tajnama, nedužnim žrtvama i njihovim okrutnim progoniteljima. Posebne podtipove čine dela u kojima nadnaravno na kraju biva racionalizovano (kao posledica elementarnih uzroka) i ona gde priviđenja i demoni zbilja egzistiraju. U prvoj su grupi romani KLARE RIV (“Stari engleski baron”), EN REDKLIF (“Udolfove tajne”, “Italijan”). Naročito je interesantna teorija En Redklif u vezi sa razlikom između STRAHA i UŽASA. “Strah pokreče dušu i diže sposobnost čula na viši nivo, dok ih užas koči, parališe i gotovo poništava”.
Vrsti natprirodne gotike pripadaju dijabolični romani METJUA GREGORIJA LUISA (“Monah”), VILIJAMA BEKFORDA (“Vatek”) i ČARLSA ROBERTA MATURINA (“ Monah ”) u kojima su obrađene čuvene fantastične teme, kao što je, na primer, sporazum sa đavolom, privid, opsednutost demonskom silom.
Uticaj gotske literature i danas je živ u književnosti i filmskoj umetnosti.

HAUARD, ROBERT IRVIN (1906 – 1936)

Često se fotografisao sa mačem, bokserskim rukavicama ili revolverom. Bio je mišičav poput svojih junaka, ali, zapravo, opčinjen zagonetnim snovima. Teksašanin Robert Hauard maštao je da je stari Kelt, a preriju Divljeg zapada nastanjivao je legendarnim civilizacijama iz drevne prošlosti.
Najuspešnija Hauardova dela spadaju u žanr herojske fantastike, ali se istovremeno odlikuju i prisustvom nadprirodnog. Ipak, Konan, Re Kuli, Bran Mak Morn i Crni Turlok bili su u stanju da poraze svakog monstruma. U “ Zemaljskim crvima ” kralj Bran Mak Morn se, međutim udružuje sa zmijolikim kreaturama radi borbe protiv omraženih Rimljana.
Serija priča o Solomonu Kejnu koji se u Africi, naseljenoj vampirima i vudu –vračevima, suprotstavlja večnom ZLU takođe je izuzetno interesantna.
Radnja remek – dela “ Pakleni golubovi ” smeštena je u močvarne predele, a glavni su likovi zombiji i ukleti, izgubljeni ljudi.
Bez obzira na spoljašni izgled, Hauard je često zapadao u paranoične krize i očajavao zbog teške bolesti svoje majke. Da pobegne od surove stvarnosti, jednog se dana zaputio u pustinju gde je smrtno stradao.

HERBERT, DŽEJMS (1943 – )

Englezi osobito vole prirodne katastrofe, što jezivije, razornije i teže za ljudski rod, tim bolje. Stoga su se sličnim temama bavili mnogi pisci naučne fantastike – ŠIL, VINDHEM, KRISTOFER i BALARD.
Posebni doprinos tradiciji dao je Džejms Herbert unoseči u britanski pejzaž krvoločne mutante RATE, oblake koji izazivaju ludilo i zastrašujuče magle.
Bivši graničar, Herbert je umeo da stvori vizuelne scene, gotovo filmskog karaktera. Romani mu podsečaju na pačvorak u kojem se prizori strave nižu bez trenutka predaha.

HEROJSKA FANTASTIKA

Avanturistička fantazija zapravo je moderna verzija čuvenih viteških romana, poput Ariostovog “ Besnog Orlanda “.
Žanr su krajem 19 veka promovisali autori kao što su Moris, Danseni,i Edison a tema je najčešče bila, osobito kod lorda Deansenija, borba protiv zla. Ova bi se literatura mogla označiti i definicijom LAJBERA koja glasi “MAČ I ČAROLIJE”.
U Americi elementi strave i užasa postaju dominantni.Natprirodno i čudovišta glavna su preokupacija sjajnih tvoraca “Čudnih priča” – Roberta Hauarda, Klarka Eštona Smita, Katarine Mur. Docnije se herojskom literaturom naročito uspešno bavio TOLKIN.
Takođe je neophodno pomenuti Karla Edvarda Vagnera,pisca storija o dijaboličnom, besmrtnom Kejnu i vlasnika izdavačke kuče KARKOSA PRES.

HODŽSON, VILIJAM HOUP (1877 – 1918)

Osam godina provedenih na moru moralo je ostaviti traga. Kada je 1899 Hodžson napustio mornaricu i otvorio vežbaonicu u Blekburnu, još je čuo zapljuskivanje južnih talasa Kejp Horna.
Iz tih razloga njegov prvi roman nosi karakteristični naslov “Nasukan u nepoznato”. Reč je, dakako, o brodu zarobljenom u okeanu opsednutom natprirodnim silama. Kao bivši moreplovac, Hodžson je upotrebljavao realistički jezik pun tehničkih termina.
Autorov imaginarni svet nastanjuju monstrumi, nevidljive creature (“ Piratska priviđenja“), antička biča obdarena besmrtnošču (“Relikt”), mutanti, žitelji izolovanih ostrva (“Ostrvo Hud”), neobične gljive (“Glas u tami”).
U pripovetkama čiji je ambijent drugačiji Hodžsonovi junaci ipak se osečaju poput zatočenika vodenog prostranstva. “ Kuča u provaliji ” opisuje kosmički ambis kojim caruju legije najčudnovatijih biča.
“Zemlja noči” govori o budučnosti čovečanstva zarobljenog u ogromnoj metalnoj piramidi okruženoj večnim mrakom zlih sila.
Vilijam Hodžson stradao je u bici tokom prvog svetskog rata.

