MIKI1
Поставувач на неодговорени прашања.
- Член од
- 10 јануари 2008
- Мислења
- 20.396
- Поени од реакции
- 3.398
Светото Писмо точно ни кажува како Бог создава: создава едноставно, така што Он заповеда а настанот се случува веднаш по заповедта Божја, без бесконелни временски периоди помеѓу заповедта Божја и чинот на творење.Врз основа на што заклучи дека е миговен настан кога Светото Писмо не ни кажува КАКО создавал Бог?
Начинот на кој нештата се створени во сета своја сложеност е „нешто„ кое го знае само сам Бог, оти Светиите признаваат дека начинот на творење (им) е таинствен.[DOUBLEPOST=1408950547][/DOUBLEPOST]
На начин на кој е познат само за Бога Творецот.[DOUBLEPOST=1408950718][/DOUBLEPOST]„Нека произведе водата лазачи, живи суштества, и птици да полетаат над земјата, под сводот небески!” И би така.
21. И создаде Бог големи риби и секаков вид животни влекачи, а кои ги произведе водата.
Како водата произведува лазачи и секаков вид животни влекачи?
Пак стрипчиња у стилот „А ла Хекел„?Toa што ти не ги знаеш не значи дека и еволуцијата не ги познава:
Ти не ни знаеш што е преодна форма. Сигурно си мислиш дека преодна форма помеѓу диносаурус и птица е некое чудовиште со 3/4 нога и 1/4 крило, па потоа крилото расте до 2/3, 1/2, 3/4, додека не дојде до цело крило како на цртан филм. Еве како настанало крилото.
Еве ти прекрасно објаснување како настанaло крилото кај птиците:
Mnoge vrste dinosaurusa su hodale na dve noge, koristeci prednje noge za napad i odbranu kandzama (i, verovatno, za prostu manipulaciju objektima). Na primer, evo ti slicica jednog takvog dinosaurusa, zvanog Compsognathus:Dinosaurusi ovog tipa su bili sveprisutni sirom Zemlje. Neki su bili jedva velicine kokoske, neki su bili ogromni. Cuveni Tyrranosaurus rex je primer zaista velikih. Naucnici su se dugo vremena prepirali oko pitanja da li su dinosaurusi bili hladnokrvni ili toplokrvni. Vecina danasnjih dokaza ukazuje na toplokrvnost, ali to za nasu diskusiju nije zaista vazno. Ono sto jeste vazno je da bilo hladnokrvne bilo toplokrvne zivotinje imaju isti problem u hladnim krajevima: gubitak telesne toplote ugrozava zivot. Otud, razni dinosaurusi su razvili razlicite adaptacije eda bi mogli da prezive u hladnijim krajevima. Kod jedne vrste, desila se mikroevolucija: senzorne dlacice koje rastu izmedju reptilskih krljusti su mutirale u deblju i duzu strukturu. Vrsta zvana Sinosauropteryx je ili bas ta vrsta, ili je bila veoma srodna. Evo ti slika:
...i samog dinosaurusa i sheme razvoja perja.Sinosauropteryx je imao ne perje, vec izraslinu slicnu onoj skiciranoj na "A". Ova izrasilna je imalo slicno dejstvo kao i dlake kod sisara: omogucava telu da zadrzi toplotu u hladnoj okolini. Ovi dinosaurusi su se brzo prosirili kroz (tada) hladne krajeve, i razvili se u mnogo razlicitih vrsta (sve kroz serije mikroevolutivnih koraka; ti bi za sve njih rekao da su jos uvek samo "dinosaurusi sa tim malim izraslinama"). Ali usput, kod jedne vrste, dodatna mutacija je dovela do grananja na proto-perju, stvarajuci strukturu kakvu vidis na gornjoj slici oznacenu sa "B". Neke od ovih novih vrsta su bile ogromne! Recimo, Beipaiosaurus je lep primer:
