Прашања за Исламот II

  • Креатор на темата Креатор на темата exlexmk
  • Време на започнување Време на започнување
Статус
Затворена за нови мислења.
Можеби погрешно го разбрав постот на членот кој го цитираше (nihilista), јас како што го сфатив, немаше никаква хипокризија од негова страна туку само сакаше да каже дека ако си муслиман не мора да значи дека го поддржуваш и шеријатот, и дека апостазата се казнува само во земјите со шеријатски закон а не во земјите каде што исламот е доминантна религија.

Добро е малку да се прочита пред да се влезе во дискусија. „Златниот шеријат“ беше величан и во некои претходни постови. Примената на шеријатот е проблематична и непожелна (не само за немуслимани туку и за муслимани кои не се радикални).
 
Добро е малку да се прочита пред да се влезе во дискусија. „Златниот шеријат“ беше величан и во некои претходни постови. Примената на шеријатот е проблематична и непожелна (не само за немуслимани туку и за муслимани кои не се радикални).
Точно така, шеријатот е многу лош како закон, секој што го поддржува е религиски фанатик со испран мозок,
--- надополнето: Sep 25, 2011 5:54 PM ---
Како изгледа пеколот?
Атеист сум друже ;)
 
Pa kazav jas deka vam ve zadovoluva samo ako vi kaze nekoj deka Kur'anot bara smrtna kazna za toj sto ke ja napusti verata. Baravte od Kur'anot vi navedov Aet od Nego: "Vo verata nema prisilba,praviot pat jasno se razlikuva od zabludata" Sega,tebe ne te zanima sto veli Kur'anot ti povtorno ke mi pisuvas za komsijata kakov zivot tera po doma.
 
  • Ми се допаѓа
Reactions: Al.
Ja ne branam, samo kazav sto znam deka imam procitano deka da izlezes od islam a predhodno dobrovolno si vlegol kazna e smrt vo zemji kade serijatskoto pravo e oficijalen zakon, inaku ne navivam, apsolutno ne moze da mi bide model za identifikacija vera koja tvrdi deka klasnite razliki se od Boga!
 
Pa kazav jas deka vam ve zadovoluva samo ako vi kaze nekoj deka Kur'anot bara smrtna kazna za toj sto ke ja napusti verata. Baravte od Kur'anot vi navedov Aet od Nego: "Vo verata nema prisilba,praviot pat jasno se razlikuva od zabludata" Sega,tebe ne te zanima sto veli Kur'anot ti povtorno ke mi pisuvas za komsijata kakov zivot tera po doma.
Значи луѓето кој се убивани ако го напуштат исламот, не се казнети според исламски закон?
Ако така пишува во исламот, зошто ги убиваат тие луѓе?
 
Do vcera na zenite muslimanki vo drzavava koi sakaa na pasosi da bidat so hidzab ne i dozvoluvaa. Ako sakate taka im velea odite vo s.arabija. Taka si imaat i tie zakon. Ako sakas da bides hristijanin odi vo hristijanska zemja. Zakon be dete. Znaes ti kolku raboti sakam jas vo zakonot da ima ama ne me ferma nikoj ? Ne bidi tolku zaostanat.
 
  • Ми се допаѓа
Reactions: Al.
Do vcera na zenite muslimanki vo drzavava koi sakaa na pasosi da bidat so hidzab ne i dozvoluvaa.
А како ќе познаеш кој е на пасошот, доколку жената си го покрие лицето?
hidzab.jpg

Taka si imaat i tie zakon. Ako sakas da bides hristijanin odi vo hristijanska zemja. Zakon be dete. Znaes ti kolku raboti sakam jas vo zakonot da ima ama ne me ferma nikoj ? Ne bidi tolku zaostanat.
Значи според тебе, кога хитлер си правел концентрациони кампови и масовно уништувал луѓе, не требало да му се меша никој, затоа што тоа си го правел во неговиот рајх, каде владееле негови закони?!
Уствари заборавив, ти неверуваш во холокаустот, се тоа е само заговор на ционистите нели?
 