HOFMAN, ERNST TEODOR AMADEUS (1776 – 1822)

Hofmana, velikog pisca fantastike iz epohe romantizma, Balzak je okarakterisao kao “poetu onoga što ne postoji, ali je živo”.
Autorov lični život u mnogome je podsečao na neku od njegovih sjajanih priča. Putovao je Evropom slikajuči, muzicirajuči, baveči se scenografijom i pozorišnom režijom. Konačno je, možda pod uticajem omiljenog kompozitora Mocarta, odabrao ono što mu je najviše ležalo – muzika. Njegove opere fantastičkog sadržaja postigle su zapaženi uspeh.
U međuvremenu je pisao sjajne pripovetke, pod očiglednim uticajem muzike i umetnosti uopšte – “ Savetnik Krespel ”, “ Mačak Mur ”. Hofmanova su dela negde između sna i jave, mašte i realnosti, pune boja,oblika i zvukova. Nastanjuju ih dijabolični likovi, senke, košmari, metamorfoze , maske , hipnoza , ludilo , priviđenja, mesmerizam, magnetizam.
Premda je kompozicija groteskna i bizarna, dugo nakon čitanja, na primer, “Ðavoljeg eliksira” ili “Peščanog čoveka” pamti se osečanje ledene užasnutosti izazvane majstorskim piščevim postupkom.

KAFKA, FRANC (1883 -1924)

“Mirno živim u svom domu,ali vidim kako lagano i tiho neprijatelj probija put do mene”, pisao je Franc Kafka.
Za njega je literature predstavljala način da pobegne od straha; jedino je igrajuči se vlastitim snovima mogao da oseti da je zbilja živ. U pripoveci “Udarac o vrata “ Kafka iznosi stav da je egzistencija poput udaranja glavu o zid čelije bez vrata i prozora, dakle bez ikakve nade u spas i dostizanje žuđenje slobode.
Roman “Amerika” posvečen je temi gubljenja seksualne nevinosti, a u “Procesu” Jozef K. biva osuđen na smrt do kraja ne doznavši zbog čega je izveden pred sud i ko je onaj koji ga je optužio.
Opskurni osečaj krivice, enigmatska i nedostupna vlast, nerazumljive poruke služe Kafki da uobliči osnovnu ideju – PRAZNI, zastrašujuči život najgora je moguča kazna za ljudsko biče. Sloboda je iluzorna, ona predstavlja tek drugi oblik ropstva, još apsurdniji.
U pripoveci “Lovac Grah” čovek koji ne može da umre večno plovi u čamcu bez kormila i vesala.

KEMBEL, REMZI (1946 – )

Kembel je umladosti bio pod očiglednim uticajem Lovkrafta,osobito vidnim u zbirci pripovedaka “Život kraj jezera”.
Druga antologija “Demoni na dnevnoj svetlosti” več je više lična – monstrumi ustupaju mesto konkretnijim strahovima, dekadentnoj atmosferi Liverpula i snažnom osečaju paranoje.
Stil Kembela Remzija u najboljoj je tradiciji britanskih priča o duhovima. Demoni se zavlače po mračnim uglovima između izrečenog i naslučenog, viđenog i neopipljivog, poput sublimiranih plodova mašte što,lagano, stiču istinsku moč da bi konačno doveli do jezivog finala.
Narativna tehnika mu je u romanima znatno slabija, ali ipak vredi izdvojiti “Devojčicu koja proždire svoju majku”.


KING, STIVEN (1947 – )

Kao desetogodišnji dečak Stiven King je subotom popodne uživao u dvostrukim bioskopskim projekcijama naročito se radujuči filmovima strave i užasa, poput “ Čudovišta iz Crne lagune ” ili “Zemlje protiv letečkih diskova”. Ta ga ljubav nikada nije napustila.
Savremeni kralj horora zapravo je opčinjen starim knjigama Lajbera, Merita, Lovkrafta i isto takvim filmovima i stripovima, što bez zazora priznaje.
Užas predstavlja kao spektakl,egzorcizam istinske jeze. Kingova priča često je u kinematografskom stilu, a junaci sum u obični ljudi što iznenada postaju plen monstruma – “Telo”, “Magla”.Vračao se i tradicionalnim temama (“Noči u Salemu”),međutim esencijalni horor King je stvorio u delima “Keri”, “Svetlucanje”, “Škorpionova senka”, “Mrtva zona”, “Mizeri’, “Polutama”.
Roman “Keri” opisuje devojčicu obdarenu telekinetičkim močima; u “Svetlucanju” posečujemo hotel nastanjen priviđenjima i ludilom. “Mrtva zona” prekrasna je elegija o izgubljenoj mladosti.
Poslednja Kingova dela zapravo su meditacije na temu literature. “Beda” govori o piscu koga kidnapuje tiranski nastrojena obožavateljka (gledali ste istoimeni film, zar ne ?). Manje uspeli roman “Polutama” priča je o autoru što mu preti vlastiti književni pseudonim.
Zahvaljujuči sjajnim odnosima sa ljudima iz sveta kinematografije, King je prodao na desetine miliona primeraka svojih knjiga, više nego i jedan drugi stvaralac iz oblasti strave i užasa naveden u ovom pregledu.

