Најекономично греење и ладење

  • Креатор на темата Креатор на темата Dr Zmigo
  • Време на започнување Време на започнување
Кај мене еднаш има паднато склопката, работев нешто дома со ефтина кинеска бормашина. Значи ефтина 1200 денари :)
Не падна осигурач туку таа главна склопка.

Кај мене е надвор на влез и е стара технологија. Да ти пратам некој слики ај кажи ми ако сакаш твое мислење, дали е ок и што би можело да се промени да биде подобро и побезбедно.

Прегледај го приврзокот 449948

Прегледај го приврзокот 449949

Прегледај го приврзокот 449950

Прегледај го приврзокот 449951

Значи ова е бадвор а внатре е со автоматски осигурачи и нема друга фид склопка, само таа надвор
Ne ti e dobra FID sklopkata, 500mA e previsoka struja za da te zaštiti od udar so smrtonosni posledici, mislam se nad 100mA vo trenje od 3 sek e smrtonosno. Zatoa moraš da staviš FID so 30mA zaštita, ovaa od 500mA e veće istorija i ne se ugraduva...
Inače e vo red iako e poodamnešna instalacijava, stavi samo nov FID i će bide OK.
Inače pogore pročitav deka ako e nulata stavena kako zemja deka ne može da se ugradi FID sklopka, ne e točno može da se vgradi, se vrzuva vodot za zazemjuvanje zaedno so nulata na vlez od FID sklopkata i se će si funkcionira.
Eve i kako:
 
Greačot crknal, ako crknal toj e vo prekin, znači koloto e otvoreno, druga glupost e so osiguračot, ako ne reagira po tvoe kratkiot spoj ostanuva go čeka gostinov da se posere, ne togaš se topi provodnikot i pak će nema stuja, će ima požar i takvi raboti, će nema gostinov ni pod razno da sere u kupatilo.
Po običaj si pišuvaš gluposti...
Inače protočniot ti e bombona, so nego štediš po tvoe sigurno edno 100 posto poveće struja, ja mislev za toa će verglaš ili sega e na red toa.
Znaci imame otvoreno kolo vo rezervar so voda.
Isto kako da si ja napolnil kadata so voda i stavi edna zica co faza vo vodata i edena co nula i vlezi razladuvaj se banjaj se ili pijaj voda.... Plus mozi vo orvoreno kolo da e i napuknat i izolatorot na greacot vo fazniot del pa da si fati na kazanot a zamisli si nemas FID.:popce:
Inace nema diskusija, se znae deka protocniot bojler e kade kade poekonomicen i do 30% od klasicnive so rezervari,ama toaa tebe tesko ke ti vleze vo toa glavceto,ti si energeticar od Jugoslavija so Sangajski sertifikat i tvrdoglav ne slusas drugi.
Автоматски споено мислење:

Во ред значи разговарате од безбедносни причини.
Во што друго е подобар тој проточен бојлер, помалку струја троши?
Како што самото име кажува проточен, ја загрева водата дури протекува низ него. И има добра температура водата?

Јас мислам класичниот бојлер е во се подобар.
Го вклучуваш во 22:00 вечер и сабајле го гасиш пред туширање ради безбедност. Не мора одма да го вклучуваш има вода за тројца да се тушираат, четвртиот ќе помини и со поладна вода.
Вклучи го пак после 13:00
Во Недела можи малце луксуз хехе

Па ако имаш бојлер комбиниран со дополнителни два влеза за топла и два за ладна вода.
На зима имаш топла вода од парното, на лето имаш топла вода од соларен панел.
Ма каков проточен
Da, protocniot boljer e poekonomicen vo stepenot na iskoristuvanje na toplata voda vo odnos na klasicniot el.bojler.
1. Klasicniot boljer dodeka se gre za tie 2-3 h pri toa ma i gubitok od zagreanata voda,znaci se razladuva vo kazanot go topli prostorot.
2.Vodata ja toplis na 60-70 a ja koristis do 40c, a taa ke se izladi do 20selzi znaci ostanatite 20 celzi odat vo nepovrat i taka se vo krug i non sto gubitok na tie 20celzi do sledno koristenje so vkluci iskluci.
3.Kaj protocniot bojler toa sto go toplis toa go koristis istovremeno gubitok Zero ili nula,i negranicena avtonomija na koristenje,samo imaj pari da im platis na EVN. :)
Taka da i samite proizvoditeli so proizveduvaat i klasicni i protocni boljeri toa go ispitale i kazale i normalno deka e taka.Niv seedno mu e dali ke kupis protocen ili klasicen a ne deka im e celta da ti prodadat protocen.....
I ako razmislis navistina e taka.
Inace nemoj glavnata fidovka da ja menuvas neka si stoj arna si e i funkcionira samo red bolerot stavi si poosetliva so 0,03A fidovka i ke si imas dupla zastita so dve fidovki.
 
