zul - karnejn (alksandar) i jedzuc i medzuc

  • Креатор на темата Креатор на темата el_kewser
  • Време на започнување Време на започнување
Член од
20 март 2010
Мислења
1.256
Поени од реакции
243
pozdrav do site;
bi sakal da pozboruvame nesto poveke za i okolu spomnuvanjeto na zul karnej vo k*ranot;
vo k*ranot ovaa ime e spomnato kako zul- karnej ( nekoi naucnici ovoj vladatel go imenuvaat deka e aleksandar a nekoi pak velat deka e nekoj drug vladatel , kolkue tocno allah najdobro znae vo k*ranot ova ime e spomnato vo sura el- kehf ke gi citiram, so komentar;

mnogu boscite te prasuvaat o muhamed! za kazuvanjata vo vrska so zul karnejn(aleksandar) dobriot vladatel ke vi priopstam za nego edno sekavanje na koe treba da se sekavate i od koe ke vadite pouka,
nie mu odredivme znacajno mesto na zemjata so toa mu dadovme da gi znae pricinite i patistata preku koi ke dojde do ona sto go saka da osvojuva gradovi ,
trgna grizlivo i trudoljubivo po tie patista i postapki,,
koga zul karnej(aleksandar)
stigna do mestoto kade sto zaoga sonceto naide na vidliv izvor nebare sonceto da zaoga kon topol izvor koj poseduva crna glina , namestoto kade sto zaoga sonceto najde eden narod nie rekovme o zul karnej ili ke gi kaznis so ubivanje ili so drugo nesto dokolku ne go potvrdat edinstvoto na allah ili ke im napravis dobro pa ke gi poucis so patokazot i ke im go voocis istiot,
zul karnej (aleksandar0 rece; sto se odnesuva na onoj koj nanel zulum(nepravda) neveruvajki vo svojot gospodar ke go kaznime na ovoj svet, apotoa ke mu se vrati na svojot gospodar, pa ke go kazni so golema kazna vo dzehenesmkiot ogan,
sto se odnesuva na onoj koj veruvase vo svojot gospodar, koj go potvrdi veruvanjeto vo nego , koj go smetase deka e eden, koj rabotase spored poslusnosta kon nego toj ke bide nagraden vo dzenet od allah , so naredbata sto ke mu ja kazime ke mu ja oolesnime.

potoa zul karnejn se vrati na istok sledejki gi patistata koi Allah mu gi pokaza,
dodeka ne dojde do mestoto kade sto izgreva sonceto i najde kako toa izleguva nad luge koi nemaa kuki vo koi se zasolnat , a nemase ni drva ko ke gi zastitat od sonceto so svojata senka,
potoa zul karnej trgna po patistata i pokazite koi allah mu gi odredi,
dodeka ne dojde d dva rida koi bea ograda za ona sto e zad niv, o nivnata zadna strana naide na edno pleme koe recisi ne razbirase govor.
rekoa o zul karnejn jedzuc i medzuc(gor , magog), toa se dve golemi pleminja od potomcite na adem pravat bezredie po zemjaava , gi unistuvaat nivite i pokoleniata, ke te nagradime, ke ti soberime pari, dokolku postavis ograda megu nas i niv za da se zastitime od niv.
zul kernejn rece; vlasta i mokta sto mi gi podari mojot gospodar za mene se podobri od vaseto bogatstvo, pomognete mi kolku sto mozete , pa ke postavam megu vas i niv ograda.
donesete mi zelezni blokovi koga dojdoa so zelezoto i koga go stavija megu dve ridcinja na rabotnicite im rece; duvajte vo agnot se dodeka zelezoto ne se vzari i rece; dajte mi da preleam so ratopen bakar.
jedzuc i medzuc(gor i magog) ne moze da se iskacat preku zidot zaradi negovata visocina i izbrusenost, ne moze da go probijat od dolniot del zaradi dlabocinata na negovata strana i jacina.
zul- karnej rece;
ova go izgradiv kako stit od bezredieto na jedzuc i medzuc kako milost od mojot gospodar za lugeto, koga na sudniot den ke se ostvari vetuvanjeto na mojot gospodar ke go srusi i ke go sramni so zemja vetuvanjeto na mojot gospodar e vistnsko.
ke gi ostavime jedzuc i medzuc na denot koga ke se ostvari naseto vetuvanje- da se ispomesat megusebno bideiki gi ima mnogu ; koga ke se duvne vo surlata za ozivuvanje; ke gi sobereme site luge da polagaat smetka da bidat nagradeni ili kazneti, sura 83-99.