KVIN, SIBERI (1889 – 1969)

Kvin je sarađivao u čuvenom časopisu “Čudne priče”, ali su urednici, iz nepoznatih razloga, večini njegovih pripovedaka uskratili objavljivanje.
Od stotinu novella o natprirodnom devedesetak je posvečeno istragama Žila de Grandena i doktora Troubridža, uvek u vezi sa monstrumima, priviđenjima, vukodlacima i drugim demonskim silama što su opsedale Harisonvil, imaginarni gradič.


LAJBER, FRIC (1910 – )

Moderni horor karakteriše se svojevrsnom naučnom fantastikom, u čemu je Fric Lajber istinski majstor. Zapravo je, poput Bredberija i Matesona, četrdesetih i pedesetih godina bio prinuđen da, kako bi se održao na tržištu, zaogrče naučnu fantastiku u stravu i ušas.
Ekscentrik, šekspirijanski glumac, ljubitelj mačaka, autor satiričnog “ sajens –fikšna” i herojske fantazije, Lajber je itekako umeo da čitaocima sledi krv u žilama. U priči “Snovi Alberta Morelanda” opisao je kosmičku partiju šaha sa demonskim stvorenjima koja bi se sigurno dopala Lovkraftu.
U romanu “Senke zla” autor se ne usteže da ustvrdi kako su sve žene veštice, a remek – delo mu je roman “Naša gospa od mraka”.


LE FANU, DŽOZEF ŠERIDAN (1814 – 1873)

Irac Le Fanu prvi je autor strave i užasa koji je definitivno odbacio gotski stil, umesto jezivih dvoraca, mračnih tajni i ostalog, on u literature unosi savremeni ambijent i atmosferu.
Le Fanu je istinski majstor za evociranje sitnih opsesija – zlih očiju što nas fiksiraju, odsečene šake koja hvata kvaku. Obdaren modernism ukusom, autor sugeriše da se željeni efekat postiže halucinacijama, posebnim stanjem svesti, možda šoljom “Zelenog Caja” ili pilulama doktora Heselijusa.
Ipak, stvarni ili ne, užasi su smrtonosni. Le Fanuove likove od neizbežne sudbine neče spasti nedužnost – U “Slikaru Šalkenu” verenica glavnog junaka biva obečana demonu koji ne diše i nikada ne skida rukavice; protagonista “ Porodičnog demona” postaje žrtva creature koja mu je za petama i danju i noču; u “Karmili” devojčicu u vampire pretvara najbolja drugarica.
Ponekad su likovi, prema trtadicionalnoj shemi, zli, pa ih stiže zaslužena kazna od osvetoljubivih priviđenja – “ Sudija Harbotl ”, koji je sve optužene osuđivao na smrt, biva pogubljen po odluci porote duhova.
U Le Fanuovim delima gotovo se uvek iz konkretne realnosti odjednom dospeva usred horora. Najimpresivnije scene pisac je posuđivao iz vlastitih snova – radio je dok ne bi zaspao, a potom se budio i nastavljao sa novim žarom.
Tako je jedne noči i preminuo – od srčanog udara dok je iz snova crpeo inspiraciju.
 
Член од
17 јануари 2009
Мислења
2.814
Поени од реакции
4.665
LOVKRAFT, HAUARD FILIPS (1890 – 1937)

Još kao dečak Lovkraft se oduševljavao prošlošču, starim, pitoresknim zdanjima i uskim uličicama svog rodnog grada Providensa. Uživao je u sumraku na obližnjem brdu dok je umiruča svetlost stvari činila irealnim, poput sna. Panorama Nove Engleske transformisala bi se u onirički pejzaž iz fantastičke literature.
Lovkraftov Pariz iz “Muzike Erika Zana” i imaginarni gradič Arkham iz “Kuče veštica” u najboljoj su evropskoj tradiciji HOFMANA i MEJRINKA. Opisi prirode i njenih misteruja ukazuju na uticaj velšanina MAHENA.
Sjajni erudite, Lovkraft je odlično poznavao fantastiku ( “ Nadnaravni horor u književnosti “, objavljen 1928 u čast velikog pisca M. R. Džejmsa ). U Lovkraftovoj prozi često nailazimo na motive i tehniku starih majstora strave, međutim, amplificirane i podignute na kosmički nivo. Užas dolazi iz drugih svetova, drugih dimenzija, potiče od drugih rasa. Prevazilazeči zemaljske granice i ljudsku krhkost, autor se zapučuje u svemirski beskraj – “Insmautova maska”, “Čulhuov poziv”, “Strava u Danviču”.
Inspiracija BIRSOVIM delima očita je svojom zadivljujučom imaginacijom obogatio literature elaborirajuči kompleksnu mitologiju o bogovima,demonima i mračnim dimenzijama na osnovama “Nekronomikona” vlastitog alter ega ABDULA ALHAZREDA. Pedesetak Lovkravtovih pripovedaka predstavljaju neprocenjivu dragocenost horor – žanra.
U privatnom životu Lovkraft je bio usamljenik, autsajder (poput junaka “Tuđinca“). Odbacivao je moderni svet ponašajuči se kao puritanski džentlmen iz 18 veka.
Nakon piščeve smrti Derek i Vandrej prvi su put publikovali zbirku priča Hauarda Lovkrafta u ediciji “Arkham hausa”.