Ајде исламисти: Како изгледа пеколот, како изгледа рајот?



Prvo-ne sme nie atom nitu pracka vo vselenata. Takva e samo nasata polozba kaj Boga. Naprotiv taa e vazna i znacajna. Zarem ne e Toj onoj sto ne vdahnal so del od Svojot duh? Neli ni se poklonija angelite (melecite)? Neli ni gi veti nasledstvata na nebata i zemjata i kaza: „Navistina gi odlikuvavme sinovite Ademovi i im dadovme da patuvaat po moreto i po kopnoto. Gi opskrbivme so najubavo i visoko gi odlikuvavme pri mnogu Nasi sustestva” (El-Isra, 70). Vo nas znaci ima bozanstven duh.Vo odnos na vselenata, nie ne sme troska ni atom. Nie taka izgledame koga se gledaat nasite tela vo nejzinot prostor.

No, zarem nie ne ja opfakjame celata vselena so nasiot um, pojmuvajki gi zakonite, koi vladeat vo nego. Blagodarejki na ova astronautot se spusta na Mesecinata, potvrduvajki ja tocnosta na naseto znaenje. Zarem ova ne dokazuva deka nie, gledajki na nasiot duh, sme pogolemi od vselenata i deka go poseduvame? Zatoa poetot imal pravo koga kaza.: „I mislis deka si malo telo, a vo tebe e sodrzan najgolemiot svet”. Covekot e, kako sto velat sufiite, seopfatna kniga, a vselenata se nejzinite stranici.

Covekot znaci e golem i vazen : toj vo sebe nosi Bozji duh. I negovoto rabotenje mora da bide presmetano.
Sto se odnesuva do prigovorot vo vrska so kaznuvanjeto so vecna kazna za nesto sto e od ograniceno traenje (grevot) go cenime toa za uste edna greska vo rezoniranjeto na nasite kriticari. Allah im veli za vecnite kaznenici, koga pobarale da bidat vrateni na ovoj svet, pa da rabotat poinaku:
“...a koga bi bile vrateni, sigurno povtorno bi se vratile na ona sto im bilo zabraneto. Tie navistina se lazgovci...” (El-Enam, 28), t.e. nivnoto gresenje ne e ograniceno so vreme. Toa e postojano svojstvo koe bi se povtoruvalo, kako sto se gleda od ajetot; a koga bi bile vrateni, tie sigurno povtorno bi se vratile na ona sto im bilo zabraneto. Tie navistina se lazgovci. Nivmiot grev ne e znaci nekakov momenten pad ili situacija vo koja se nasle. Za niv Allah dz.s. veli na edno drugo mesto vo k*r’anot:
„Toj den koga Allah ke gi prozivee site tie na Nego ke mu se kolnat i ke smetaat deka so toa nesto postignale i zdobilee Tie navistina se lazgovci” (El-Muxadele, 18).
Od navedeniot ajet se nazira eden drug vid na odlucnost i predizvik od strana na kaznetite, koj odi do tamu da tie se soocuvat so Allah dz.s. so svoite lagi i lazni zakletvi i toa na denot na presmetuvanjata, na denot koga ke bidat krenati site zavesi. Toa e znak na krajno nasilstvo. Ne sme ovde veke so grev so ograniceno traenje, tuku pred grev cie traenje e vecno i pred dusa koja vo sebe nosi vezno zlo. Ottuka i vecnata kazna za niv. Za toa jasno zboruva i ajetot od k*r’anot:„I tie nema da izlezat od dzehennem” (El-Bekare,168). A Ibn Arebi veli:„Milosta za ovie e sto ke se naviknat na oginot. I taa vo pekolot ke im bide pogodna sredina”.