Последно уредено:
Modelite se odlicni sto i da odberes nema da zgresis.

Vnimavaj na montazata minimum 3 metri bakarni cevki od vnatresnata do nadvoresnata edinica,vnatresnata edinica od plafonot da e oddalecena 10 do 15 cm za dovolen protok na vozduh,bakarnite cevki da se izbandaziraat so bela Pvc bandaz traka,pred da se vkluci klimatizerot vo steker da se izvakumira so vakum pumpa.

Koga ke ja montiraat spodeli fotografii od montaza na klimatizetot
Значи Мидеата дефинитивно.
Со попустот, ваучер и бесплатна монтажа има, разликата е 200евра.

Ќе им спомнам на монетите кога ќе дојдат па ќе направам слики.
Фала на инфо.
 
Da, protocniot boljer e poekonomicen vo stepenot na iskoristuvanje na toplata voda vo odnos na klasicniot el.bojler.
1. Klasicniot boljer dodeka se gre za tie 2-3 h pri toa ma i gubitok od zagreanata voda,znaci se razladuva vo kazanot go topli prostorot.
2.Vodata ja toplis na 60-70 a ja koristis do 40c, a taa ke se izladi do 20selzi znaci ostanatite 20 celzi odat vo nepovrat i taka se vo krug i non sto gubitok na tie 20celzi do sledno koristenje so vkluci iskluci.
3.Kaj protocniot bojler toa sto go toplis toa go koristis istovremeno gubitok Zero ili nula,i negranicena avtonomija na koristenje,samo imaj pari da im platis na EVN. :)
Taka da i samite proizvoditeli so proizveduvaat i klasicni i protocni boljeri toa go ispitale i kazale i normalno deka e taka.Niv seedno mu e dali ke kupis protocen ili klasicen a ne deka im e celta da ti prodadat protocen.....
I ako razmislis navistina e taka.
Inace nemoj glavnata fidovka da ja menuvas neka si stoj arna si e i funkcionira samo red bolerot stavi si poosetliva so 0,03A fidovka i ke si imas dupla zastita so dve fidovki.
Loša matematika ti e so protočniov, kade ti e nočnata eftina tarifa vo matematikava, protočniot ima nula za akumulacija na toplina, će treba samo noće da se banjaš za da ti bide poekonomično. Po tvojov esap otprilika protočniot poveće može da potroši bar 20%, od 50% poradi eftinata tarifa odzemi gi tvoite preoptimistički 30%.
Vo praksa pri nekoe normalno koristenje, moe mislenje e deka otprilika se na isto nivo na ekonomičnost. Tolku za toa.
Inače što da se kaže za kuinskive protočni bojleri na DELIMANO i slični kineski klonovi, tek toa kakvi bombi se staveni po kujnive, običnive bojlerčinja se mali deca za niv.
 
Добар ден џезери :)
forumot voskresna... vajstina voskresna :)

*do adminite pozdrav i neka go izbrishat komentarov ama ne mozev da se vozdrzam posle tolkava pauza
Автоматски споено мислење:

Ne ti e dobra FID sklopkata, 500mA e previsoka struja za da te zaštiti od udar so smrtonosni posledici, mislam se nad 100mA vo trenje od 3 sek e smrtonosno. Zatoa moraš da staviš FID so 30mA zaštita, ovaa od 500mA e veće istorija i ne se ugraduva...
Inače e vo red iako e poodamnešna instalacijava, stavi samo nov FID i će bide OK.
Inače pogore pročitav deka ako e nulata stavena kako zemja deka ne može da se ugradi FID sklopka, ne e točno može da se vgradi, se vrzuva vodot za zazemjuvanje zaedno so nulata na vlez od FID sklopkata i se će si funkcionira.
Eve i kako:
@tzlatko samo edna mala korekcija na tvojov muabet:

ova e delumno tochno bez da znaeme shto se ima posle ovaa instalacija :)