LUIS, METJU GREGORI (1775 – 1818)

Prvi moderni fantastički roman “Monah” pojavio se 1796 godine izazvavši nečuveni skandal. U delu je reč o svešteniku Ambroziju koji se zaljubljuje u prelepu devojku i zapada u ambis pohote, degradacije i zločina, da bi na kraju skončao u istinskom paklu. Autorov jezik izuzetno je Slobodan i bogat u oslikavanju erotizma, okrutnosti, nekrofilije, incesta. Naročito su uspele scene strave, kao kada je nedužna Agnes pokopana zajedno sa pokojnim sinom, i natprirodnog užasa (priviđenje okrvaljene opatice što se svake noči uvlači u Rajmondov krevet ).
Predstavljajuči snažnu inspiraciju za takozvani CRNI ROMANTIZAM, “Monah” je, zapravo, teška optužba protiv represivnog društva, oličenog u španskoj inkviziciji, koje guši prirodne nagone – mladi ljubnavnici neprekidno su proganjani, a Ambrozije biva proklet radi surovih crkvenih normi.
Luis je nakon očeve smrti nasledio plantaže na Jamajci gde je pokušao da poboljša životne uslove robovske radne snage. Obolevši od žute groznice, preminuo je tokom putovanja kuči u Englesku.


MAHEN, ARTUR (1863 – 1947)

Lekar cinik izvodi operaciju na mozgu devojčice kako bi joj omogučio da vidi Pana, svet izvan granica pojavnog. Pacijentkinja, međutim, poludi i umire nako što je upoznala prekrasnu i perverznu Panovu kčerku. To bi, ukratko, bio sadržaj “ Velikog boga Pana “ Artura Mahena.
Pripadnik ezoteričnog društva ZLATNA ZORA, Mahen je iskreno verovao da PRIRODA ima svoju skrivenu stranu, nepodnošljivo zastrašujuču – “Beli narod”,
“ Teror ”.
Jedna od Mahenovih najomiljenijih tema jeste regresija i destrukcija ljudskog tela i duha delovanjem malignih, bestijalnih sila. Od brojnih metamorfoza posebno je interesantna priča “ Beli prah ” u kojoj glavni junak strada pod uticajem nedefinisane hemijske mase.
Bez obzira na bogatu produkciju, pisac je živeo u stalnoj oskudici. Tek mu je priča o vitezovima Svetog Ðorđa što su na strani saveznika porazili nemačke trupe, objavljena tokom drugog svetskog rata, donela zasluženu slavu.


MATESON, RIČARD (1926 – )

Pripovetka “ Pored čoveka i žene ”, objavljena 1950 u kojoj dete – monstrum zatočeno u podrumu govori o svojoj jezivoj sudbini, imala je gotovo šokantan uspeh.
Uopšte, karijera Ričarda Matesona u stalnom je usponu. Pored, u određenom smislu, originalnih naučno – fantastičnih romana (“Vampiri”,“Tri milimetra dnevno” “Jas am Helen Driskol”),radio je i scenarija za film i televiziju (epizode iz serije “Na granici stvarnosti” – “Užas na šest hiljada metara” i “Osvajači”.
Ne treba zaboraviti ni priče iz antologije “ Šok ” – ironične, okrutne, iznenađujuče, baš u stilu Ričarda Matesona.


MATURIN, ČARLS ROBERT (1782 – 1824)

Stenton,opsednut halucinantnim ludilom, Monkada, zatočenik inkvizicije, Valburg koji gleda vlastitu decu kako umiru od gladi, prelepa Imaleja, osuđena na smrt – tek su neki od likova, zarobljenici paklene ljudske egzistencije, što im misteriozni Melmot nudi slobodu. U zamenu su dužni da podpišu sporazum sa đavolom. Neočekivano, svi odbijaju. Demonska skitnica Melmot ipak, uporno, nastavlja da luta.
Čarls Robert Maturin,irski protestantski pastor revolucionarno nastrojen, autor je poslednjeg velikog gotskog romana “Melmot, čovek skitnica” koji u svom tkivu nosi sve fundamentalne teme žanra – poput tamnog ogledala razotkriva društvena zla.


MEJRINK, GUSTAV (1868 – 1932)

Roman “Golem” Gustava Mejrinka, objavljen 1915 godine, ne obrađuje klasičnu legendu o rabinu levu i egovoj statui od blata. Smešten u onirički ambijent nalik na onaj iz ekspresionističkih filmova,vodi čitaoca kroz dogodovštine Atanasijusa Pernata – susret sa sopstvenim dvojnikom, razgovori sa Golemom, konačno buđenje u ezoterijskom stilu.
Ostala Mejrinkova dela odlikuju se preovlađivanjem magijskog nad čistim hororom bez neophodne ravnoteže postignute u “Golemu” – “Valpurgina noč”, “Anđeo sa istočnog prozora”.

MERIT, ABRAHAM (1884 – 1943)

Novinar crne rubrike “Filadelfija inkvajerera”, pasionirani ljubitelj arheologije magije i folklore, Merit se bavio pisanjem romana melodramatskog zapleta, ali sa uočljivim tragovima horora – “Mesečev zdenac”, “Žitelji privida”. Posebno su mu interesantni trileri locirani u urbani ambijent – “Sedam koraka prema Satani”, “Gori veštice gori” (u kojem su glavni junaci fascinantne lutke – ubice madam Mandilip).