Bez somnez postoi srodnost pomegju zlobnite dusi i oginot. Nekoi od niv se vsusnost fakeli od zavist, ljubomora, omraza, strast, site svojstva na oginot. Nitu eden mig ne se, a da ne rasplamnat vojna i razgorat ogin, zosto oginot e nivno skrivaliste i nivna priroda. I na takvite dusi odrediste ke im bide dzehennemot, koj e praveden za niv. Toa e postavuvanje na rabotite na vistinsko mesto. Koga po nekakov slucaj na takvite dusi dzennetot bi im bil zasolniste, tie ne bi go pocuvstvuvale(ne bi im odgovaral).
Zarem tie ne odbile spokoj na zemjata? Treba dzennetot i dzehennemot da se razberat vo najsiroka smisla. Oginot vo pekolot ne e sogoritelen. Spaluvanjeto na nego ne e kako na ovoj svet. Bog veli deke nevernicite se kazneti so dzehennemskiot ogin i vo nego ke se kolnat edni so drugi. Vo nea postoi steblo koe dava plod. Toa steblo se vika Zekkum. So korenja do dnoto na dzehennemot. Postoi i dzehennemska voda koja ke bide pijalok na kaznetite.Toj ogin vo koj se naogja steblo i vo koj ima voda, sekako e nesto porazlicen od ovosvetskiot. „Koga eden narod ke vleze vo oginot ke ja prokolnuva sestrata. I konecno koga vo dzehennemot ke se isposoberat site, poslednata ke i kaze na prvata:- „Nas Sozdatelu, ovie ne odvedoa vo zabluda, pa daj im dvojna kazna!-Bog na toa ke kaze-Sekoj ke ima dvojna kazna, no vie toa ne go znaete” (El-E’araf, 38). I tie vo dzehhenemot, a toa e vatra, ke zboruvaat.(“...zivo e gorivo lugjeto i kamenjata?”)(El-Bekare,24).Oginot za koj dosega stana zbor spagja vo gajbot(ne videnoto) na nestata. Ona sto e kazano za nego e samo simbolicno. Ne smee ova da se razbere taka kako nie da gi odrekuvame telesnosta i setilnosta, a ja priznavame dusevnata kazna. Telesnata kazna postoi i ne e dozvoleno vo nea da se somneva. Nie veruvame vo nejzinoto postoenje. Nie samo tvrdime deka poedinecnostite na toa stradanje i nejziniot nacin i site detalni opisi , sepak ni se potpolno nepoznati i nespoznajni. Po ona kako k*r’anskite pokazanija ni se pretstavuvaat mozeme da zaklucime deka toa ne e voobicaeniot ogin za koj znaeme, kakvi sto ke bidat i telata sto gi znaeme, sekako poinaku od ovie nasi ovozemski tela...

Toa istoto se odnesuva i na dzennetot. Ne e toa pazar na zelencuk, hurmi, sipki, grozje...kako sto Ortodox ednas tuka na forumov ni go opisa.Site tie k*r’anski opisi na dzennetot se vsusnost simboli i nosenje na primer i priblizuvanje na razbiranjeto:
„Primerot na dzennetot koj e veten mutekijam, e vo koj se rekite, civa voda e so nepromeneta pitkost i reki od mleko, civ vkus ne se menuva” (Muhammed, 15). „Primer na dzennet” t.e. nie donesuvame primer so koj sakame da ti go priblizime razbiranjeto na dzennetot, a negovata susnost i poedinecnostite ne ni se otkrieni vo detali.„Pa niedna dusa ne znae sto im e sokrieno, sto ke gi razveseli niv kako nagrada za ona sto go storile”.(Es-Sexde, 17).„..na dzennetot, cija sirocina gi opfakja neboto i zemjata..”(Ali Imran, 133).

