а кој е третиот вториот и првиот и што се тие
Decko, podobro da odish na spienje i da si legnesh...mozebi utre ke ti bide pojasno koga ke se razbudish....kasno e sega...
[QUOTE
Pitanje: Šta je budizam?
Odgovor: Naziv budizam dolazi od reci buddhi, što znaci "probuditi se", te se zato za
budizam može reci da je filozofija probudenja. Ova filozofija ima svoje poreklo u iskustvu
coveka Sidhate Gotame, znanog i kao Buda, koji je sam sebe probudio u 35. godini života.
Budizam je sada star 2500 godina i ima oko 300 miliona sledbenika širom sveta. Do unazad
stotinak godina budizam je bio uglavnom azijska filozofija, ali onda pocinje da pridobija sve
više sledbenika u Evropi, Australiji i Severnoj Americi.
Pitanje: Dakle, budizam je filozofija?
Odgovor: Rec filozofija dolazi od reci philo, koja znaci "ljubav", i sophia, koja znaci
"mudrost". Dakle, filozofija je ljubav prema mudrosti ili ljubav i mudrost, pri cemu oba
znacenja savršeno opisuju budizam. Budizam uci da moramo pokušati da razvijemo svoje
intelektualne sposobnosti do njihovih krajnjih granica, tako da smo u stanju da bolje
razumemo. On nas takode uci da razvijamo ljubav i blagonaklonost, tako da svakom bicu
možemo biti poput istinskog prijatelja. Dakle, budizam jeste filozofija, ali ne obicna
filozofija. On je vrhunska filozofija
Pitanje: Da li budisti veruju u boga?
Odgovor: Ne, ne verujemo. Za ovo postoji više razloga. Buda je, kao i moderni sociolozi i
psiholozi, verovao da religiozne ideje, a narocito ideja o Bogu imaju svoj koren u strahu.
Buda kaže:
Savladani strahom ljudi idu u svete planine,svete gajeve i šumarke, sveta drveca i hramove.
(Dp. 188)
Primitivni ljudi su se zatekli u opasnom i neprijateljskom svetu, strah od divljih životinja,
nemogucnosti da se pronade dovoljno hrane, povreda, bolesti i prirodnih fenomena kao što su
munje, grmljavina i vulkani bio je neprestano uz njih. Ne pronašavši nikakvu sigurnost,
stvorili su ideju o bogovima ne bi li im ona dala radost u lepim vremenima, hrabrost u
opasnim vremenima, a utehu kada stvari krenu po zlu. Do dana današnjeg možemo primetiti
da ljudi postaju religiozniji u kriznim vremenima, možemo ih cuti kako govore da im vera u
boga ili više bogova pruža snagu koja im je neophodna da izadu na kraj sa životnim
nedacama. Cucete kako kažu da veruju u jednog odredenog boga zato što su se molili kada im
je to bilo potrebno i njihove molitve su bile uslišene. Sve ovo samo podržava Budino ucenje
da je ideja o bogu odgovor na strah i frustraciju. Buda je ucio da treba da pokušamo da
razumemo svoje strahove, da umanjimo svoje želje i da mirno i hrabro prihvatamo stvari koje
ne možemo da izmenimo. On je strah zamenio ne iracionalnim verovanjem, vec racionalnim
razumevanjem.
Drugi razlog zašto Buda nije verovao u boga je to što ne postoje nikakvi dokazi koji bi
podržali tu tvrdnju. Postoje brojne religije i svaka od njih tvrdi da samo oni imaju božije reci
sacuvane u svojim svetim knjigama, da samo oni razumeju božiju prirodu, da samo njihov
bog postoji, a ostali ne. Neki tvrde da je bog muško, neki da je žensko, neki da nije ni jedno ni
drugo. Svi su zadovoljni što postoji sasvim dovoljno dokaza da njihov bog postoji i smeju se
dokazima koje druge religije iznose da dokažu postojanje nekog svog boga. Nije zacudujuce
što, iako su toliko mnogo religija toliko dugo vremena pokušavale da dokažu postojanje
svojih bogova, i dalje ne postoje stvarni, konkretni, znacajni ili neoborivi dokazi.
Treci razlog iz kog Buda nije verovao u boga je taj što verovanje nije neophodno. Neki tvrde
da je verovanje u boga neophodno da bi se objasnilo poreklo svemira. Ovo nije tacno. Nauka
je veoma ubedljivo objasnila kako je svemir nastao, bez uvodenja ideje o bogu. Neki tvrde da
je vera u boga neophodna coveku da bi vodio srecan i smislen život. Opet možemo da
primetimo da to nije tako. Postoje milioni ateista i slobodnih mislioca, a da ne pominjemo
brojne budiste, koji žive korisnim, srecnim i smislenim životima bez ikakve vere u boga. Neki
tvrde da je vera u božju moc neophodna jer ljudi, buduci da su slabi, nemaju snagu da
pomognu sebi. Još jednom dokazi ukazuju na suprotno. Cesto možemo cuti price o ljudima
koji su prevazišli svoje poremecaje i hendikepe uprkos malim šansama i velikim teškocama,
samo svojim trudom i oslanjajuci se na unutrašnju snagu, bez ikakve vere u boga. Neki tvrde
da je bog neophodan da bi dao ljudima spas. Ovaj argument stoji samo ako prihvatamo
teološki pojam spasenja, a budisti ga ne prihvataju. Na osnovu svog licnog iskustva, Buda je
zapazio da svako ljudsko bice ima moc da procisti svoj um, razvije beskrajnu ljubav i
saosecanje i savršeno razumevanje. Pomerio je težište sa nebesa na srce i ohrabrio nas da
rešenje za svoje probleme nademo putem samorazumevanja.
][/QUOTE] Извадок од книгата ’’Будизам - Добри прашања добри одговори’’ на S. Dhammnika.
Прочитајте добро и марш на спиење двајцата.