MOPASAN, GI DE (1850 – 1893)

Dali strah zbilja izaziva samo ono što ne poznajemo ili je i realnost potpuno nerazumljiva, s obzirom na to da je priroda čoveku podarila svega pet, relativno ograničenih čula? Možda stvarnost koju vidimo skriva nešto što apsolutno nismo u stanju da zamislimo niti dočaramo sebi ili drugima ? Ko smo, uostalom, mi ? Protagonisti Mopasanovog “Dnevnika ludaka” ?
Gi de Mopasan, majstor realističkog žanra, sjajno se snalazio i u oblasti fantastike zahvaljujuči, pre svega, minucioznoj deskripciji svih faza strave i užasa. U tom smislu posebno je interesantna grupa priča posvečenih gotovo kliničkoj analizi mentalnih poremečaja. Često več sam naslov pripovetke ukazuje na sumnju, uznemirenost. Strah je u junaku, ali i van njega. Najčuvenija Mopasanova novella “ Tamo napolju ” obrađuje temu nevidljivog monstruma koji bi mogao biti i obični simptom ludila.
Autor na kraju uništava čudovište, međutim ostaje pitanje hoče li se ono, ipak, ponovo pojaviti.
Obolevši od sifilisa, Mopasan je preminuo u ludnici.


NEZBIT, EDIT (1858 – 1924)

Šestogodišnju Edit Nezbit roditelji su,tokom posete Francuskoj, odveli u kriptu crkve Sen Mišel u Bordou da vidi mumificirane leševe. Za nju je to predstavljalo nezaboravno iskustvo i inspiraciju za pripovetke o nekrofiliji, preranom sahranjivanju i pokojnicima koji se vračaju u svet živih – “Senka”, “Paviljon”.
Druga specijalnost Edit Nezbit bile su priče za decu.


O’BRAJAN, FIC DŽEJMS (1828 – 1862)

U mrkloj se tami odvija žestoka borba. Kada žrtva napokon uspe da se dokopa prekidača i uključi lampu . . . NIŠTA! Nevidljiva, krvoločna kreatura iz priče “Šta je to bilo?” direktno je inspirisana “Ukletom stvari” Ambroza Birsa.
Romamtični avanturista, pesnik O’Brajan pobegao je iz Irske pred poveriocima i ljubomornim suprugom dame sa kojom se zabavljao. Zaposlivši se u Bostonu kao novinar, u roku od nekoliko godina je objavio više naučnofantastičnih i horor pripovedaka – “Dijamantna lenta”, “Izgubljena soba”.
Poginuo je u građanskom ratu, na strani severnjaka.

PO, EDGAR ALAN

Najbolje Poove pripovetke narativno su savršene, svaka reč poseđuje sopstveni zvuk, efekat, psihološko značenje, a literarni instrumenti dovodi do konstituisanja atmosphere straha, klaustofobije, jeze. U “Bunaru i klatnu” preovlađuje čisti horor,dok se pripovedač bori sa mašinom za ubijanje; “Pad kuče Ušerovih” upoznaje nas sa bledim, neurotičnim Roderikom Ušerom, sasvim sličnim živom duhu, i sa ledi Medelinom rastrzanom između egzistencije i ništavila. Posebno treba obratiti pažnju na senzibilitet u ovoj svojevrsnoj parodiji na gotske romane i, delimično autoparodiji. Koristeči se višeznačenjem, autor postavlja nekoliko gotovo nerešivih dilemma – radi li se o storiji o ludilu, porodičnom prokletstvu ili vampirizmu ? Da li je u pitanju košmar ili stvarnost ? Jesu li likovi ljudi od krvi i mesa ili priviđenja? U svakom slučaju, čitajuči Poovu sjajnu novelu, bičete potpuno obuzeti autorovom fantastikom.
Što se tiče poezije Edgara Alana Poa, naročito mesto zauzima “Gavran” gde je smrt opisana u liku lepe, mlade žene. Uopšte, pisac je, može se reči, bio opsednut temom smrti i vrlo ju je često obrađivao – “ Eldorado ”, “ Crna mačka ”, “Maska crvene smrti”, “Istiniti slučaj gospodina Valdemara”, “Eleonora”, “Ovalni portret”.
Poovi junaci nisu duhovi, več pokojnici koji žele da se vrate u život i živi osuđeni na smrt.


POTOCKI, JAN (1761 – 1815)

Potocki je bio putnik, izdavač, geograf, arheolog, etnolog i carski savetnik. Bez obzira na karijeru filosofa i život slobodnog avanturiste, poljski grof Jan Potocki nalazio je vremena da se javi fantastičkom literaturom, kao u značajnom delu “Rukopis otkriven u Saragosi”.
Autor je prema smrti negovao naročiti odnos. Nakon što je mesecima pokušavao da napravi srebrni metak odgovarajučeg kalibra, konačno ga je smestio u cev pištolja i ubio se pucajuči u slepočnicu.
 