- 300 do 500mA FID ima smisla kako zashtita od pozar i slichni "gluposti" dokolku posle nego seriski doagja FID od 30 ili 10(za vo kupatilo posebno) mA
- FID od 30 ili ushte podobro od 10mA e za zashtita od sturen udar a FIDot od 300 ili 500mA e za zashtita na instalacijata posle nego.

dopolnitelno treba da se razmisli:
- kakvi potroshuvachi kje se vrzat na taa sklopka (dali se obichni omski ili frekventni potroshuvachi (primer inverter klimi za ovie treba sklopka tip A (ili B) no tip AC nema da brka rabota)
- kolku vkupno snaga e predvidena da imaat portoshuvachite koi se na fid sklopkata vrzani zaedno
- kolku bi bila strujata koja "bega" niz kolata (imashe nekoe pravilo deka do 1/3 ili neshto taka nema da ja aktivira sklopkata ako nema kusa vrska, nad 1/3 (pak kje kazam ne me drzi za zbor) moze da ja aktivira i bez da ima dopir na kusa vrska)
- ne se vrzuva se na 1 fid sklopka za da se zashtedi tuku treba da se rasporedat potroshuvachite. pri toa pozelno e ako nekoj ne saka da iscicijashi 2000 denari da si kupi 3 posebni sklopki za sekoja faza pa i da padne ednata da ima struja vo drugite 2 fazi.

za zhal kaj nas nitu eden proektant (ushte pomalku izveduvach) se zamara so ovie raboti. muabetot se sveduva na shto kje ti e toa.. kje ti pagja non stop iskluchi ili stavi pojaka. mesec dena se raspravav so proektantot na instalacijata vo kukjata kaj mene da ne "optimizira" do tolku i da gi razdeli vodovite posebno za na kraj da mi reche jas vaka crtam ti ako ti se frlaat pari deli posebno.

(bonus kaj moite doma imaat fid od 300mA koj nikogash ne padnal..se chudam shto li shtiti..ne daj boze da im pritreba, a kaj brat mi ima 2 fid sklopki koi non stop mu pagjaa pa gi isfrli od upotreba... i vo edniot i vo drugiot sluchaj nema zashtita)
 
Последно уредено:
forumot voskresna... vajstina voskresna :)

*do adminite pozdrav i neka go izbrishat komentarov ama ne mozev da se vozdrzam posle tolkava pauza
Автоматски споено мислење:


@tzlatko samo edna mala korekcija na tvojov muabet:

ova e delumno tochno bez da znaeme shto se ima posle ovaa instalacija :)

- 300 do 500mA FID ima smisla kako zashtita od pozar i slichni "gluposti" dokolku posle nego seriski doagja FID od 30 ili 10(za vo kupatilo posebno) mA
- FID od 30 ili ushte podobro od 10mA e za zashtita od sturen udar a FIDot od 300 ili 500mA e za zashtita na instalacijata posle nego.

dopolnitelno treba da se razmisli:
- kakvi potroshuvachi kje se vrzat na taa sklopka (dali se obichni omski ili frekventni potroshuvachi (primer inverter klimi za ovie treba sklopka tip A (ili B) no tip AC nema da brka rabota)
- kolku vkupno snaga e predvidena da imaat portoshuvachite koi se na fid sklopkata vrzani zaedno
- kolku bi bila strujata koja "bega" niz kolata (imashe nekoe pravilo deka do 1/3 ili neshto taka nema da ja aktivira sklopkata ako nema kusa vrska, nad 1/3 (pak kje kazam ne me drzi za zbor) moze da ja aktivira i bez da ima dopir na kusa vrska)
- ne se vrzuva se na 1 fid sklopka za da se zashtedi tuku treba da se rasporedat potroshuvachite. pri toa pozelno e ako nekoj ne saka da iscicijashi 2000 denari da si kupi 3 posebni sklopki za sekoja faza pa i da padne ednata da ima struja vo drugite 2 fazi.

za zhal kaj nas nitu eden proektant (ushte pomalku izveduvach) se zamara so ovie raboti. muabetot se sveduva na shto kje ti e toa.. kje ti pagja non stop iskluchi ili stavi pojaka. mesec dena se raspravav so proektantot na instalacijata vo kukjata kaj mene da ne "optimizira" do tolku i da gi razdeli vodovite posebno za na kraj da mi reche jas vaka crtam ti ako ti se frlaat pari deli posebno.

