Добра анализа од хрватски професор по мегународна политика
Цел текст
тука
Prema vašem mišljenju, može li se sada govoriti o propalom pokušaju vojnog udara?
Mislim da je još malo prerano za konačnu ocjenu, naime stvari su se odvile u zadnjih 15-ak sati. Za mene centralno pitanja nije je li vojni udar propao ili ne u ovom trenutku, već hoće li se razviti u ozbiljnije sukobe koji bi mogli voditi u građanski rat. Dakle, čak i ako Erdogan ostane na vlasti, broj ljudi koji su ubijeni je velik, podjele u turskom društvu su ogromne i tradicionalne i pitanje je kako će se dalje razvijati stvari. Dakle, opasnost od građanskog rata je veća od samog uspjeha ili neuspjeha vojnog udara u ovom trenutku.
Što je bilo ključno, zbog čega vojska nije uspjela odmah zauzeti sve strateške točke i zaustaviti potencijalno krvoproliće, odnosno građanski sukob?
Veliko je pitanje tko je zapravo sudjelovao u samom vojnom udaru? U ovom trenutku izgleda da su to ipak bili časnici na nekoj srednjoj razini, govori se o pet generala i 29 pukovnika u ovom trenutku. Mislim da je ključna bila činjenica da predsjednik Erdogan nije bio priveden, uhapšen, već mu je bilo omogućeno da se javi u medijima i da na neki način ipak upravlja situacijom.
Tko zapravo stoji iza ovog udara?
Za sada znamo samo da je zapovjednik obalske straže bio među privedenima, on ima čin generala, ima i jedan broj pukovnika, a sve ostalo su spekulacije. Kao što znate, svaki takav događaj je uvijek vrlo pogodan za teorije zavjera i tu ima naravno potpuno fantastičnih interpretacija. Od toga da je Erdogan sam to pokušao napraviti da bi povećao svoju moć, pa do toga da postoji involviranje nekih stranih sila. Mislim da su to spekulacije u ovom trenutku.
Možemo li pojasniti ulogu vojske u sekularnoj Turskoj, ovo nije prvi vojni udar koji se dogovorio u toj zemlji, odnosno pokušaj vojnog udara?
Do sada su se dogodila četiri vojna udara i neki od njih zu bili iznimno krvavi. Kad se radi o vojnom udaru iz 1980. godine, nakon njega 650 000 ljudi je bio privedeno, 550 ljudi je osuđeno na smrt, izvršeno je 50 smrtnih presuda i rezultat tog vojnog udara bio je Ustav iz 1982. godine koji je još uvijek na snazi. Erdogan, koji je došao na vlast 2002. godine, znači već 14 godina vlada Turskom, želi promijeniti taj Ustav i za to mu je potrebna dvotrećinska većina koju o u ovom trenutku nema. On ima apsolutnu većinu ali nema dvotrećinsku većinu. On želi smanjiti utjecaj vojske zato što je smatra opasnošću za demokraciju u Turskoj.
Upravo taj Ustav vojsci daje veliku snagu.
Ustav omogućuje vojsci da se pojavi kao politički akter, on ju obavezuje da čuva sekularne vrijednosti. Dakle, ova akcija koju je vojska poduzela, bez obzira na kojoj je razini, striktno gledano, vrlo je upitno je li antiustavna ili nije. Vojska se zapravo smatra čuvarom turske sekularnosti ......
Možemo tumačiti da je vojska postupila prema svojim ovlastima?
To će biti njihov argument ako ikad dođe do suđenja, iako vojska koja ne djeluje po zapovijedi vrhovnog zapovjednika, predsjednika republike, ne radi po zakonima. Ako je inspiracija i motiv bio sekularizam, tvrdit će da su čuvali ustavni poredak.
Vojska nije jedini trn u oku predsjedniku Erdoganu. On je imao i sukobe s pravosuđem, s medijima... S kim još?
On pokušava demontirati državu koju je naslijedio i zamijeniti sve te elemente koji su bili konstitutivni za sekularnu Tursku nekim svojim lojalistima. Prije svega u pravosuđu. ...... Dakle, on se na svakom koraku suočava s ostacima ataturkističke Turske koju on želi zamijeniti.
Ono što zanima mnoge, je da je Turska uspjela uspostaviti veliku dominaciju u našem susjedstvu. Kako je to Turskoj uspjelo?
Davutoğlua strategije, prije svega, je oslanjanje na zemlje koje su u povijesnom i kulturološkom smislu bliske Turskoj. Na balkanskom su prostoru, prije svega to Bošnjaci i Albanci. ...
Erdogan je iznimno popularan među Turcima, ako to da su ga vojni časnici podcijenili? Građani su ga branili na ulicama sukobljavajući se s vojskom.
Erdogan je iznimno popularan i iznimno nepopularan. Tursko je društvo izrazito podijeljeno, kao i većina drugih. .......
Što će Europska unija učiniti sljedećih dana?
.....
Ako Europska unija odluči da se želi približiti u okviru euroazijskog koncepta, Turskoj i Rusiji, onda će pokušati napraviti neki kompromis, bez obzira tko bio u vlasti u Turskoj. Ako se odluči konsolidirati smatrat će ovo dobrim razlogom da Tursku zadrži po strani i da ne nastavi pregovore o turskom članstvu u Europskoj uniji