Znaci, ne e mozno dzennetot da bide samo bavca .„..i izobilieto od ovosje, koe nikogas ne isceznuva i koe ne se zabranuva” (El-Vakiatu, 19). Toa ovosje e poinakvo od naseto, koe isceznuva i se zabranuva.. i vino:„Od nego nema da ve boli glavata, nitu teloto ke vi slabee” (El-Vakiatu, 32). Toa vino e poinakvo od nam poznatoto, koe udira vo glava i ja zasemetuva glavata.Za dzennetliite k*r’anot veli:„Nie od nivnite gradi ja izvlekovme omrazata” (El_E’araf, 43). Ovde dusite se procisteni na nacin koj ni e nepoznat.
Dzennetot e, isto taka, gajb, znaci nam nepoznato nesto. Koga go konstatirame ova togas so toa ne odrekuvame nitu edno telesno uzivanje. Nie veruvame deka dzehennemot e telesno i dusevno stradanje, no ona sto sakame ovde osobeno da go podvleceme e toa deka poedinostite na ovoj blagodet i stradanje, kako i samiot nacin kako ke bide toa ni se nepoznati. Dzennetot ne e nitu pazar na sekakvo ovostie i zelencuk, a ne e ni Dzehennemot pecka za przenje na meso.
Allah dz.s. nema da go kazni vistinskiot vernik. Toj ke go kaznuva onoj koj e surov i koj Go poreknuva i za cie upatuvanje ne mozele da pomognat site sredstva i nacini na upatuvanje, zapoznavanje i vrazumuvanje:
„I sigurno Nie ke im dademe da ja setat polesnata kazna pred najgolemata, za da se povratat” (Es-Sexde, 21).

Bozjeto odredenie e toa ovie da ja setat polesnata kazna na ovoj svet za da se probudat po dolgo spienje, da se protresat po dolgo zatapuvanje i dremkanje („za da se povratat)Ako ne pomognat ovie sredstva i ako onoj koj go odrekuva Boga i ponatamu prodolzi da go odrekuva, togas ne ostanuva nisto drugo osven negovo soocuvanje so vistinskata kazna za da ja spoznae .. a zapoznavanjeto na Vistinata e vsusnost, milost. Koga Bog bi gi ostavil vo nivnoto slepilo, vo nivnoto neznaenje i bi gi zapostavil, vo samata Negova odluka bi imalo nasilstvo, a Bog e cist od toa. Izlozuvanje na ogin na onie koi go zasluzile toa e navistina vnimanie kon niv. Bidejki site Bozji dela se milost. Toj kon onie koi go zasluzile dzehennemot e milozliv na toj nacin sto im go dal, na toj nacin gi poucil. A kon onoj sto go spoznal i veruval milozliv e voveduvajki go vo veteniot mu dzennet, koj mu pripagja kako cest i priznanie od strana na negoviot Sozdatel i Gospodar.Kaznuvanjeto na Ahiretot ne e pokazuvanje na sila od strana na Boga dz.s. nad Negovite robovi, tuku e cistenje, pretstavuvanje, ispravanje i milost:
„Ke go kaznam so Mojata kazna onoj kogo sakam, no mojata milost opfakja se” (El-E’arat, 156). Toj znaci napravil Negovata milost da opfakja se, pa i kaznata Negova. Da gi prasame sega kriticarite dali Bog bi bil, po nivnite mislenja, popraveden ako gi izednacil nasilnicite so onie na koi nasilstvoto im bilo storeno, ubijcite so nivnite zrtvi, pa site ednakvo gi nagradil na onoj svet? Dali bi bilo pravedno, po mislenjeto vase, da se izramni crnoto so beloto? Na onie koi ja isklucuvaat Bozjata kazna im go upatuvame slednoto prasanje:
Zarem Bog navistina ne ne kaznuva uste na ovoj svet? sto se starosta, bolesta, rakot, ako ne se kazni, no na eden odreden poinakov nacin.Koj e tvorecot na mikrobitee? Zaren ne e toa opomena i predupreduvanje deka sme pred Bog koj moze da ni prati kazna. „Nema Allah da ve kazni, ako vie Mu bidete blagodarni i ako veruvate” (En-Nisa, 147).
 
  • Ми се допаѓа
Reactions: Al.
Не можев да го дочитам постот кој си го направил километарски но забележав дека викаш во рајот ќе имало реки со незнам каква вода, со каков вкус питика и никогаш не го променувала питкиот вкус, па урми какви незнам имало други па уште незнам што, но да кажам реално викаш ќе јадат и пијат.
Но еднаш начекав од еден член кај што вика дека во рајот човекот нема да осеќа ни глад ни жед ни ништо.

Е сеа се поставува прашањето: Зошто се тие реки со незнам каков вкус, и растенија со незнам какви мириси и благодети, кога човекот нема да чуствува ни глад ни жед и кога душата во рај ќе влезе а не телото а знаеме дека храната и пиењето се потреби на телото а не на душата.

Како да го разберам кога ни ти самиот не го разбираш куранот а не верувам дека некој го разбира и покрај тоа што на теологија се учи куран, во С.Арабија постојат универзитети на исламот но што дека кога се што учат е на памет куранот.

Друго, шеријатот е само држење на стадото во место. Доколку не бил шеријатот исламот ќе беше нешто слично како денес христијанството, пасивна религија, а не активна.
Така да, друже, исламот не пропагира шеријат туку шеријатот е измислица на луѓето, ако некој го навреди Аллах не треба да го убиеш или било што, нека го убие Аллах.
 
Za Rajot i Pekolot se potrudiv i dadov odgovor malku poopsiren. Potrudi se i ti do kraj procitaj go,odgovorot stoi tuka vo textot.

Za Serijatot. Toa ti e vo denesna smisla ustaven zakon i toj se gradi vrz pravilata i propisite na Kur'anot. Koj go navreduva Allah dz.s sam sebesi se navreduva. Covek nema pravo na nikogo da mu se mesa vo religijata,toa ti e vo istiot zakon. Ti mozes da ne veruvas vo Allah dz.s ama nemas pravo da im se mesas na drugite. Tebe nikoj nema pravo da te prisili vo sto i kako da veruvas.Vo verata nema prisilba. Vrati se nazad ke vidis koi se pravata na nemuslimanite vo islamskite zemji te. po serijatski zakon. Vie uporni ste i naivni... vie onaka kako sto ste zaklucile ili kako sto vi go prenasocile mozokot da veruvate kako sto nekoj saka i drugo ne prifakjate. Dzaba e sto nie kako Muslimani vi velime deka vo verata nema prisilba,oti ste slusnale na cnn deka islamot povikuva na ubivanje i tuka ste se ogranicile. Dzaba nie da ti velime deka vo serijatski zakon imate isti prava kako i muslimanite.
 
  • Ми се допаѓа
Reactions: Al.
Koj go navreduva Allah dz.s sam sebesi se navreduva.

И пак муслиманско бладање за да се најде начин да се нападне некој...
Ако верувате дека Алах е еден од боговите на Земјата, тој(тоа, таа, како сакате) не се навредува. Бог е. Ако некој го навредува тој бог, ништо не се случува, освен напалени верници да убијат некој или да бидат навредени тие (не знам со која причина се навредени).
Тоа е...
Верници се навредуваат бесцелно (бидејќи некој им вели дека не се во право зборувајќи за Алах дека е ништожност и кастриран бог од други постари системи на верување).
 
Прашање за кое навистина ме интересира одговорот, а не можам да најдам на гугл.

Во Куранот има стихови за тоа како да се врши одењето во тоалет. Која рака да се користи, со која нога да се влегува во местото, со која да се излегува, да се најде место подалеку од вода, да се каже благодарност до Алах за олеснувањето. Дали овие се обични препораки, или ако не се спроведуваат повлекуваат казна за можен престој во пеколот?

Очигледно е дека паметните луѓе кои го пишувале Куранот ги имале во предвид хигиената и веројатноста за постоење на инфективните болести.

Како овие препораки/наредби ги објаснувате денес кога сите знаеме зошто треба да се мијат рацете после користење тоалет?
Овие принципи се откриени/измислени многу пред Куранот, иако не знаеле за постоењето на инфективни агенси, знаеле за природата на инфективните заболувања (во случај да напишете дека Алах знаел за инфективните болести и ги предупредувал луѓето).
 
Статус
Затворена за нови мислења.

Kajgana Shop

Back
На врв Bottom