Arheolog, bibliolog, bibliograf, albanolog, knjižničar i esejist. Rođen u Arbanasima nedaleko od Zadra 10. listopada 1930. U Zadru je pohađao osnovnu školu i gimnaziju, a na Filozofskom fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta diplomirao je godine 1954. arheologiju.
Godine 1977. na Filozofskom fakultetu u Zadru doktorirao je tezom »Religiozni simbolizam u Ilira«. Kraće vrijeme radio je u Arheološkom muzeju u Zadru i u Institutu za historijske nauke u Zadru, a godine 1957. prelazi u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu na mjesto načelnika Odjela za tiskane knjige. Godine 1974. preuzima dužnost ravnatelja Knjižnice JAZU (danas HAZU), a potkraj 1983. prelazi u tadašnji Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, gdje preuzima dužnost glavnog urednika Hrvatskoga biografskog leksikona.
U studenom 1987., nakon izlaska iz tiska drugog sveska, prelazi na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Odsjek za informacijske znanosti: Katedru za bibliotekarstvo, gdje predaje sljedeće predmete: »Povijest knjige i knjižnica«, »Bibliografija« i »Sociologija knjige i knjižnica«. U veljači 1978. stječe zvanje bibliotekarskoga savjetnika, a iste mu godine JAZU priznaje zvanje znanstvenoga savjetnika s područja povijesnih znanosti. Godine 1990. izabran je u zvanje znanstvenoga savjetnika s područja informacijskih znanosti. Od 1970-1973., u svojstvu višeg predavača, kao vanjski suradnik, predaje »Uvod u arheologiju« na Filozofskom fakultetu u Prištini. Potkraj 1971. izabran je za predavača za predmet »Uvod u povijest knjige i knjižnica« na poslijediplomskom studiju bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1978. izabran je za honorarnog izvanrednog profesora na novoosnovanoj katedri za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a godine 1987. izabran je za redovitoga profesora na istom fakultetu. Umirovljen je 1997. godine.
Od 1987-1996. bio je šef Katedre za bibliotekarstvo u Odsjeku za informacijske znanosti, a od 1992-1995. pročelnik je Odsjeka za informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U knjižničarskim organizacijama obnašao je niz odgovornih dužnosti: od 1967. do 1973. predsjednik je Hrvatskoga bibliotekarskog društva, a od 1967-1969. potpredsjednik je Saveza bibliotekara Jugoslavije.
Od 1992-1997. obnaša dužnost predsjednika Savjeta (kasnije Vijeća) za knjižnice Republike Hrvatske. U razdoblju od 1993-1996. član je Odbora za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica i manjina Zastupničkoga doma Državnoga sabora Republike Hrvatske.
Od 1973. do 1999. član je izdavačkog odbora edicije »Annual Bibliography of the History of the Printed Books and Libraries«, koja izlazi u Den Haagu. Godine 1968. pokreće izdavačku djelatnost Hrvatskoga bibliotekarskog društva. Glavni je urednik društvenih izdanja Hrvatskoga bibliotekarskog društva sve do 1984. Stručni je urednik u izdanjima Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža« (drugo izdanje Enciklopedije Jugoslavije, Hrvatski biografski leksikon, Hrvatska enciklopedija).
Od 1983. član je (izvan radnog sastava) Akademije nauka i umetnosti Kosova, a od 2001. inozemni član (Socio straniero) Accademia Marchigiana di Scienze, Lettere ed Arti u Anconi. Član je i Hrvatskog centra PEN-a od 1985., kao i Hrvatskog arheološkog društva od 1966. te Matice hrvatske od 1962.
Za svoj je rad dobio brojna priznanja: godine 1983. dobio je Kukuljevićevu povelju za rad u knjižničarskoj struci, a 1998. odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Nagradu grada Zagreba dobio je 2004. te iste godine i Nagradu grada Zadra za životno djelo. Zlatni orden »Naim Frasheri«, koju mu je predao tadašnji predsjednik Republike Albanije Rexhep Meidani »za doprinos osvjetljavanju povijesti Ilira«, primio je 2001. godine.
Sudjelovao je na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i svijetu. Bio je na studijskim putovanjima i stipendijama u Italiji, Njemačkoj, Engleskoj, Koreji, Jordanu, Turskoj, Danskoj, Albaniji i mnogim drugim zemljama.
Bavi se umjetnošću i religijom starih Ilira, bibliografijom, općom i nacionalnom poviješću knjiga i knjižnica, napose pitanjima cenzure i općenito sudbinom knjige u društvu. Napisao je prvu sintezu o umjetnosti Ilira i sintezu o Ilirima koja je dosada doživjela devet izdanja na četiri jezika (hrvatski, engleski, albanski i talijanski). Pisao je mnoge radove i knjige o zadarskim Arbanasima. Objavio je više od dvjesto znanstvenih i stručnih radova na hrvatskom, talijanskom, albanskom, engleskom te francuskom jeziku, i to u nacionalnim i međunarodnim publikacijama. Posljednjih godina najviše piše o povijesti hrvatske knjige i hrvatskih knjižnica.
Objavio je sljedeće naslove: Arte degli Illiri, Milano 1963. (engl. izdanje 1963), Priručnik za uredenje diskoteka, Zagreb 1964. (u suradnji s Lelom Canić i Jankom Živkovićem), Gli Illiri, Milano 1966. (prijevod na albanski 1967), Bibliographia Illyrica, Sarajevo 1967. (suplementi tiskani 1974., 1978. i 1984), Iliri - povijest, kultura, život, Zagreb 1974, 1989, 1991. (prevedeno na engleski 1977. i na albanski 1980, 1990. i 2002), Bibliografija antičke arheologije u Jugoslaviji 1-2, Sarajevo 1977., Kultni simboli kod Ilira, Sarajevo 1981. (izdanje na albanskome jeziku 1983., 1990. i 2002), Povijest knjige, Zagreb 1985. (izdanje na albanskome 1988. i 2000., na arapskome 1993. i na perzijskome jeziku 1994), Cenzura u knjižnicama, Zagreb 1992., O savršenom cenzoru, Zagreb 1994. (izdanje na albanskom jeziku 2002), Interpretime albanologjike, Skopje 1994., Kako izbjeći cenzora, Zagreb 1997., Priča o Hrvatskom biografskom leksikonu, Zagreb 1997., Sudbina knjige, Lokve 2000., Socijalna povijest knjige u Hrvata (zasada objavljena dva od tri planirana sveska, Zagreb 2004. i 2006).