Член од
17 јануари 2009
Мислења
2.814
Поени од реакции
4.665
PRIVIÐENJA

“Ponašajte se prema njima krajnje pažljivo”, pisao je R. DŽEJMS. Priviđenja su, naime, krhka. Njihova su oružja najčistiji strah, čutljivost, nevidljivost i ledena užasnutost koja često dovodi do smrti.
Neophodna im je atmosfera – uznemirenosti, predosečaja i misterije. Priče o priviđenjima istinska su horor – poezija.
Prva pripovetka o priviđenjima otkrivena je u jednom pismu Plinija Mlađeg (61 – 113 godine nove ere) gde je opisana kuča duhova u Atini i u kojoj se filosof Atenador javlja u ulozi lovca na čudovište. On zalutaloj duši podaruje spokoj shranivši kosti preminulog – docnije često koriščen rasplet. Plinije o svemu ovome govori kao o realnom događaju.
Priviđenja su takođe,omiljena tema zbirke “Lao Čai” Kineza PU SUNG LINGA (17 vek). Danijel Defo (1660 – 1713), autor “ Robinzona Krusoa ”, u nekoliko je sjajnih pripovedaka opisao duhove ( “ Duh u svim sobama ” ). Popularizacija GOTSKOG ROMANA približila je evropskim čitaocima prava i izmišljena priviđenja. Mada je fantastička literature vrlo bogata u Francuskoj i Nemačkoj, devedeset posto dela o duhovima napisano je na engleskom jeziku. Možda je u pitanju ljubav prema tradiciji (elizabetanski teatar), a moguče je da i uvek pribrani Britanci posebno lako padaju pod uticaj natprirodnog. Među brojnim autorima treba obratiti pažnju na HOFMANA, ALEKSANDRA PUŠKINA (“Pikova dama”), Škotlanđanina VALTERA SKOTA ( “ Priča lutalice Vilija ”, “Misteriozno ogledalo” ), ČARLSA DIKENSA (“Pikvikov klub” i mnoštvo kratkih storija objavljenih u novinama), VILKI KOLINS (“SOBA SA DVE POSTELJE”), BULVERA LAJTONA (“Kuča i mozak”).
Žene su se na ovom području osobito iskazale – AMELIJA EDVARDS, MARGARET OLIFANT (“Otvorena vrata”, “Portret”, “Prozor u biblioteci”), gospođa RIDEL (“Nenastanjena kuča”, “Začarana reka”), MERI BREDON, ROZA
MALHOLAND.
Ipak, vrhunski majstor književnosti o priviđenjima viktorijanskog doba svakako bio LE FANU. Godine 1872 objavio jeantologiju “U tamnom ogledalu”.
Tokom druge polovine veka deluju HENRI DŽEJMS i RADJARD KIPLING (“Povratak u Imrej”).
M. R. DŽEJMS i ALGERNON BLEKVUD na prelazu između dva stoleča utiru put takozvanim GHOST STORY čiji su najupečatljiviji predstavnici VERNON LI ( pseudonim istoričarke umetnosti VAJOLET PEJDŽ ), trojica brače BENSON (ARTUR, EDVARD i ROBERT HJU), FRANSIS MERION KROFORD (“Urlajuča lobanja”), V. V. DŽEJKOBS, V. F. HARVI (“Zver sa pet prstiju”).
ROBERT HIČINS ostao je zapamčen po jednoj jedinoj priči o zaljubljenom priviđenju – “Kako je ljubav obuzela profesora Gildija”.
Ne treba nikako zaobiči sledbenika Henrija Džejmsa OLIVERA ONIONSA, kao ni ŠARLOT GILMAN i EDIT VERTON (“Kasnije”, “Dan mrtvih”).
OSKAR VAJLD autor je izvanredne humorističke pripovetke o priviđenjima “Duh iz Kantervila”.
U našem veku značajni su A. M. BARIDŽ (“Smi”), EDIT NEZBIT, VOLTER DE LA MER, L. P. HARTLI (“Lutajuča grobnica”).
Klasični tip “ghost story” negovali su ROBERT AJKMAN, ROZMARI TIMPERLI i REMZI KEMBEL.
Na kraju bismo pomenuli sjajni roman RIČARDA ADAMSA “Zeleni čovek” u kojem duhovi opsedaju engleski pab ludo se zabavljajuči.

REJ, ŽAN (1887 – 1964)

Rejmundus Johanes Marija de Kremer, kako se predstavljao u Belgiji, prijateljima sa brodova kojima je plovio Meksičkim zalivom bio je poznat kao Tiger Džek, a čitaoci “Čudnih priča” sjajno su se zabavljali njegovim delima potpisanim pseudonimom Džon Flanders.
Dalekim poreklom Sijuks,Žan Rej je bio u stanju da za noč ispiše celu epizodu od šezdesetak strana o svom heroju Hariju Diksonu.
U njegovim delima fantastika se javlja u gotovo čistom vidu – opisuje uklete luke na severu obavljene maglom i misterijom, opasne knjige, demonske kreature, zadimljene prostorije gde se pripovedaju legende, lavirintske gradove, uličice što se ukazuju, pa nestaju, ludilo, otvore što vode u neslučene dimenzije.
Rejov horor je fantazmagoričan, deliričan, neobjašnjiv. Posebno bismo napomenuli novelu “Veliki nokturno” u kojoj starac sklapa sporazum sa đavolom kako bi izbrisao prošlost i osvojio ženu u koju je kao dečak bio smrtno zaljubljen.
Večina autorovih oniričkih tema sabrana je u romanu “ Malpercijus ” o ukletoj kuči što je naseljava zastrašujuča porodica.