(bonus kaj moite doma imaat fid od 300mA koj nikogash ne padnal..se chudam shto li shtiti..ne daj boze da im pritreba, a kaj brat mi ima 2 fid sklopki koi non stop mu pagjaa pa gi isfrli od upotreba... i vo edniot i vo drugiot sluchaj nema zashtita)
Poštovanje za muabetov ama si ja pobrkal mnogu rabotava.
-Fid ne ja štiti instalacijata, tuku luđeto, za vodovite služat osiguračite
-40A Fid za trofazna e poveće od dovolna za edno domaćinstvo
-epten si se zbrkal, na kratok spoj Fid ne reagira, tuku samo osiguračot
- itn, itn me mrzi da objasnuvam....
Elem, eve go mojov slučaj, pred godina, dve, imav tabla so topivi osigurači bez Fid, rešiv samiot da stavam avtomatski so Fid sklopka, so nova kutija, se akav edno 4-5 časa, zgradata si ima se regularno so 5x6 mm2 glaven kabel i uzemjuvanje....
Pri prvoto puštanje se raboteše osven edna faza od trofazen šteker za el. šporet, koga go digam osiguračot sklopkata isfrla.
Go otvaram štekerot i što da vidam, zamenet nulata i zemjata i taka rabotelo 30 god, a Fidot vednaš ja sredi rabotata. Dovolno bilo greačot da fati na limot od šporetot i da ubie nekogo.
Zapameti Fid raboti samo ako ima razlika pogolema od 30 mA (za ovaa kako mojata) među vlezot vo nea i izlezot i ništo drugo ne ja interesira. Ova se slučuva SAMO koga protekuva struja prema zemja t.e. koga te zdrmuva struja ako čepkaš kade ne treba....
 
Poštovanje za muabetov ama si ja pobrkal mnogu rabotava.
-Fid ne ja štiti instalacijata, tuku luđeto, za vodovite služat osiguračite
-40A Fid za trofazna e poveće od dovolna za edno domaćinstvo
-epten si se zbrkal, na kratok spoj Fid ne reagira, tuku samo osiguračot
- itn, itn me mrzi da objasnuvam....
Elem, eve go mojov slučaj, pred godina, dve, imav tabla so topivi osigurači bez Fid, rešiv samiot da stavam avtomatski so Fid sklopka, so nova kutija, se akav edno 4-5 časa, zgradata si ima se regularno so 5x6 mm2 glaven kabel i uzemjuvanje....
Pri prvoto puštanje se raboteše osven edna faza od trofazen šteker za el. šporet, koga go digam osiguračot sklopkata isfrla.
Go otvaram štekerot i što da vidam, zamenet nulata i zemjata i taka rabotelo 30 god, a Fidot vednaš ja sredi rabotata. Dovolno bilo greačot da fati na limot od šporetot i da ubie nekogo.
Zapameti Fid raboti samo ako ima razlika pogolema od 30 mA (za ovaa kako mojata) među vlezot vo nea i izlezot i ništo drugo ne ja interesira. Ova se slučuva SAMO koga protekuva struja prema zemja t.e. koga te zdrmuva struja ako čepkaš kade ne treba....
mozeme da debatirame kolku sakash. fid shtiti lugje od dopir ako e 30mA ili poslab (se shto e nad 100mA ne shtiti od struen udar). sovrsheno mi e jasno deka fidot reagira na razlika na strui na vlez i izlez od sklopkata (dali kje proteche preku chovek ili dopir na zemja seedno)

pred fidot od 30mA se stava fid od 300mA za zashtita na instalacijata oti toj lugje ne shtiti vo niedna situacija :) no ubavo e da go ima bidejkji moze da se sluchi da imash diferencijalna struja koja nema da go trigerira osigurachot i pak da se zapali instalacijata. (ova retko koga moze da se sluchi vo domashni uslovi no chesto e sluchaj vo pogoni/fabriki kade ima dolgi vodovi) od taa prichina se stava fid od 300mA vo glavniot ravoden ormar.