Imaj u vidu da ovo nisu preci ptica. Ovo su prostopernati dinosaurusi koji su izumrli zajedno sa svim drugim dinosaurusima u meteorskom udaru u Jukatan. Ako si gledao "Park iz doba Jure", i ako se secas onih velociraptora koji su ih jurili u drugoj polovini filma? Oni su skoro sigurno bili pernati (nadjeni su nedavno fosili sa tragovima perja). I ovo je perje identicno pticjem. Jedan veoma dobro ocuvani fosil pernatog dinosaurusa je uzet na testiranje modernim metodama, i nadjeni su tragovi beta-keratina, proteina koji cini osnovnu strukturu pticjeg perja do dan danas (keratin i kolagen su jedini proteini dovoljno stabilni da se njihovi tragovi mogu povremeno naci u odredjenim vrstama fosila). Kroz male mutacije, proto-perje se razvijalo korak po korak u cvrsce i jace strukture koje su bolje odrzavale toplotu. (Na slici iznad oznaceno sa C i D). Sve je to bilo samo mikroevolucija. Takodje, mnoge vrste su pocele da proizvode mnogo duze perje. Razloge ne mozemo tacno znati, ali imamo dve dobre pretpostavke: to dugo perje je moglo da posluzi za prekrivanje tela (pogotovo glave i nogu) u toku noci; a verovatno je takodje korisceno za "dvorenje", tj. privlacenje partnera. (Opet, pomenuti velociraptori su imali veliko perje na rukama; jedina verovatna upotreba je za privlacenje partnera). I ovo je mikroevolucija - to su mutacije velicine i "snage" kao one koje kod, recimo, pasa proizvode drugaciju boju i duzinu dlake; ili one koje kod odomacenih golubova proizvoe razlicite oblike i duzine perja. Tako su nastale razne vrste dinosaurusa - ne ptica - koje su imale dugo perje na prednjim udovima. Na primer:
A neki su ga imali i na prednjim i na zadnjim:
Mali dinosaurusi su bili sasvim fino u stanju da se veru po drvecu. Mnoge vrste su zivele iskljucivo u sumama, i pokazuju razne znake prilagodjavanja za zivot u granju. Donja slika ukljucuje tri razlicite vrste:
Pogledaj onu dole levo, Confuciusornis. Vidis kandze za veranje? Vidis dugo perje iza kandzi. Da se razumemo, ovo je fotografija fosila, ne rekonstrukcija. (Mnogi drugi pernati dinosaurusi su razvili i razne druge upotrebe za perje. Recimo, citava grupa vrsta pernatih dinosaurusa - koji nisu preci ptica - je koristila pernate krilolike prednje udove za plivanje i ronjenje, kao neke danasnje vodene ptice neletacice. Ovo je bila veoma velika i raznovrsna grupa, koja je izumrla u katastrofi koja je odnela dinosauruse.) Posmatras zivotinju koja nije mogla da leti - ne kao danasnje ptice. Nema jos uvek gradju grudi koja bi joj dala dovoljno snage, a perje je simetricno (kao pod slovom E na onoj shemi iznad). Ali moze da jedri sa drveta na drvo. I mnoge slicne vrste su postojale. Gore na slici je i Protarchaeopteryx, koji takodje nije mogao da leti, ali je mogao da se vere, i mogao je da jedri (ili da skoci sa velike visine - recimo sa drveta na zemlju - i uspori pad mahanjem prednjim udovima). Sto nas dovodi do Archaeopteryxa. Koji takodje nije mogao da leti daleko, ne kao danasnje ptice, ali je mogao da mahanjem krilima da se uspne uvis, da odleti kratku distancu. Od toga do prvih modernih ptica imas jedan korak: razvoj asimetricnog perja (F na slici). Iz ovih proto-ptica su se razvile ne jedna vec dve velike grupe letecih zivotinja. Pripadnici jedne grupe, (Neornithes), su opstali do danas, i mi ih danas zovemo "ptice". Pripadnici druge grupe, Enantiornithes, su izumrli istovremeno kada i dinosaurusi.![]()
Eве ти детално образложување за случај нешто да не ти е јасно
Tacka 1.postavka
Kod jedne vrste therapoda, koja zivi u hladnim krajevima, desi se mutacija koja dovodi do izduzenja i zadebljanja senzorne dlacice koja raste izmedju krljusti. Ovo je - isto kao i prethodne - mala, mikroevolutivna mutacija. Ali za razliku od drugih takvih, koje su neutralne, ova ima pozitivan efekt: omogucava dinosarusu da bolje zadrzi telesnu toplotu.