SMIT, KLARK EŠTON (1893 – 1961)

Putujuči u mašti svetovima van granica vremena i prostora, izgubljenom Hiperborejom ili senoviti, Zotikom, Klark Ešton Smit evocirao je arkanske atmosphere i senzualnu lepotu smrti.
Samouk, Smit se ozbiljno potrudio da stekne lingvistička znanja – napamet je učio Oksfordski rečnik i nekoliko puta iščitao Enciklopediju Britaniku. Pošto se u mladosti bavio dekadentnom poezijom (između ostalog, prevodio je Bodlera), po Lovkraftovom savetu počeo je da piše za časopis “ Čudne priče ”. Smitove su sarderičke bajke posvečene negromantima, vampirima, čarolijama – “Grobnica Joh – Vombisa”, “Grad vatrene muzike”, “Ostrvo mučenika”, “Carstvo negromanta”.

SPLATERPANK

Splaterpank je kovanica pisca i filmskog scenariste DEJVIDA SKOVA. Zapravo se radi o literarnoj inspiraciji najkrvoločnijim kinematografskim splaterom. DA bi efekat šoka bio postignut, opisi su krajnje minuciozni, a akti nasilja hiperrealistički. Usled toga strava i užas postaju isključivo fizički, egzibicionistički i gotovo hirurški ledeni.
Najčešče teme splaterpanka su bioskop, seks, Vijetnam, vampiri što obožavaju rok. Od autora čemo pomenuti SKOUA, S. P. SOMTOUA ( “ Ples na mesečini ” ), DŽONA SKIPA i KREJGA SPEKTORA (“Fatalno priviđenje”), REJA GARTONA (“Žive devojke”) i REKSA MILERA (“Frenzi”).

STIVENSON, ROBERT LUIS (1850 – 1894)

Poput večine majstora za fantastičko, Stivenson je negovao specijalne odnose sa vlastitom posvešču.Užase je definisao kao impulsivne reakcije uma utonulog u san.
Priviđenja izazvana teškom bolešču inspirirala su Stivensona za sjajnu scenu preobračanja čoveka u svog zlog dvojnika razrađenu u “ Neobičnom slučaju doktora
Džekila i mister Hajda”. Uvaženi građanin Džekil iznenada se transformiše u amoralnog, nasilnog i anarhičnog Hajda – on je njegova antiteza, ali i neodvojivi deo ličnosti svesno potisnut usled delovanja strogih viktorijanskih konvencija. Malo pomalo, Hajd preovladava, a Džekil, ne mogavši da podsvest drži pod kontrolom, postaje sopstveni alter ego.
Tema udvojene ličnosti fascinirala je Stivensona - drama “Dijakon Brodi” pripovetka “Kradljivci leševa” (o istinitom slučaju, zločinima ubica Burka i Hejra).
Ostala značajnija dela Roberta Stivensona su “ Markhajm ”, “ Ðavo u boci ”, “Ostrvo glasova”, “Obešena Janet” i druge horor priče.

STOKER, BREM (1847 – 1912)

Autor “ Drakule ”, po zanimanju pozorišni agent, bavio se pisanjem iz hobija. Tokom detinjstva vezan za postelju, Stoker se docnije strasno posvetio atletskim sportskim disciplinama i neumornom radu. Pozorišni agenti su i inače danonočno zauzeti. Njihovi su klijenti glumci, a glumci su narcisi, egoisti, pravi pravcati “vampiri”. Između ostalih, Stoker je zastupao čuvenog engleskog tragičara Henrija Irvinga, legendarnog glumca magnetskog pogleda. Njegove su oči bukvalno opsedale Stokera – u svojoj je mašti Irvinga pretvorio u vampira Drakulu.
Staru je temu autor preneo u savremeni ambijent – grof žedan krvi prebiva u našim podrumima. Roman je docnije više puta filmovan i mnogim je piscima poslužio kao uzor.

ŠELI, MERI (1797 – 1851)

Tri su olujne noči omogučile stvaranje najčuvenijeg monstruma fantastičke literature. Nevreme se sručilo na Ženevsko jezero jednog junskog dana 1816 godine. U vilu Diodati baš je pristigao Englez Luis koji je odabranom društvu tihim glasom čitao nemačke pripovetke strave i užasa iz knjige nasumice uzete iz domače biblioteke. Iznenada je lord Bajron predložio okupljenima da svako napiše novelu o priviđenjima. Ujutro je, međutim, entuzijazam splasnuo. 18 – togodišnja Meri nije nameravala da tek tako odustane. Slušajuči podsmešljivi razgovor između Šelija i Bajrona u oživljavanju mrtvih pomoču galvanizma i magnetizma, došla je na sjajnu ideju. Poderila je život kreaturi sastavljenoj od raličitih delova ljudskih tela. Persi Šeli, oduševljena tekstom, nagovorio je Meri da nastavi da radi na romanu koji bi nosio naslov “Frankenštajn”.
Buduča gospođa Šeli unela je u delo napredne filosofske postavke svojih roditelja, feministkinje Meri Volstonkraft i sociologa i pisca Vilijama Goldvina. Obilato se poslužila i vlastitim iskustvima pripadnice građanskog društva koja je vrlo mlada pobegla od kuče, verovatno pod uticajem teorija o slobodnoj ljubavi.
Tako je nastao dvostruki mit – o prometejskom kreatoru i čudovištu odbačenom od sredine i stoga prinuđenom da se krije i buni protiv okrutnih konvencija.

