Na "Bugarite" celata teorija im se bazira na pogresnoto tvrdenje deka vo srednovekovieto nemalo Makedonci, a deka vo antikata Makedoncite bile Grci. Zgora na toa istoriska Makedonija ja mesaat so vizantijskata tema (t.e. vojno-administrativna edinica) Makedonija koja vizantijcite ja organizirale pretezno na teritorijata na denesna Trakija. Ete toa im e golemiot argument i toj e iscelo netocen!
Deka Makedonci i istoriska Makedonija se spomenuvaat od srednovekovnite istoricari nema dilema. Vizantiskiot istoricar Nikofor Grigora na primer vo "Romejskata istorija" go opisuva napadot na turko-mongolskite Bugari pri krunisuvanjeto na Epirskiot vladetel Teodor Angel od arhipiskopot na Ohridskata Arhispikopija Dimitri Homatijan:
"…taka lesno Jovan (Jovan-Asan) gi pregazil site mesta do Solun i Makedonija i gi pretvoril site sela, gradovi i tvrdini kako sto se veli vo skitska pustina." ("και ούτω πάντα 'ράδίως ό Ιωάννης κατέδραμεν άχρι θεσσαλονίκης και Μακεδονίας, όπόσα εκ κώμαις και πόλεσι και φρουρίοις , μικρού ν έρημίαν, το δη λεγόμενον, άποδείξαςNicephori", Gregoгае, "Вуzantia historia", I-еd. L. Ѕсhореnus, Воnnае 1829, str. 16)
Koga ovoj bugarski grabacki napad se sprotivstavil Teodor Angel, koj pak se prosiril kon Solun i "najposle go pokoril i samiot glaven grad Solun,koj sto e prv vo zemjata na Makedoncite." ("έως και αυτήν ή της τν Μακεδόνων προκάηται γης έχειρώσατο μεγαλόπολιν την θεσσαλονίκην", Gregorae, I, str. 26)
E sega pazete, bugarskite istoricari A. Milev i L. Jonchev komentiraat deka ova "se odnesuva na zhitelite na temata Makedonija" (Gregorae, ГИБИ,Х1,125 бел. 21).
No fakt e deka Solun ne bil glaven grad na taa tema (vojno-administrativna edinica), tuku toa bil gradot Odrin, a uste povekje sto Solun ne vleguval vo temata Makedonija, tuku normalno vo istoriskata teritorija na Makedonija.