Tacka 2.Prva mikroevolutivna promena.
Ovakva mutacija nije ni nemoguca, ni neverovatna? I ova mutacija, primetices, nema nikakve veze sa krilima. Nigde nema govora o "zacetku krila", nigde se ne "planira" letenje, niti bilo sta slicno. Nema cak ni govora o perju! Ovo nije "zacetak pera", ovo je prosto jedna mala mutacija, jedna mala promena. Posto ovaj dinosaurus sada ima prednost, on i njegovi potomci - nosioci ove mutacije - ostavljaju vise potomaka. Ova mutacija se siri kroz populaciju veoma brzo. Ako hoces modernu analogiju, pogledaj kako se mutacije koje daju otpornost na pesticide sire kroz populacije insekata - u roku od par desetina generacija, prakticno svi insekti nose novi gen za otpornost.
Tacka 3; sirenje pozitivne mutacije kroz populaciju.
Znaci, poceo si od gomile vrsta theropoda. Nakon jednog mikroevolutivnog koraka, imas gomilu vrsta theropoda, jedna od kojih ima nesto slicno dlakama po kozi. I sad se ovi theropodi mnoze, sire po hladnim krajevima...ali i dalje mutiraju. Medju njima se i dalje dogadjaju razne mutacije (duzina i oblik kostiju, velicina lobanje, velicina tela, itd, itd). Sve kao sto vidis i danas, opet isto kao boja kose, ili boja koze, ili visina medju ljudima. E, sad. Kod jednog potomka koji je nasledio ove primitivne dlake, desi se nova mutacija, koja izazove da se dlaka razgrana iznad korena. Znaci, opet samo mikroevolutivna promena, nekoliko desetina ili stotina generacija nakon one prve. Nista posebno.
Tacka 4;postojanje prethodnih mutacija ne sprecava nastanak kasnijih mutacija u daljim generacijama.
Ako, recimo, uzmes psa koji ima mutaciju za veoma veliko telo, i razmozis ga, i vrsis selekciju; i tako proizvedes rasu velikih pasa. I ako onda, par stotina godina kasnije, jedan od njih okoti stene sa veoma dugom dlakom; ti mozes to stene da upotrebis da kroz selekciju proizvedes rasu pasa koji su istovremeno i veliki, i imaju dugu dlaku. S obzirom da se ovo desava stalno u prirodi, i da ovo ljudi koriste za rasplodnjavanje stoke i biljaka, nadam se da ovde nema necega sto ti izgleda nelogicno ili nemoguce?
Tacka 5; ponavljanje tacke 3, sirenje nove mutacije kroz populaciju.
Оva mutacija daje dodatnu prednost - jos bolje ocuvanje telesne toplote. I isto kao i u tacki 3, nova pozitivna mutacija se siri kroz populaciju. I dalje nigde nema ni govora o krilima, zacetku krila, letenju, ili bilo cemu slicnom. Niti o perju! Nakon nekoliko desetina, stotina, ili hiljada generacija - desetine i stotine hiljada godina kasnije - i dalje imamo u osnovi istu situaciju. Imamo populaciju therapoda, koji su prekriveni razgranatim dlacicama koje im sluze u istu svrhu kao sto krzno sluzi sisarima. Ovo se jasno vidi iz fosila. I ovde se dogadja opet nova mutacija: dlacice se ucvrscuju u strukturu koja se preklapa sa susednim. Mala, mikroevolutivna promena.