moze losho sum se izrazil ne mislev kratok spoj nula so faza tuku spoj preku koj kje proteche struja kon zemja.

kako i da e da ne ja grubime temava za ladenje/greenje so elektricharski muabeti
 
Уште додека сме тука со муабетот, почнав да размислувам за ФИД уште пред 20+ години, но тогаш се уште ова беше изгледа ракетна техника (кај нас) па според совети на разни „стручњаци“ останав без неа. Сега од вашиот муабет од крај на Април цврсто решив да ја ставам склопката и покрај слични совети ко пред 20 год, не ти треба, штом досега не ти е ништо добро е, ке ти го угаси замрзнувачот кога не си дома, од гром и сл. баш како што вика @nikomil1. Мерејки по дома открив дека во главното купатило немам никакво заземјување во штекерите (веројатно и кај бојлерот и др.) Плус, кај машината за перење (откако жена ми спомна дека понекоаш тресе струја) напонот на маса (мерено во еден рѓосан агол доле) е 230В !?! Значи само пола чекор од несреќа. А за среќа, барем по стара навика, не се капеме со вклучен бојлер. Машината отиде во канта (а и доста и беше 8-9 години за една Канди), и зедов по нетов да барам ФИД. Се што пронајдов кај нас (Алфи, Меркур и неколку други) беа само АЦ склопки, кои демек не функционираат кај инвертери клима, маш. перење и сл. Кај Али/Тему се наоѓаат секакви, па и со автоматско вклучување по 10-120 секунди (се мести) ама не знам. Совет од поискусни?
 
Уште додека сме тука со муабетот, почнав да размислувам за ФИД уште пред 20+ години, но тогаш се уште ова беше изгледа ракетна техника (кај нас) па според совети на разни „стручњаци“ останав без неа. Сега од вашиот муабет од крај на Април цврсто решив да ја ставам склопката и покрај слични совети ко пред 20 год, не ти треба, штом досега не ти е ништо добро е, ке ти го угаси замрзнувачот кога не си дома, од гром и сл. баш како што вика @nikomil1. Мерејки по дома открив дека во главното купатило немам никакво заземјување во штекерите (веројатно и кај бојлерот и др.) Плус, кај машината за перење (откако жена ми спомна дека понекоаш тресе струја) напонот на маса (мерено во еден рѓосан агол доле) е 230В !?! Значи само пола чекор од несреќа. А за среќа, барем по стара навика, не се капеме со вклучен бојлер. Машината отиде во канта (а и доста и беше 8-9 години за една Канди), и зедов по нетов да барам ФИД. Се што пронајдов кај нас (Алфи, Меркур и неколку други) беа само АЦ склопки, кои демек не функционираат кај инвертери клима, маш. перење и сл. Кај Али/Тему се наоѓаат секакви, па и со автоматско вклучување по 10-120 секунди (се мести) ама не знам. Совет од поискусни?
ETI slovenski osigurači i sklopka i nemaj gajle. Treba samo da se koristi test kopčeto ednaš mesečno ili bar ednaš vo 3 meseci za da si bide vo forma....
Ete jas samiot ja mestev, plus napraviv poinakov raspored na opteretuvanje na fazite od originalot koj beše vo najmala raka čuden, problemi nemam od grmenja, inverteri i neznam što. Bitno e 3 fazi da se što podednakvo optereteni, za da nultiot vod bide što porastereten i da se dobie približno onaa zvezda na fazi od po 120 stepeni.
Zamisli kaj mene nulata stavena na zemja, a zelenata na nula i taka funkcioniralo, a jas tri pati sum mu menuval greač od rernata. Da doprel greačot ednaš do šasijata bi bilo igranka. Pred da stavam FID go menuvam šporetot so rerna so digitalen prikaz i toa taka raboti, samo od tri fazen priklučokot go pravam monofazen. So stavanje na FIDot stujata što ja vleče ekrančeto ( sigurno će da e pogolema od 30mA) ja aktivira i taa isfrla, bidejći strujata odi preku uzemjuvanjeto, ako ne e stavena rernata vo struja ništo ne se slučuva bidejći na taa faza nema protekuvanje na struja prema zemja. So ednostavno menuvanje na žicite se se sredi.
Moj sovet e da staviš FID i nemora na site tri fazi, ako e trofazna možeš i edna ili dve fazi da teraš niz nea, e sega dali e izvedivo na postoečki raspored treba da se prouči. Site uredi što imaat metalna šasija treba da odat preku nea, toa e osnovno pravilo.
 