ŠIL, METJU P. (1865 – 1947)

Autor klasične katastrofičke naučnofantastičke literature (“ Purpurni oblak ”) i romana o futurističkim ratovima protiv “Žute opasnosti”,Šil je pisao i kratke priče inspirisane sopstvenim košmarima – “Kseluka”, “Tulsah”, “ Kuča zvukova ”. Poslednja je oduševila i samog Lovkrafta koji je izjavljivao da više nema volje da piše jer nikada neče dostiči Šilovo savršenstvo. Srečom predomislio se.

ŠTRAUB, PETER (1943 – )

Nakon dva romana o duhovima, “ Džulija ” i “ Ako me vidiš ”, Štraub je 1979 godine objavio remek – delo “Kuča priviđenja”. Glavni je junak, opet, žena – duh, zla i osvetolubiva, a ostali su likovi simpatični starčiči što obožavaju priče strave i užasa i
monstruozni akteri istih tih novela koji mirnim seocetom Milburnom šire haos.

VAMPIRI

Vampiri su folklorni junaci kod svih naroda. Što se tiče literature, rođeni su istovremeno kada i doctor Frankenštajn ( vidi ŠELI MERI ), Doktor Polidori, sekretar lorda Bajrona, poslužio se beleškama slavnog pisca (koji ga je ranije otpustio) za svoje “Vampire” ( 1819 ). Lord Rutven, okrutni aristokrata bajronovskog stila, očigledno je nadnaravna verzija ukletih heroja velikog poete romantizma. Kratki Polidorijev roman postigao je ogroman uspeh i zauvek fiksiraotip plemenitog, elegantnog, privlačnog i tajnovitog vampira.
LE FANU je u “Karmili” stvorio prvog vampira ženskog pola i u književnost iz folklora uneo suštinske elemente vampirske mitologije – ujed, krst, kolac itd.
STOKEROV “Drakula” genijalno uobličava premca među vampirima, istorijsku ličnost, grofa Vlada iz Transilvanije.
Apsolutno u okvirima tradcije ostaju i KINGOVI vampiri u “Noči u Salemu”.
Takođe treba pomenuti EVERSOVE vampire koji uopšte nisu natprirodni i MATESONOVA naučnofantastična vampirska ostvarenja.
Stari je mit u poslednje vreme aktuelizovala EN RAJS u trilogiji “Intervju sa vampirom” (1976), “Izabranici tame” (1985) i “Kraljica prokletih” (1988).

VELS, HERBERT DŽORDŽ (1866 – 1946)

Genije za naučnu fantastiku, Vels ulazi u našu enciklopediju zbog sjajnih dela “Vremenska mašina”, “Ostrvo doktora Moroa” i “Zatočenici mora”.
Pre svega, međutim, treba obratiti pašnju na izuzetnu priču o priviđenjima u kojoj se ne pojavljuje ni jedno jedino priviđenje – “Crvena soba”.

VUKODLACI

Opis ovih imaginarnih biča javlja se još u gotici, ali isklučivo u vidu epizoda, bez stvarne veze sa pripovedačkim tkivom – MARJATOV “Brod priviđenje” (1839).
Prvi moderni roman integralno posvečen vukodlacima bio je “ Vagner vukodlak ” DŽORDŽA VILIJAMA REJNOLDSA, autora izuzetno uspešnih romana – reka, poput “ Londonskih misterija ” objavljenih u sedamdeset sedam sveščica između 1846 i 1847. Protagonisti Faust vrača izgubljenu mladost, ali pod jezivim uslovima – jednom mesečno Vagner je obavezan da se preobrazi u vukodlaka. Izvanredno detaljno razrađena transformacija funkcioniše krajnje efektno i služila je docnije kao uzor mnogim piscima.
Ostali klasici u tom smislu su ERKMAN i ŠATRUJAN (“ Vuk Ugo ”, 1876), ALEKSANDAR DIMA (“Gospodar vukova”, 1857), GAJ ENDOR (“Pariški vukodlak”,1933), KIPLING (“Životinjski znak”), BIRS (“Oči pantera”), BLEKVUD (“Pasje polje”).
Od modernih autora treba pomenuti VILIJAMSONA (“Dete noči”) i SAJMAKA (“Gost senatora Hortona”).

ZOMBIJI

Zombiji u književnost ulaze tek odnedavno. Nakon objavljivanja romana “Noč živih mrtvaca” drugi zombiji stiču neverovatnu popularnost – “Hladno nebo” BRAJANA MURA, “ Zora mrtvaca ” DŽONA RUSOA i SUZANE SPAROU, “Crvena magija” ÐANFRANKA MANFREDIJA. Čak im je posvečena i jedna antologija “Knjiga mrtvih” SKIPA i SPEKTORA.
 

Björn

Does Your Mother Know?
Член од
14 август 2006
Мислења
43.068
Поени од реакции
78.278
... “ Martovske hronike ”, jesenja poema, specifični, ironični omaž Edgaru Alanu Pou.
Ја не знам за "Мартовски Хроники", али "Марсовските Хроники" се меѓу најпознатите дела на Реј Бредбери.
Тоа не е никаква есенска поема, ниту претставува омаж на По.
Станува збор за неколку приказни, во кои се обработува судирот на цивилизациите: Земјата е уништена за живот и Земјаните се населуваат на Марс каде што доаѓа до конфликтна состојба со домаќините (Марсовците, де).
 

Kajgana Shop

На врв Bottom