Tacka 6; ponovo imamo mutaciju i sirenje iste kroz populaciju.
Isto kao i u tackama 2 i 3 na pocetku nase price. Nova mutacija omogucava preklapanje susednih "razgranatih dlacica", sto omogucava jos bolje ocuvanje toplote, bolje prezivljavanje teskih zima, i naseljavanje jos hladnijih krajeva. I nas film ide dalje. Populacija se siri. Imas vrste therapoda sada koji su prekriveni razgranatim dlacicama ucvrscenim u preklapajucu strukturu. Zive, iz generacije u generaciju, stotinama i hiljadama godina. I i dalje mutiraju. Negativne mutacije se pojavljuju i nestaju, neutralne mutacije se mesaju kroz populaciju ali nemaju nekog posebnog uticaja na bilo sta, i tako zivot ide dalje. Dok se ne desi sledeca mutacija na strukturi "razgranatih dlaka". Nova mutacija je duplikacija prethodne, koja dovodi do razgranavanja samih grana. Ovo je opet mala, mikroevolutivna promena, vidljiva samo pod mikroskopom. Radi jasnoce, ovde sada moramo da ponovimo jednu sliku koju sam ti i ranije dao:Na slici je fosil Sinosauropteryx-a, theropoda koji je imao "dlake" kakve smo opisali u tacki 2. Te prvobitne dlake su oznacene sa "A". Mnogo kasnije, kod jednog od dalekih potomaka koji nose onu prvu mutaciju, dodatna mutacija opisana u tacki 5 dovodi do razgranavanja, kao sto vidimo na shemi "B". Ono sto je opisano u tacki 6 proizvodi ono sto vidimo u shemi "C". A sada dolazimo do mutacije koja proizvodi shemu "D".![]()
Tacka 7; ponovo imamo mutaciju i sirenje iste kroz populaciju.
Nema nikakve price o krilima ili letenju. Nova, visestruko razgranata "dlaka" sada mozda lici na pero, ali ona nije pero; niti ima "nameru" da postane pero. Ona je prosto promena koja daje jos bolju toplotnu izolaciju, opet omogucavajuci bolje prezivljavanje i naseljavanje prethodno nedostupnih krajeva. I ponovo imamo istu pricu. Stotine i hiljade generacija. Razlicite mutacije. Dok ne dodjemo do sledece, koja povecava gustinu grana. Mala mutacija. Mikroevolutivna, kao i u svim prethodnim koracima. I sada imas nesto sto mozes nedvosmisleno da nazoves pero! Ni u jednom koraku nije planiran nastanak pera. Nikada nije postojalo "proto-pero", osim u retrospektivi.
Prva mutacija se prosirila kroz populaciju zato (i samo zato) sto je dala prednost u smislu prezivljavanja hladnoce. Ona se nije prosirila zato sto ce jednog dana od nje nastati pero; nije imala nikakve veze sa perjem. Svaki korak je nezavisan, i odrzava se samo i jedino na osnovu toga koliko i kako pomaze u prezivljavanju vrste.
Tacka 8; nastanak perja je ovim opisan kroz seriju mikroevolutivnih koraka.
