Nauka vs Religija
Posted on
February 22, 2011
Dozvolite mi da objasnim problem koji nauka ima sa religijom. Ateista profesor filozofije napravio je pauzu ispred svih studenata, a zatim je pitao jedanog od njegovih novih studenata da ustane.
Ti si hrišćanin, zar ne, sinko?
Da gospodine; reče učenik.
Dakle, ti veruješ u Boga?
Apsolutno.
Da li je Bog dobar?
Naravno! Bog je dobar.
Da li je Bog svemoćan? Bog koji može sve učiniti?
Da
Jesi li ti dobar ili zao?
Biblija kaže da sam zao.
Profesor se svesno osmehnu. Aha! Biblija!
Razmisli za trenutak pa reče.
Evo nešto za tebe. Recimo da postoji bolesna osoba ovde i da je možeš izlečiti. Da li bi to učinio? Da li bi mu pomogao? Da li bi bar pokušao?
Da gospodine!
Dakle, ti si dobra osoba
Ne bih rekao.
Ali zašto da ne? Ti bi pomogao bolesniku i osakaćenoj osobi ako bi mogao? Većina od nas bi isto uradila ako bismo bili u prilici. Ali vidiš, Bog ne.
Student ne odgovara, a professor nastavlja. Bog ne, zar ne? Moj brat je bio hrišćanin koji je umro od raka, iako se molio Bogu da ga isceli. Kako je Bog to dobar? Hmmm? Možeš li ti odgovoriti na ovo?
Student ćuti.
Ne, ne možeš, zar ne? Reče Profesor. Uzima gutljaj vode iz čaše na stolu da bi student malo predahnuo.
Počnimo ponovo, mladiću. Da li je Bog dobar?
Da reče učenik.
Da li je Sotona dobra?
Učenik ne ustručavjuči se ni malo reče…. Ne
Odakle Sotona potiče?
Student okleva. Od Boga
To je tačno. Bog je stvorio Sotonu, zar ne?
Reci mi, momak. Da li postoji zlo na ovom svetu? Da, gospodine.
Zlo je svuda, zar ne? A Bog je sve stvorio, zar ne?
Da
Dakle, koji je stvorio zlo? Profesor nastavi, Ako je Bog stvorio sve, onda je Bog stvorio zlo, jer zlo postoji, a prema principu da naša dela definišu ko smo, onda je zaključak da je Bog zao.
Opet, učenik nema odgovor.
Da li postoji bolest? Nemoral? Mržnja? Ružnoća? Sve ove strašne stvari, oni postoje u ovom svetu?
Da, reče student
Pa ko ih je stvorio?
Učenik ne odgovori opet, tako da profesor ponavlja svoje pitanje.Ko ih je stvorio? Još uvek nema odgovor.
Odjednom profesor napravi tišinu ispred cele učionice.
Recite mi; nastavlja profesor na drugom učeniku.Da li I ti veruješ u Isusa Hrista, sina?
Studenta glas ga odaje i progovara. Da, profesore,verujem!
Profesor prestaje sa svojim tempom.
Nauka kaže da imaš pet čula koje koristiš za identifikaciju i posmatrajte sveta oko sebe. Da li si ikada video Isusa?
Ne, gospodine. Nikada ga nisam video.
Onda mi reci da li si ikada čuo Isusa?
Ne, gospodine, nisam.
Da li si ikada oseto Isusa, ili okusio ili omirisao svojg Isusa? Da li si ikada imao bilo kakvu senzornu percepcija Isusa Hrista ili Boga?
Ne, gospodine, bojim se da nisam.
Ipak, ti još uvek veruješ u njega? Da
Prema empirijskim pravilima, testovima, domostracionom protokola, nauka kaže tvoj Bog ne postoji. Šta kažete na to, sinko?
Ništa, odgovori učenik. Ja imam samo svoju veru.
Da, veru, profesor ponovi. I to je problem koji nauka ima sa Bogom. Nema dokaza, samo vera.
Student zastane mirno za trenutak, pre postavljanja svog pitanja;
Profesore, da li postoji toplota?
Da.
A da li postoji hladnoća?
Da, sinko, postoji i hladnoća
Ne gospodine, ne postoji.
Profesor se okrenu prema studentu, očigledno zainteresovan. Učionica iznenada postaje veoma mirna. Učenik poče da objašnjava. Možete da imate puno toplote, čak i više toplote, super toplote, mega toplote, neograničene toplote, Bele toplote, malo toplote ili bez grejanja, ali nemamo ništa što se zove hladnoća.Mi možemo podgrejati sve do 458 stepeni ispod nule, što je bez grejanja, ali ne možemo ići dalje od toga.
Ne postoji takva stvar kao što je hladnoća, u suprotnom, bili bismo u stanju da idemo hladnije od -458 stepeni.
