- Член од
- 29 јуни 2005
- Мислења
- 1.284
- Поени од реакции
- 14
мојот став дека едно гомно не пере друго добро го знаеш....
Ako e taka kako shto velish zoshto na "gomnoto" Katardziev ne mu ponudite "tribina" od vash mashtrap.???
No na sekoja laga i se kratki nozete -Katardziev e vash, ne chepka po "zaslugite" na vashite dedovci i vie zatoa ne go chepkate Katardziev.
Toa shto izjavuva deka :
КАТАРЏИЕВ: Да, тоа е точно. И не само Димитар Влахов. Павел Шатев, Панко Брашнаров, Ризо Ризов и др. Меѓутоа, овде тезата е погрешно поставена. Не е работата во тоа дали левицата се определуваше за Србија, а десницата за Бугарија. Тука се мешаат поимите. Практично, ни левицата ни десницата не ја доведуваа во прашање својата бугарска провениенција. Тоа ќе го доведе дури и Димитар Влахов во 1948 година на седница на Политбирото, кога говореше за постоењето на македонска нација, да рече дека во 1931-32 година е направена грешка. Сите тие ветерани останаа само на нивото на политички, а не и на национален сепаратизам.
e nebitno. Bitno za tebe e shto neistrazuva i ne zboruva koj koga i kako se krenal vo borba protiv Bugarskiot fashistichki okupator a so toa ne gi giba vashite privilegii.
EGEJSKIOT DEL NA MAKEDONIJA VO NARODNOOSLOBODITELNATA VOJNA
(1941-1945)
Vo tekot na NOV Makedoncite formirale svoi voeno-politichki organizacii.
Vo 1942 god. Vo Vodensko e formirana Makedonskata antifashistichka organizacija (MAO), vo 1943 god. Vo Kostursko i Lerinsko e formiran Sloveno-makedonskiot narodnoosloboditelen front (SNOF).
Paralelno so niv se formiraat i makedonski voeni formacii: odredot "Lazo Trpovski" (1943), Kostursko-lerinskiot bataljon "Goce" i Vodenskiot makedonski bataljon (juni 1944).
Vo 1944 god. E formirana i Prvata egejska brigada, koja uchestvuvala vo zavrshnite borbi za osloboduvawe na federalna Makedonija.
Za vreme na vojnata Makedoncite uspevaat da gi afirmiraat svoite nacionalno-kulturni vrednosti. Izdavani se makedonskite vesnici: "Sloveno-makedonski glas", "Pobeda", "Sloboda" i dr. Otvoreni se prvite makedonski u~ili{ta, organizirani se kursevi za uchiteli i izdadeni se bukvar i chitanka. Makedonskiot jazik e voveden i vo bogoslu`bata. Makedonskite kulturno-umetnichki drushtva go prezentiraat makedonskiot folklor. Izveduvana e i dramata "Makedonska krvava svadba".
PIRINSKIOT DEL NA MAKEDONIJA VO NARODNOOSLOBODITELNATA VOJNA
(1941-1945)
Makedonskiot narod od pirinskiot del na Makedonija aktivno se vkluchil vo Narodnoosloboditelnoto i antifashistichko dvizenje.
Ushte vo juni 1941 god. Oblasniot komitet na BKP za Pirinska Makedonija zazel stav za oruzena borba, vo shto osobeno istrajal Nikola Parapunov, sekretar na Oblasniot komitet.
Prvata partizanska grupa vo pirinskiot del na Makedonija ja formiral Ivan Kozarev. Taa ja izvrshila prvata antifashistichka vooruzena akcija ne samo vo Makedonija i Bugarija, tuku i na Balkanot. Partizanski grupi formirale i Nikola Parapunov i K. Kantardziev. Poradi brziot razvoj na partizanskoto dvizenje, bugarskata fashistichka vlada prezela represalii protiv golem broj Makedonci - antifashisti.
Vo 1942 god. Se proshiruva partizanskoto dvizenje. Formirani se cheti vo Gornodzumajska, Nevrokopska i Petrichka okolija. Vo 1943 god. Se formirani odredite "Jane Sandanski" i Gornodzumajskiot odred "Nikola Kalapchiev". Odredite prezele nekolku borbeni akcii. Pri krajot na 1943 god. Dvizenjeto pretrpuva udar so ubistvoto na N. Parapunov i A. Pandurski.
Vo 1944 god., partizanskite odredi od Pirinska Makedonija gi formirale IV vostanichka operativna zona i brigadata "Jane Sandanski". Vo 1944 god. Voenite edinici brojno se zgolemile. Partizanskoto dvizenje osven vrskite so komitetite na OF vo Bugarija, odrzuvalo vrski i so dvizenjeto vo vardarskiot i egejskiot del na Makedonija. Brigadata "Jane Sandanski" trebalo da se vkluchi vo NOV na Makedonija, no brzo bila rasformirana i vkluchena vo bugarskoto antifashistichko dvizenje.Reshenijata na Prvoto zasedanie na ASNOM, na koe uchestvuvale pretstavnici od pirinskiot del na Makedonija, bile prifateni od naselenieto vo pirinskiot kraj. Kaj Makedoncite od ovoj del na Makedonija zelbata za obedinuvanje so DF Makedonija bila postojana.Na Prvata legalna konferencija na BRP (k.) na Gornodzumajskata oblast (5 i 6 noemvri 1944) e zazemen stav deka oblasta geografski, stopanski i etnichki pretstavuva nedeliv del na Makedonija.
Uchestvuvajki vo Antifashistichkata vojna, Makedoncite od pirinskiot del na Makedonija se nadevale deka po vojnata bugarskata drzava ke im gi priznae i garantira nacionalnite i politichkite prava.
Kon krajot na vojnata, rakovodstvata na Jugoslavija i na Makedonija zapochnuvaat pregovori so rakovodstvoto na Bugarija za sozdavanje federacija medju dvete zemji (jugoslovenskiot predlog e za pluralistichka, a bugarskiot za dualistichka federacija) i za obedinuvanje na pirinskiot del na Makedonija so DFM.
Непознат извештај на Методија Шаторов - Шарло
Историска, а не партиска вистина
Шаторов беше еден од ретките македонски комунистички кадри, кој во своето досие во Коминтерната по националност се определи за Македонец иако беше член на ЦК на БКП
Подготовка: д-р ЗОРАН ТОДОРОВСКИ
.
"Koga na sevo ova ke go dodadesh i FAKTOT deka i vo Vardarska Makedonija imalo i "SKOPSKI ODRED" koj izlegol na 20 avgust 1941godina.Mnogu raboti stanuvaat jasni ,no samo za onie na koi TITO i SRBOKOMUNISTITE ne im se osloboditeli i dariteli na slobodata vo Vardarska Makedonija."
Normalno be Маќедонцки da nosish reketari i siledzii Todorovski ve sogoluva ja vadi dolgosokrivanata vistina na videlina.
Ti ponudiv jas ke finansiram, napravi analiza na dnevnikot dokazi deka e falsifikat ke te proglasat za heroj mozebi i za skademik.....
а за мојата историја не се секирај..првин ја учам од дома...
Pa i jas toa go zboruvam.
Po se ti samo prenesuvash domashno iskustvo.......
Organizator UDBA -togash dedovcite -denes vnucite.