Periodot koj e oznachen od postirachot natemata pochnuva so osvojuvanjeto na prefakturata Ilirik od stana na Slovenite.
Po smrtta na Atila Bozhjiot kamshik -- tatkoto na Bugarite -- vo Vukovar vo 455 god., poslednior legalen imperator na Zapadnata Rimska imperija vo Split ja proglasuva nezavisnosta na diecezata Ilirik (vo koja teritorija vleguvaat: Avstrija, Ungarija, Slovenija, Hrvatska, Bosna-Hercegovina, i zapadna Srbija). Pod vlasta na Ostrogotite, ovaa drzavna edinica dosegnuvala do rekata Drava (koja gi oddeluva Ungarija i hrvatskata provincija Slavonija), no istata drzhava se obiduvala da navleze na zapadniot Balkan i vo Makedonija.
Za vreme na ovoj kratok period na vladeenje na Gotite, lugjeto shto zhiveele nadvor od granicite na ovaa drzhava "Romano-Gotija" po dolinata na rekata Sala i ezeroto Balaton go dobile imeto "Slaveni" ili "Sklaveni" na latinski jazik, odnosno "Sklabenoi" na grchki.
Vo Makedonija, nashite dedovci zaedno so drugite zapadno balkanski i podunavski narodi, gi prezirale Gotite kako izgnanici dojdeni od stepite na Rusija i Ukraina, i ne mozhele da go trpat nivnoto vladeenje. Zatoa se stvoril anti-Gotski sojuz na chelo so Imperatorot Justinijan od Istochnata Rimska Imperija (so centar vo Dardanija).
Vo tnr. Gotska vojna shto sleduvala (532-546 god.), nashite dedovci so svoite sojuznici celosno ja unishtile Ostrogotskata drzhava vo Italija i nivniot izdanok-drzhava vo Prefekturata Ilirik. Gotite se rechisi celosno unishteni;malkuminata shto ostanale zhivi stanale ili Sloveni ili Romei.
Justinijan vo eden kratok period vospostavil rimska vlast niz Italija, a od svojata baza vo Ravena (Italija) poseben akcent stavil na zavladuvanjeto na Dalmacija za da go kontrolira Balkanot, no ne uspeal vo toa. Diecezata Ilirik stanala "varvarska zemja" vo imaginacijata na istochnite rimski imperijalisti vo Kosnatntinopol.
Narodite od toa ogromno prostranstvo praktichno ja unishtile Rimskata Imperija i nejzinata CRKOVNA organizacija. Iako samite tie prodolzhile da se narekuvaat Dalmatinci, Panonci, Karantinjani itn., vo istorijata se narecheni so zaednichkoto ima "Sloveni" a nivnata drzhava "Slavija". Nekoi od niv pokraj zaednichkoto ime Sloveni bile narekuvani spored geografskata mestopolozhba, obichno po techenieto na reki - Moravci, Bosanci, Neretvanci, Zetjani, itn.