Svako telo ili objekat podložano je studiranju, kada ima ili prenosi energiju, a toplota je ono što čini telo ili što materija ima ili prenosi tu energiju. Apsolutna nula (-458 C) je potpuno odsustvo toplote. Vidite, gospodine, hladno je samo reč koju koristimo da bismo opisali odsustvo toplote. Mi ne možemo meriti hladnoću. Toplotu možemo da izmerimo na termalne jedinice, jer toplota je energija. Hladnoća nije suprotno od toplote, gospodine, hladnoća je samo odsustvo toga.
Velika Tišina u sobi.
Šta je tama, profesore? Da li postoji takva stvar kao što je tama?
Da; odgovori profesor, bez oklevanja.
Šta je noć ako nije mrak? Niste u pravu opet, gospodine. Tama nije nešto, to je odsustvo nečega. Možete imati slabog osvetljenja, normalno svetlo, svetlo svetlo, treptuće svetlo, ali ako nemate svetla nemate ništa, I zove se tama, zar ne? To je značenje te reči što koristimo da bismo definisali tu reč.
U stvarnosti, tama nepostoji. Ako bi je bilo, mogli bismo napraviti mrak još mračniji, zar ne?
Profesor počinje da se osmehuje na studenta … Ovo će biti interesantan semestar.
Dakle, koje je tvoja poenta , mladiću?
Da, profesore. Moja poenta je da vaša filozofska prtpostavka sa kojom ste počeli je pogrešna tako da je I sam zaključak definitivno pogrešan.
Profesor nije mogao da sakrije svoje iznenađenje ovog puta.Pogrešna? Možeš li da objasniš kako?
Vi ste radili na pretpostavci dualnosti,učenik objašnjava .Vi tvrdite da postoji život a onda postoji i smrt, da postoji dobar i loš Bog. Vi vidite koncept Boga kao nešto konačno, nešto što možemo da izmerimo.
Gospodine, nauka danas ne može da objasniti ni misao.
Ona koristi elektricitete i magnetizam, ali nikada nije vidjena, a još manje u potpunosti razumeti jednu drugu. Da biste videli smrt kao suprotnost života treba da budete svestni činjenice da smrt ne može postojati kao materijalna stvar. Smrt nije suprotnost života, smrt je samo odsustvo života.
Sada mi recite, profesore. Da li vi učite svoje učenike da su evoluirali od majmuna? Ako misliš na prirodni evolutivni proces, da, naravno da učim.
Da li ste ikada posmatranih evoluciju svojim očima, gospodine? Profesor počinje da trese glavom, još uvek nasmejan, jer shvata gde argument ide. Vrlo dobar semestar, zaista.
Pošto niko nikada nije posmatrao proces evolucije u svom poslu a ne može se ni dokazati da je ovaj proces još u toku, zar vi gospodine onda neučite studente svom mišljenju? Onda vi niste naučnik, nego propovednik, zar ne?
Da nastavim poentu koju ste hteli prikazati ranije na drugom studentu, dozvolite mi da vam dam primer onoga što ja mislim.
Student gleda oko sebe pa reče.
Ima li ikog u ovoj učionici ko je ikada video mozak profesora? Svi izbiše u smeh.
Ima li iko ovde ko je ikada čuo profesorov mozak, osetio mozak profesora, dodirnuo ili mirisao mozak profesora? Niko ne izgleda da je to učinio.
Dakle, u skladu sa utvrđenim empirijskim pravilima, stabilnog, dokazanog protokola, nauka kaže da vi nemate mozga, uz sve dužno poštovanje, gospodine.
Dakle, ako nauka kaže da nemate mozga, kako možemo verovati vašem predavanju, gospodine?
Soba sada ćuti. Profesor gleda u studenta, i njegovo neočitivo lice.
Konačno, profesor odgovori. Mislim da ćete morati da ih preuzmete verom.
Sada, vi prihvatate da postoji vera, i, u stvari, vera postoji sa životom; učenik nastavlja. Sada, gospodine, da li postoji takva stvar kao što je zlo? Sada neizvestan, profesor odgovori, Naravno, tu je. Mi to vidimo u svakodnevnici, to je u svakodnevnom životu primer nečovečanstva čoveka prema čoveku. To je u mnoštvu kriminala i nasilja svuda u svetu. Ove manifestacije nisu ništa drugo nego zlo.
Na ovo student odgovori, Zlo ne postoji gospodine, ili bar ne postoji za sebe. Zlo je jednostavno odsustvo Boga. To je isto kao tama i hladnoća, reč koju je stvorio čovek da opiše odsustvo Boga. Bog nije stvorio zlo. Zlo je rezultat onoga što se dešava kada čovek nema Božju ljubav prisutnu u njegovom srcu. To je kao hladno što dolazi kada nema toplote ili tama koja dolazi kada nema svetla.
Profesor je seo dole.
PS: Student je Albert Ajnštajn
Albert Ajnštajn je napisao knjigu pod naslovom Bog vs nauka u 1921 ..