Последно уредено:
Спомна Златко претходно за прекин на нула, посебно прекин на главна нула во трафостаница. Напонот се зголемува за дупло ќе отиде на 400V и сите електрични апарати горат.

Е сега има нов изум и тоа од нашето соседството. Познатата фирма Ei Elektronska industrija има нивни патентиран производ детектор за прекид на нула. Се поврзува едноставно, едниот крај на собирницата за уземљење а другиот на собирницата за нула и ги заштитува сите електрични апарати измеѓу.
Штом детектира прекид на нула испраќа нешто како лажен сигнал до фид склопката, таа отвара и ги исклучува трите фази и нулата. Која иновација, внатре сигурно има некои намотки нешто едноставно.
Вака изгледа
Има и за Фид 0.03
detektor-2.jpg
Автоматски споено мислење:

А за среќа, барем по стара навика, не се капеме со вклучен бојлер.
За бојлер најдобро користење осигурач 1p+n една фаза и нула. Од собирницата за нула да се најде и оддели онаа што е за бојлерот.
Доколку има некој проблем осигурачот ја исклучува фазата но и нулата до бојлерот
 
Последно уредено:
Спомна Златко претходно за прекин на нула, посебно прекин на главна нула во трафостаница. Напонот се зголемува за дупло ќе отиде на 400V и сите електрични апарати горат.

Е сега има нов изум и тоа од нашето соседството. Познатата фирма Ei Elektronska industrija има нивни патентиран производ детектор за прекид на нула. Се поврзува едноставно, едниот крај на собирницата за уземљење а другиот на собирницата за нула и ги заштитува сите електрични апарати измеѓу.
Штом детектира прекид на нула испраќа нешто како лажен сигнал до фид склопката, таа отвара и ги исклучува трите фази и нулата. Која иновација, внатре сигурно има некои намотки нешто едноставно.
Вака изгледа
Има и за Фид 0.03
Прегледај го приврзокот 450394
Автоматски споено мислење:


За бојлер најдобро користење осигурач 1p+n една фаза и нула. Од собирницата за нула да се најде и оддели онаа што е за бојлерот.
Доколку има некој проблем осигурачот ја исклучува фазата но и нулата до бојлерот
Znam za ovoj detektor, izgleda deka pravi problemi i ja aktivira FID sklopkata, ovde vo Mk go nema, a pogotovo nema za 30mA sklopka ko što čitam. Isto znam deka običen starter za neonka vržan među nulata i zemja pred sklopkata može da ja vrši istata rabota.
Inače mnogu gadno e ako snema nula, na primer vo razvodnata kutija na sobirnicata za nula nekoja od nulite e labava ili korodirana i gubi kontakt, na toj vod i taa faza ako rabotat nekolku uredi, onoj so najgolema snaga ( što ima najmal otpor) dobiva pomal napon, ostanatite so visok otpor (tv, pc itn) dobivaat i do 400V i će go jadat stapot. Ako nema potrošač nema ništo da se sluči....
Ova so osiguračov za bojlerov nema da te zaštiti ako fazata otide na kućišteto od bojlerot ili na cevkite, tuka osiguračot ne e optereten i ne isfrla, te ubiva, pečena kobasica te pravi, samo FIDot pomaga. Osiguračite i ovie so B oznaka kao brzi si maat kriva na reakcija , znači odnos na opteretuvanje i vreme na traenje na toa opteretuvanje, da kažeme ako e 20A treba da e trajno optereten ( napamet zboram) primer 20 sek na što znam 35A, što nema da te spasi sekako od struen udar. Dovolno e i 100mA za 3 sek da te ubie, zatoa treba FID od 30mA.....
 

Kajgana Shop

Back
На врв Bottom