Da za momenat okrenem ovaj razgovor i pokazem kako se u starija vremena , uglavnom po propasti srpske srednjevekovne drzave dozivljava pojam Makedonije uopste.
"Geografski lose informisan" autor narodne pesme o Princu Kajici stavlja podunavski grad Smederevo u Makedoniju.
Dve verzije Dusanovog Zakonika Ravanicki i Sofijski, oba iz 17 veka nazivaju Dusana carem Makedonije.
Sofijska verzija glasi: " Pobozni i hriscanin Stefan, Car Makedonije, Srbije, Bugarske, Dalmacije..."
Ravanicka verzija glasi jednostavno: "Pobozni, verni i hriscanski Car Makedonije, Stefan ( Stari srpski zapisi i natpisi , Ljubomir Stojanovic, ).
U zapisima iz 1564 Manastira Zavale u Hercegovini, zapisano je da "manastir lezi nadkriljen planinom Velez koji je u makedonskoj zemlji" (Stari srpski zapisi i natpisi, Lj Stojanovic )
Bozidar Vukovic Podgoricanin kaze za sebe da dolazi iz "Dukljanske zemlje, u Makedoniji, iz grada Podgorice".(Stari srpski zapisi i natpisi, Lj Stojanovic )
Hodocasnici Hristova Groba Vukovoj, Gavrilo, Sava, Jovan i Sekule rekose na dva mesta da su iz "makedonske zemlje, Zahumlja, poznatog kao Hercegovina".(Stari srpski zapisi i natpisi, Lj Stojanovic )
1615 kaze se da se manastir Moraca nalazu u oblasti Hercegovine, u zapadnim zemljama, u makedonskim zemljama.(Stari srpski zapisi i natpisi, Lj Stojanovic )
Upravo je mozda zbog ovih gore pomenutih izvora Vuk Karadzic i primetio da su "sve zemlje nasih ljudi nazivane Makedonija" (V S Karadzic, Beispiele der serbisch-slavischen Sprache, Vienna, 1857)