ovaa e i pred znak na sudniot den koga ke se slucii
vo k*ran kerim toaa e spomnato vo sura el enbija 96-97
kade veli;
koga ke se otvori branata na jedzuc i medzuc(gor i magog) i koga site luge niz strminite ke se spustaat, pa brzo ke se rasturat po nejzinite strani ke se priblizi kijametot vistinskoto vetuvanje i koga ocite na onie koi ne veruvaa ke im se skamenat, o tesko nam bevme ramnodusni kon ova, bevme nevernici
.

ova e predznak i ovie ajeti od k*ran ukazuvaat na toa deka allah .dz.s go potcinal zul karnejn(aleksandar) pravedniot vladar vo gradenjeto na velicestveniot zid za da bide ograda bariera pomegu jedzuc i medzuc koi bile besrednici na zemjata i pomegu narodot

koga ke nastapi odredeno vreme i se priblizi kijamet(propast na svetot) toj zid ograda ke popusti i tie bezrednici ke izlezat od taa bezdna i vo ogromean broj ke se spustat kon lugeto i nikoj ne ke moze da gi sopre ke se pomesaat pomegu lugeto i ke zavladee nered i bezredie
.....................
 
Автотот кажа кој разбрал разбрал кој неразбрал никад да не разбере...

Интересно би сакал да ни кажеш во кое време владеел Зул Карјен дали тоа се поклопува со владеењето на Александар
 
Имаш kiamet во opening постот...дај бе отварајте теми ко шо треба.
И Dhul-Qarnayn ни под разно не може да се смета за Александар македонски,дури и еден куп Исламски научници ќе ви го потврдат тоа.
 
Куранот вели дека Зул-Карнеј го спомнувал Алах.
Веродостојноста е под голем знак прашалник.

Каде се наоѓа тој железен ѕид?
Кој е тој Зул-Карнеј, владетел што бил и кај сонцето заоѓа и кај сонцето изгрева (тоа му значи бил и до едниот и до другиот крај на светот).
Кои се тие Адамови племиња и кои се тие безредници кои се одделени од другите луѓе со ѕид!?
 
Куранот вели дека Зул-Карнеј го спомнувал Алах.
Веродостојноста е под голем знак прашалник.

Каде се наоѓа тој железен ѕид?
Кој е тој Зул-Карнеј, владетел што бил и кај сонцето заоѓа и кај сонцето изгрева (тоа му значи бил и до едниот и до другиот крај на светот).
Кои се тие Адамови племиња и кои се тие безредници кои се одделени од другите луѓе со ѕид!?

Je'džudž i Me'džudž se direktno spominju na dva mjesta u Kur'anu. Prvi put u suri El-Kehf, u ajetima koje smo već spomenuli: 'O Zul-Karnejne'- rekoše oni- 'Je'džudž i Me'džudž čine nered po Zemlji...' (El-Kehf, 94.), i drugi put u suri El-Enbija, gdje Uzvišeni kaže: I kad se otvore Je'džudž i Me'džudž i kad se budu sa svake uzvisine žurno spuštali i približi se istinita prijetnja... (El-Enbija, 96-97.)
Ajeti iz sure Kehf govore o Je'džudžu i Me'džudžu u prošlosti, obavještavaju nas o neredu koji su tada činili na Zemlji, o Zul-Karnejnovom podizanju brane pred njima i njihovoj moći da je pregaze ili probiju. Dakle, govore o davnom vremenu Zul-Karnejna i periodu poslije njega. Međutim, ajeti iz sure El-Enbija govore o njima u budućnosti, i o njihovom velikom izlasku neposredno pred Kijametski dan. O svemu tome nas obavještavaju upotrebljavajući prilošku odredbu za budućnost (ar. ''iza'', što znači «i kada se...»), a što potvrđuju gramatičari. Ovi ajeti nam direktno govore o predstojećem izlasku Je'džudža i Me'džudža. Postoje dva mišljenja islamskih učenjaka po ovom pitanju. Jedni smatraju da se radi o doslovnom značenju i da neposredno ukazuje na pravi izlazak, tj. da će oni bukvalno razoriti Zul-Karnejnovu branu i proći kroz nju, čime će otpočeti njihova najezda. Zastupnici ovog mišljenja potvrđuju da se ovo neće desiti sve do pred sami Kijametski dan, te da je Zul-Karnejnova brana realna i da postoji i danas, a iza nje se nalaze Je'džudž i Me'džudž. Drugi, pak, smatraju da je njihov predstojeći izlazak u prenesenom značenju i da on predstavlja Allahovu dozvolu njima da izađu sa svog područja i rušilački navale na zemlje i gradove. To će biti njihov posljednji veliki izlazak koji će se desiti pred sami Kijametski dan. S obzirom da je prvi stav općepoznat, te da se u njegovoj razradi ne može ići dalje od kur'ansko-hadiskih tekstova koji su, inače, izuzetno kratki i šturi, mi ćemo u ovom tekstu predstaviti drugo mišljenje.

Međ. Njihova domovina

Kolika će biti silina i strahota najezde Je'džudža i Me'džudža slikovito nam predstavlja Kur'an: I kad se budu sa svake uzvisine žurno spuštali. Kur'anska riječ el-hadeb označava svako uzvišenje na Zemlji, svejedno bilo to brdo, uzvišica, brijeg, planina, itd. Druga kur'anska riječ je glagol jensilun koja označava brzi hod. Sa samo ove dvije riječi možemo sebi predstaviti strahovitu sliku njihove najezde, kao da će svojim razornim naletom prekriti čitavu zemlju poput skakavaca. Njihov broj, silina najezde i iznenadna pojava su opisani u vjerodostojnim hadisima koje smo naveli u kazivanju o Zul-Karnejnu. Navedeni ajet nam ukazuje da će ovaj veliki izlazak biti i posljednji, zbog Kijametskog dana koji će nastupiti poslije njega. «I približi se istinita prijetnja», a ova istinita prijetnja se odnosi na Kijametski dan i ona je ujedno i nesumnjiv znak da je Sudnji dan vrlo blizu i da će nastupiti neposredno nakon toga.
Ulema se razišla u pogledu domovine Je'džudža i Me'džudža i zemlje u kojoj je njihovo prvotno polazište. Kritičari se slažu da je to prostor negdje na sjevero-istoku zemlje, i najvjerovatnije je da je to Mongolija sa svojim nomadskim plemenima, Mongolima. Kineski izvori potvrđuju da je osnova riječi Mongol uzeta iz riječi Menkok ili Mendžok, što je vrlo blisko riječi Me'džudž. Osim toga, oni spominju i drugo pleme sa ovog područja koje se zove Javaši. Vrlo je moguće da se ova riječ tokom vremena deformisala tako da je postala Je'džudž. Jedžudž i Medžudž su u jednom periodu povijesti nazivani Mongolima, a u drugom Tatarima.

Sedam najezda
Naveli smo da su Je'džudž i Me'džudž, najvjerovatnije, smješteni na području Mongolije, te kineskog i ruskog Turkestana. Međutim, veliko je pitanje da li su oni izlazili ranije ili će izaći tek pred Kijametski dan? Skupina koja se drži prvog mišljenja smatra da će oni izaći samo jednom i to će biti predznak nastupajućeg Sudnjeg dana. Međutim, druga skupina kaže da su se oni pojavljivali više puta i da će njihov posljednji izlazak biti najrazorniji izlazak. Ova skupina uleme navodi sedam dosadašnjih najezda Je'džudža i Me'džudža i sve njih navodi Ebul-Kelam Azad.
PRVI: Desio se prije historijskog perioda, tj. prije više od pet hiljada godina, kada su zaposjeli kineske obale i uništili drevnu kinesku civilizaciju.
DRUGI: Desio se na početku historijskog doba, u periodu između 1500. g. p.n.e. i 1000. godine p. n. e., kada su krenuli sa sjevero-istoka zemlje i nastanili se na granicama Kine. Išli su miroljubivo i polahko baveći se zemljoradnjom.
TREĆI: Počeo je oko 1000. godine p. n. e. kada su ta plemena napala područja oko Kaspijskog jezera, Crnog mora i sjevernog Kavkaza, te područja oko izvora Volge. O njima govore i stari Grci. Oni su prošli kroz klanac Darijal u planinama Kavkaza i napali civilizaciju Ninive u periodu oko 700. g. p. n. e. Ovi mongolski napadi direktno su izazvali pad babilonske civilizacije, kao što to spominje Herodot, otac grčke povijesti.
ČETVRTI: Desio se u periodu oko 500. godine p. n. e. kada su njihova plemena napala područja zapadne Azije prošavši kroz tjesnac Darijal i kada je Zul-Karnejn (persijski Kir) pregradio tjesnac, te tako onemogućio prodore Je'džudža i Me'džudža, i na taj način zaštitio okolne zemlje jedan vremenski period.
PETI: Desio se 300. god. p. n. e. kada su se ova plemena usmjerila ka istoku i napala Kinesku imperiju. U ovom periodu je kineski imperator Š in Hvang Ti podigao veličanstveni Kineski zid kako bi zaustavio te napade. Gradnja zida je počela 264.godine i završena je za deset godina, čime su zaustavljeni napadi na Kinu. Kod ljudi je rašireno ubjeđenje da je Kineski zid ustvari Zul-Karnejnova brana, što je pogrešno. Izgleda da se kineski imperator okoristio Kirovom strategijom zaustavljanja napada Je'džudža i Me'džudža, pa je sagradio Kineski zid.
Š ESTI: Desio se u 4. stoljeću n.e. kada su se usmjerili ka Evropi pod vođstvom Atille. Tom prilikom su uspjeli uništiti Zapadno rimsko carstvo, nakon što su zauzeli prijestolnicu Rim i uništili je. Tako je okončan razvoj Rimskog carstva koji je trajao stoljećima.
SEDMI: Desio se u 12. stoljeću, tj. 7. stoljeće po Hidžri, kada su pod vođstvom Džingis-kana napali zapadne pokrajine Islamskog hilafeta i zauzeli ih uništavajući sve pred sobom. Njegov unuk, Hulagu, je 656. godine po Hidžri uspio zauzeti i uništiti i samu prijestolnicu hilafeta, grad Bagdad.
Ovo bi bila skraćena verzija sedam izlazaka Je'džudža i Me'džudža kako ih je naveo Ebul-Kelam Azad, a od njega prenio dr. Abdul-Alim Hidr. (Vidi, Jeseluneke an Zil-Karnejn, str. 166,167)

Međ. Mišljenje Seida Kutba
Seid Kutb ima svoje mišljenje o najezdi Mongola u vrijeme Džingis-kana i Hulagua u kojem se slaže sa stavom da je to sedmi izlazak Je'džudža i Me'džudža. On kaže: «Ko su Je'džudž i Me'džudž? Gdje su oni sada? Kakva im je prošlost, a kakva budućnost? Sve su ovo pitanja na koja je jako teško dati korektan odgovor, jer mi o njima pouzdano znamo samo ono što je navedeno u nekoliko kur'anskih ajeta i vjerodostojnih hadisa. Kur'an o njima govori u okviru kazivanja o Zul-Karnejnu: A kad se prijetnja Gospodara moga ispuni, On će ga sa zemljom sravniti, a prijetnja Gospodara moga će se sigurno ispuniti. (El-Kehf, 83-98.) Međutim, ovaj tekst uopće ne precizira vrijeme, a Allahovo obećanje koje se odnosi na rušenje brane je možda već ispunjeno prije najezde Tatara i njihovog širenja po Zemlji i sveopćeg razaranja. Uz to spominju se i u suri El-Enbija: I kad se otvore Je'džudž i Me'džudž i kad se budu sa svake uzvisine žurno spuštali i približi se istinita prijetnja... (El-Enbija, 96-97.) Ni ovaj tekst, kao ni prethodni, ne precizira vrijeme izlaska Je'džudža i Me'džudža, a značenje približavanja istinite prijetnje, koja označava približavanje Kijametskog dana, je već ispunjeno i to još u vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s. U Kur'anu možemo naći sljedeći ajet: Bliži se Čas i Mjesec se raspolutio! (El-Kamer, 1) Vrijeme kod Allaha, dž.š., i naše vrijeme nisu identični. Možda će za ljude proći stotine, čak i milioni godina, a kod Allaha će to trajati veoma kratko. Na osnovu toga možemo slobodno reći da je vrlo moguće da je brana već otvorena u periodu od «približavanja Kijametskog dana do danas, a da su najezde Tatara i Mongola koje su potresle islamski svijet, ustvari samo jedan izlazak Je'džudža i Me'džudža.» Zatim on navodi hadis o Poslanikovom, s.a.v.s., snu o bušenju brane od strane Je'džudža i Me'džudža, te kaže: «Ovo viđenje u snu se desilo prije više od trinaest i po stoljeća. Nakon toga su uslijedile najezde Tatara, rušenja kraljevina, uništenje abasijskog hilafeta od strane Hulagua u vrijeme El-Muste'asima Billaha, posljednjeg abasijskog halife. Možda su baš ti događaji najavljeni Poslanikovim snom, a sve to zna jedino Uzvišeni Allah. Sve što možemo reći o ovome spada u domen nagađanja i pretpostavki, a nikako kategoričkog stava na nivou jekina (ubjeđenja). A Allah najbolje zna šta je istina.
Međ. Legende i pretjerivanja o Je'džudžu i Me'džudžu
Pojedini historičari i mufessiri su navodili zapanjujuće čudne navode o Je'džudžu i Me'džudžu, u pogledu njihovog porijekla, nastanaka i domovine, te njihov opis, izgled i ponašanje. Svi detalji o tome ne spominju se nigdje u Kur'anu i vjerodostojnim hadisima, nego je njihov izvor u israilijatima što definitivno povećava procenat vjerovatnoće da je u pitanju izmišljanje, mašta i paganske legende. Međutim, i pored toga se ne smiju se kategorički proglasiti ni lažima, jer postoji vjerovatnoća da su istina. Zato ih i navodimo, čisto kao ilustraciju i mogućnost, a najvažnije je da oni uopće nisu prihvatljivi dokazi u koje se mora vjerovati. Navest ćemo samo neke od njih, jer ih ima zaista mnogo. Tako, po nekima, Je'džudž i Me'džudž potječu od Adema, ali ne i od Have, tako da su oni čovječanstvu polubraća po ocu. Međutim, apsolutno se nigdje ne spominje da je Adem, a.s., pored Have imao neku drugu ženu!? Neki kažu da oni potječu od Ademove sperme. Po njima, Adem je zaspao na zemlji i tako spavajući imao poluciju. Njegova sperma se pomiješala sa zemljom i od toga su oni nastali. Treći opet kažu da oni potječu od Nuhovog sina Jafesa, koji se, nakon, poplave nastanio na istoku. Sljedeći kažu da su Je'džudž i Me'džudž bili sačinjeni od dvadeset dva plemena. Kada je Zul-Karnejn podigao branu iza nje je ostalo dvadeset i jedno pleme, dok je jedno ostalo izvan nje i zato su dobili ime "Turk'' (ostavljeni) i to su turski narodi. Zatim se spominju razni navodi o njihovim izgledima, kako su neki visoki poput palmi, dok su drugi sitni poput malih životinja, kako imaju velike očnjake, slonovske uši, itd,prezedeno,.
 

Kajgana Shop

Back
На врв Bottom