...П.ШАФАРИК: Bо 1826 год. ЗНАШЕ САМО ТОЛКУ ДЕКА НИВНИОТ ЈАЗИК Е ОД - "СРПСКО " НАРЕЧЈЕ и дека брои околу 600 000 души.
Bерно е?
Eве ти со поголеми букви од Руско-СРПСКИ-црковно јазик, блгарска книга...
Bака ни мали деца не зборуваат, a камо ли учените Блгари...на кои РУСИТЕ им гo напишаа првиот БУКВАР...
Interesno e deka pred i po osloboduvanjeto vo 1878 god., 1/4 od jazikot im bil turciziran - ne samo leksichki, tuku i vo gramatikata i vo frazeologijata. itn. Eden novopechen Bugar denes so poteshkotija mozhe da go cihta Ivan Vazov vo original upravo zaradi rasprostranetosta na turcizmite. A Vazov pishuva po osloboduvajeto koga vekje rusizmite vleguvaat na golema vrata vo "sloveno-bugarskiot" jazik i gi neutraliziraat turcizmite.
Ushte pointeresno e deka pokraj vlijanieto na turskiot jazik, imaat zadrzhano plast i od tur
Kski (turanski) jazik ushte pred vladeenjeto na Osmanliite na Balkanot. Imeno, sekoj turanski zbor koj ne e turski, i ne e prenesen vo "slovenobugarskiot" jazik preku ruskiot (kako tatarskite zborovi "chugun", "tovar", "kolbas" i slichni), e od periodite na turanskite vladeteli pred Osmanliite. Takvi turanski zborovi se: "shile", "h'r", "sharan" i slichni.
Tur
Kizacijata na jazikot e od 681 god., a ne od 1393 so doagjanjeto na Osmanliite. Turkite nagrnale vo dva glavni brana na Balkanot -- vo prviot bran vistinskite turko-mongolski Bugari, a vo vtoriot Kumanite, Pechenezite, itn. Dodeka Osmanliite vladeele 5 veka so Bugarija, turkite od vtoriot bran bile tamu 2 veka i ne vladeele so Bugarija (barem ne direktno). Shodno, turcizmite se pozastapeni.
A najinteresno e deka Chuvashite -- koi go zboruvaat vistinskiot bugarski jazik -- redovno sporat dali chuvashkiot jazik e blizok do turskiot jazik. Imeno, sovremeniot turski jazik i Osmanliskiot turski, pripagjaat na tnr. jugozapadna Oguzka grupa na jazici. Sovremeniot turski so reformite na Ataturk e ischisten od persizmi, i fonetichki ne lichi mnogu na chuvashki - iako Chuvashite go chitaat samo grafichki i mislat deka fonetikata e kako chuvashkata.