Ima li nekih nelogicnosti u ovom iznad? Nekih "nemogucih" stvari? Za svaki od ovih koraka imamo masu prelaznih fosila, tako da ne mozemo zaista govoriti o nedostatku dokaza. Svaki pojedinacni korak je mali, mikroevolutivni, i potpuno u skladu sa onim sto vidimo u svetu danas, uzivo. Da li je nesto od ovoga sporno? Poceo si od gomile dinosaurusa koji se setaju okolo. Na kraju si zavrsio sa gomilom pernatih dinosaurusa. I ovde, i dalje nema nikakvog govora o krilima ili letenju! Nijedan od ovih dinosaurusa ne moze da leti, ne pokusava da leti, niti ima mehanizme za let. Ostatak price cu znacajno uprostiti, posto je poenta, nadam se, vec ocigledna. Kada organizmi imaju perje, ono moze da veoma lako (ovo su pojedinacne mutacije) menja boje, duzinu i sirinu. Neutralne mutacije proizvode veoma brzo veliki spektar razlicitih duzina, sirina, boja i oblika perja. Ovo, nadam se, nije sporno? Par stotina hiljada generacija kasnije, nekoliko vrsta malih, pernatih dinosaurusa, zivi u drvecu. Medju njima se takodje dogadjaju razlicite mutacije, neke od kojih uticu na gustinu, duzinu i broj perja. Da se podsetimo:Ovo nisu zivotinje koje mogu da lete, lebde, jedre, ili bilo sta slicno. Perje je tu samo radi telesne toplote. Duze perje na prednjim udovima je tu (ovo ne mozemo da znamo zasigurno, ali mozemo da damo pretpostavke bazirane na danasnjem svetu) ili radi privlacenja partnera, ili za dodatnu toplotu (takvo perje daje jos jedan sloj protiv hladnoce oko tela; a nadjeno je i par fosila pernatih dinosaurusa koji su umrli u snu, i koji su ostali u pozi spavanja - sa glavom zavucenom ispod perja prednjih udova, isto kao sto danas spavaju mnoge ptice).![]()
Tacka 9; postoje pernati dinosaurusi.
Dinosaurusi. Ne ptice. Nema letenja. Nema krila. Ima perja. Nadam se da se slazes da takvi fosili fizicki postoje? Njihovo dugo perje na prednjim udovima im omogucava da skacu sa velikih visina, da napadaju plen iz visokog skoka, i da efikasno skacu sa drveta na drvo (kada treba da beze od zivotinja koje jedu njih same).
Tacka 10; mutacija/selekcija proizvodi dugo, preklopljeno perje na prednjim udovima.
Nas film je sada na tacki gde se na sve strane nalaze pernati dinosaurusi, razlicitih boja, oblika i velicina. Sve vrste nezavisno mutiraju i polako se menjaju na razne nacine koji u vecini slucajeva nemaju nikakve veze sa perjem ili krilima. Ali neki imaju. Kod nekoliko vrsta, desi se jednostavna - mikroevolucija, opet - mutacija koja dovodi do izduzenja perja na prednjim udovima (ovo je jedna iz gomile mutacija koje menjaju perje na neki pozitivan nacin). Ovo sada omogucava organizmu da jedri sa stabla na stablo, da se kontrolisano spusta (da skoci sa drveta precizno pravo na plen), i da efikasno bezi od predatora.
Tacka 11; mutacija/selekcija proizvodi snazne grudne misice.
Svaka zivotinja koja moze da jedri na perju prednjih udova takodje moze i da promeni pravac leta, i da produzi let tako sto "mahne" prednjim udovima. Problem je sto su grudni misici previse mali i slabi za pravi let. Ali mala mutacija - mikroevolucija - povecava velicinu grudnog misica. Ovo daje veliku prednost, i siri se kroz populaciju.
Tacka 12; mutacija/selekcija proizvodi asimetricno pero.
Mala mutacija - mikroevolucija - cini da oblik pera postane asimetrican. Ova mutacija bi bila negativna ili neutralna kod drugih pernatih dinosaurusa. Ali kod malih pernatih dinosaurusa koji zive u drvecu i imaju snazne grudne misice, ona je pozitivna: omogucava kontrolisani, precizan let.l
АЈ биди посериозен: да имаше еволуцијата пронајдено преодни форми, сега ќе ги слушавме еволуционистите како трубат на цел глас дека еволуцијата конечно ја победила верата...[DOUBLEPOST=1408951057][/DOUBLEPOST]
Да ги имаше, ќе ги видевме...Не Мики, ти не ги наоѓаш, нив ги има дури и премногу:
http://palaeos.com/vertebrates/index.html
Тоа што некогаш постоеле одредени битија а денес не, тоа не значи дека тие битија биле преодни фази: може биле засебни видови.
Последно уредено: