Модификација на однесувањето наспроти класична дресура - различни аспекти

Член од
22 ноември 2011
Мислења
376
Поени од реакции
454
Prvo da se izvinam za latinicata, bidejki ovde nemam moznost da rabotam so MK poddrska ili font. Temava ja otvoram so cel da prenesam nesto od idejata za nacinot na dresura poznat kako "positive reinforcement training" kako model za modifikacija na odnesuvanjeto so nadez deka ke im pomogne na mnogu od sopstvenicite na kucinja da resat i sprecat nekoi od problemite so odnesuvanjeto na nivnite kucinja. Ova e razlicen aspekt na dresiranjeto od klasicniot alfa-sistem, ne bara nicija dominacija, tuku se iskoristuva prirodniot nacin na ucenje na kucinjata. Ova moze sekoj sam da go raboti, samo treba pravilna primena na principite koi ke gi obrazlozam. Tekstov go sostaviv vo kombinacija od literatura od poveke dreseri, veterinari i bihevioristi kako i razgovori i prakticna rabota so dreseri i bihevioristi od RSPCA. Bidejki e podolg, ke go podelam na tri dela,1. Kako i zosto reagiraat kucinjata, 2. Kako ucat kucinjata i 3. metodi na modifikacija na odnesuvanjeto.
@Vanlok @Lu @ZeenaK9 @SaltNPepa @Doc Holliday i drugi, eve nesto za diskusija :)

1.
Golem broj na sopstvenici imaat problem so odnesuvanjeto na nivnite kucinja. Najcesto, losoto odnesuvanje se povrzuva so dominantnosta kaj kucinjata I site posledovatelni problemi koi se nadovrzuvaat na losata socijalizacija I dresura. No vsusnost, najcestite seriozni problemi vo odnesuvanjeto se rezultat na strav koj kaj kucinjata cesto doveduva do agresija od strav. Stravot e delumno povrzan so prirodnite razvojni fazi niz koi minuvaat zivotnite.
Vo neonatalniot period (od ragjanje do otvaranje na ocite) senzornite sistemi ne se razvieni I edinstvena cel na zivotnite e hrana I toplina.Togas tie nemaat custvo na strav I vo ovoj period duri I traumatski iskustva nemaat dolgotraen negativen efekt vrz niv.
Tranzicioniot period trae samo 1 nedela po otvaranjeto na ocite I togas pocnuva razvivanjeto na mozocnata aktivnost, malite pocnuvaat da si igraat megjusebe.
Periodot na socijalizacija, spored (Scott & Fuller, 1965) trae od 3 do 12 nedela so najjaka senzitivnost pomegju 6-8 nedela.Togas razvivaat privrzanost za ostanatite od legloto I drugi zivotni vo nivnata grupa, ucat da gi prifakjaat lugeto, drugite zivotni, nivnata I drugi okolini kako bezbedni. Na pocetokot na ovoj period kucencata moze lesno da se isplasat no brzo se oporavuvaat I ucat deka predmetite ili lugeto koi gi isplasile se bezbedni. Kako sto zreat, stanuvaat se ponedoverlivi kon nepoznati luge, zivotni I novi predmeti I okolini. Ovaa promena e bitna za prezivuvanje, bidejki gi sprecuva malite da dojdat do nekoja opasnost. Prodolzena periodicna socijalizacija e bitno da se sproveduva I ponatamu do 6-8 meseci starost, bidejki mnogu kucenca koi bile odlicno socijalizirani na 12 nedeli, ke regresiraat nazad, sto e mozno povrzano so periodot na zgolemena osetlivost na strav koja moze da se pojavi pomegju 4-6 meseci starost. Vaznosta na socijalizacijata kaj mladite kucinja e dokazana so poveke istrazuvanja (Serpell & Jagoe , 1995), (Freedman et al. 1961).
Ova ukazuva deka kucinjata treba da se zapoznavaat so mnogu novi luge, predmeti, zivotni I okolini rano vo zivotot, za vreme na senzitivnata faza na socijalizacija, koga stravot ne e tolku izrazen I lesno mozat da se oporavat od slucki koi gi isplasile. Toa im pomaga da naucat deka nepoznati luge, zivotni I okolini ne se zakana kako I polesno da se spravuvaat so stresni nastani ili situacii koi predizvikuvaat strav.
Za da se spravime so stravot, treba da znaeme da go prepoznaeme. Isplasenite zivotni reagiraat na tri nacini – beganje, “zamrznuvanje” I borba. Najlesno se prepoznavaat ocigledno isplasenite kucinja – reakcijata bi bila kako vie da vlezete na stadion dodeka se igra I nekoj naednas vi vikne “ Pazi, topka!” Ke se stutkate, ke ja pokriete glavata I ke se navednete nastrana od kade sto mislite deka bi doletala topkata no istovremeno ke probate da vidite kade e. Isplaseno kuce se navednuva sakajki da izbegne da bide doprano od liceto od koe se plasi, se stutkuva I se vrti nastrana od nego I celoto telo mu e zategnato. Obicno gi vedne I glavata I ocite no sepak se obiduva da pogledne kade se racete od koi se plasi. Poradi ova se gleda belkata na okoto koe e sirum otvoreno I karakteristicno se vika “whale eye” ako pobarate na internet. Usite mu se nazad I nastrana sobrani do glavata a opaskata mu e pomegju nozete. Usite mozat da se drzat nastrana I vo drugi slucai, kako na primer pri ceskanje I slicno no nikogas ne smeete da se bazirate samo na niv, vazen e opstiot izraz na liceto, obicno ocite se sirum otvoreni I jasno moze da se primeti izraz na napnatost I strav. Drugi znaci na strav moze da bidat cesto razgleduvanje nasekade okolu niv,barajki opasnost, cesto oblizuvanje na usnite, prozevanje I zbivtanje, zgolemeno ligavenje, odbivanje na hrana, uriniranje, defeciranje, mozat da izgledaat sonlivi, ne odgovaraat kako sto treba na komandi vo koj slucaj ostro povtoruvanje na komandite samo im ja zgolemuva voznemirenosta. Kucinjata lesno mozat da naucat deka napadot e najdobra odbrana, I deka treba da napadnat koga se isplaseni,duri I pred zakanata (predmet, zivotno, covek itn.) I da se doblizi.

Postojat mnogu soveti koi ni kazuvaat deka morame da se postavime kako alfa, I teorijata za socijalna dominacija e dolgogodisen primaren model za dresura na kucinjata. So tek na vremeto, mnogu poveke e zgolemeno razbiranjeto na odnesuvanjeto na kucinjata kako I razbiranjeto na dominancijata I hierarhijata kaj divite zivotni. Za da se razbere kade teorijata na dominacija se vklopuva vo odnesuvanjeto I negovata modifikacija, I da se razbere koi odnesuvanja taa gi objasnuva a koi ne, treba da se ima dobro poznavanje na teorijata za dominacija. Iako dominacijata obicno se opisuva kako karakterna osobina, taa ne e toa. Dominacija e odnos pomegju individui koj se vospostavuva so sila, agresija I submisija za da se odredi koj ima privilegiran pristap do poveke resursi, kako hrana, leglo, zenka itn. Vaka generalno funkcioniraat hierarhiite na zivotni koi ziveat vo grupi, megju koi se I volcite. Dominantno-submisiven odnos ima samo koga edna od individuite postojano e submisivna. Koga odnosot e vospostaven, se zajaknuva so zavzemanje na predupreduvacki stavovi ili ritualni agresivni I submisivni stavovi a ne so borba. Submisivnite stavovi se nameneti da ja namalat I zaprat agresijata od strana na drugoto zivotno I da signaliziraat deka submisivnoto zivotno nema namera da se bori. Za da agresijata bide definirana kako dominantna, mora da se pojavi kaj poveke tipovi na resursi kako hrana, leglo, vnimanie od sopstvenikot I agresivnoto zivotno mora da pokazuva znaci na samodoverba a ne nesigurnost ili strav. Ako agresijata se pojavuva samo za eden tip resurs, na primer samo za hrana ili samo za igracki, toa e pozesivna agresija I ne e povrzana so rangiranje. Kaj kucinjata vakvi odnosi moze da postojat, no ne se sekogas linearni I jasno izrazeni. Sporedeni so volcite, kucinjata so domestifikacijata dobile poslab nagon da se borat za povisok rang. Zatoa, za razlika od volcite, koga ke sretnat novo kuce tie se odnesuvaat poprijatelski I probuvaat da utvrdat dali I drugoto kuce e prijatelski nastroeno I raspolozeno za igra. Volcite od druga strana, sekoj novodojdenec go percipiraat kako zakana I se borat so nego.
Dominantno- submisivniot model nema nikakvo znacenje koga se odnesuva na odnesuvanjeto na kucinjata sto sopstvenicite go baraat kako doagjanje na povik, odenje pokraj noga I slicno. Koga tie se odnesuvaat nesoodvetno, toa ne e rezultat na baranje na povisok rang, tuku na toa sto vakvoto odnesuvanje bilo nagraduvano porano. Odnesuvanjeto ne mora da bide motivirano od lutina ili agresivni nameri za da dovede do agresija. Cesto, normalni odnesuvanja na kucenca I mladi kucinja koi se nagraduvaat, moze da dovedat do agresija. Primer, kucenca koi nesvesno gi nagraduvame koga kasaat so davanje na vnimanie I igra, moze da se razvijat vo vozrasni kucinja koi kasaat koga se vozbudeni.I bidejki ima kontinuirana vozbuda I agresija site prevozbudeni odnesuvanja kako laenje ili skokanje kon nekogo koga dovolno se nagraduvaat kaj nekoi kucinja, moze da eskaliraat do agresija.
Problemot so teorijata na dominacija I uporeba na sila e sto:
Kaznata mora da bide dovolno silna za sosema da go zapre nesakanoto odnesuvanje bidejki kuceto vo sprotivno ke go povtoruva pocesto. Problemot e sto mnogu sopstvenici pocnuvaat so ponisko nivo na sto kuceto se naviknuva I potoa se naviknuva I na sekoe zgolemuvanje na intenzitetot se dodeka ne dojdete do nivo koe e fizicki opasno a efektot e samo kratkotraen.
Jak intenzitet na kazna mozebi ke bide efektiven, no moze da predizvika I pregolema osetlivost I strav na kuceto od predmetot, covekot ili okolinata povrzana so kaznata, koj strav potoa moze da se generalizira kon slicni predmeti, konteksti ili luge. Opasna nuspojava e sto kaznata moze da predizvika I agresija koja moze da se preusmeri na predmeti, drugi zivotni I luge. Spored (Herron et al. 2008) tehniki kako udiranje na kuceto poradi nesoodvetno odnesuvanje, alfa-butkanje,fiksiranje oci vo oci I dominantno postavuvanje na mesto cesto predizvikuva agresiven odgovor od kuceto.
Tempiranjeto na kaznata mora da e vo momentot koga se slucuva nesakanoto odnesuvanje. Kaznuvanje posle prodolzen vremenski period nema efekt. Ako na primer ste se vratile doma a kuceto go izgrizalo mebelot ili se izmockalo doma, vas mozebi ke vi bide malku polesno ako mu se izrazvikate no se sto toa ke nauci e da bega I da se krie od vas, bidejki ponekogas se odnesuvate strasno, I nema bas najdobro da svati sto tocno loso napravilo, pa ke se plasi I vo slucai koga se slucilo nesto slicno a toa ne e vinovno.
Nagradata za nesakanoto odnesuvanje moze da e pogolem motivator od moznosta za kazna vo idninata. Taka, ako kuceto postojano vi ja butka korpata za gjubre I go rastura gjubreto, toa naucilo deka vo nea sekogas ima nesto interesno (nagrada) a kaznata koja bi ja dobilo pokasno, ako ja dobie, nema tolku da ja povrze so rasturanjeto na gjubreto. Uste pobitno e sto mora da ima kazna sekogas koga ima nesakano odnesuvanje, inaku imate duri sprotiven efekt. Naprimer, korpata so gjubreto – sekogas ima nesto interesno vo nea, a kazna nekogas ima, nekogas nema ( nekogas ste preiznervirani I preumorni da vikate po nego)– korpata stanala uste pointeresna I e uste pomotivirano da ja rastura.
Ova bese prviot del, pred da prodolzam ocekuvam komentari :)
 

SaltNPepa

Other's envy, owner's pride!!!
Член од
14 септември 2012
Мислења
1.945
Поени од реакции
2.523
Ќе ги очекувам и другите делови. Дел од ова што го имаш напишани ми е познато, а пошироко се запознав на предметот Кинологија додека бев во Љубљана. Исто така имам читано и за начинот кој го применуваат positive reinforcement кој сметам дека во комбинација со кликер дресурата дава супер резултати. Но, мое мислење е за да некој може да го дресира своето куче, најпрво тој самиот треба да биде дресиран. Тоа е така затоа што многу често сакајќи и мислејќи дека го користиме правилниот начин, ние го поттикнуваме песот на спротивното од тоа што го очекуваме и што се случува, кучето е збунето затоа што за истата акција прво било наградено а потоа добило дисциплинска. Најдобро би било да постојат школи за обуки и социјализација на кучињата(кои ќе бидат задолжителни) во кои сопственикот е тој што ќе ги задава командите и ќе работи со својот пес, а дресерот само ќе објаснува што и како, и ќе ги корегира грешките. Малку северо-позападно од нас мислам дека тоа е и задолжително, дека секој пес мора да ја помине таа дресура и добива сертификат за тоа.
 
Член од
22 ноември 2011
Мислења
376
Поени од реакции
454
Pepa, mislam deka e potrebno da se spomene ovaa tehnika tokmu bidejki ne e poznata vo Makedonija. I ima mnogu dreseri sto primenuvaat nekoi rudimentirani primeri na ova no ne sekogas so rezultat, bidejki tehnikite bez da gi naucat od nekade ne gi primenuvaat pravilno. Sekade vo svetot (skoro) dresurata e izvedena na princip dreserot ti gi pokazuva vezbite a ponatamu sam si rabotis so kuceto. Trening eden na eden so dreser se vrsi samo koga ima potreba od koregiranje na nekoe problematicno odnesuvanje.
Zatoa prviot del se odnesuvase na vaznosta na socijalizacijata vrz mladite kucinja. Mislam deka golem del od problemite so agresivnost na kucinjata opsto vo Makedonija, nastanuvaat bas vo mladosta koga tie pretrpuvaat nekakov vid na traumatsko iskustvo, cii posledici se obicno nezabelezani i ne im e obrateno vnimanie, taka da koga sopstvenikot veke ke zabelezi deka ima problem, toj e veke seriozen i dlaboko vkorenet vo psihata na kuceto. Ok, ke preminam i na vtoriot del
2.
Lugeto mozat da go modificiraat odnesuvanjeto na kucinjata preku pozitivno vodenje, postojanost I predvidlvost. Na toj nacin dobivaat povisok rang preku kontrola nad resursite I nivno koristenje kako motivatori za nagraduvanje na soodvetno odnesuvanje. Principot e de se vospostavat jasni pravila na odnesuvanje, da se komuniciraat tie pravila preku nagrada na soodvetnoto odnesuvanje dodeka toa se slucuva ili najkasno za edna sekunda, postojano nagraduvanje na sakanoto odnesuvanje I odstranuvanje na nagradata za nesakanoto odnesuvanje, se dodeka kuceto ne stvori nova navika. Programata se vika NISTO NE E BESPLATNO.
Primer, prvo go ucime kuceto avtomatski da sedne I da bara hrana od sopstvenikot. Koga e gladno, zemame hrana vo rakata I stoime mirni bez znak ili komanda I go cekame da sedne Vednas stom sedne, mu davame zrnce hrana. Koge ke svati deka samoto mora da sedne za da dobie hrana koja ja saka, od nego ke barame avtomatski da sedne I da ostane da sedi sekogas koga saka da go galime, da izleze, da mu ja frlime igrackata I za sekoe zrnce hrana. Barajki vakvo odnesuvanje od kuceto, toa se uci na samokontrola I da bara dozvola od sopstvenikot za pristap kon resursite koi gi bara. Nema inaetenje, kuceto samo uci nov nacin kako da gi dobie site raboti sto gi saka a koi gi dobivalo “besplatno” I se uci deka nesoodvetno odnesuvanje ne se nagraduva. Taka na primer ako kuceto saka da go pogalite I pritoa postojano vi skoka, zastanete mirni, svrtete mu grb ili oddalecete se od nego I na toj nacin jasno mu stavate na znaenje deka nema da dobie vnimanie. No stom sedne, vednas mu davate hrana I prodolzuvate povremeno da mu davate po nekoe zrnce hrana se dodeka sedi za da nauci deka treba da ostane sednato mirno. Soodvetnoto odnesuvanje mora postojano da se nagraduva se dodeka ne mu prejde vo navika na kuceto. Na primer, go galime sednatoto kuce I toa pocnuva da stanuva – vednas se trgame od nego I ne mu davame vnimanie, vo sprotivno, nesakajki sme nagradile nekontrolirana vozbuda. Ako pokasno sedneme na zemja I mu dozvolime da ni se kaci v skut bez prethodno avtomatski da sedne, pak sme nagradile nekontrolirano odnesuvanje. Kuceto mora da go zaraboti naseto vnimanie koga saka da go ima.
Kucinjata ucat so Klasicno kondicioniranje odnosno asocijativno ucenje. Najklasicen primer na ova e eksperimentot so kucinjata na Pavlov koj ni e poznat od Biologija (se nadevam) :). Ili, na primer kuce koe ima problem so crniot drob, posle jadenje se cuvstvuva loso. Ja povrzuva bolesta (losenjeto) so hranata I posleduvatelno uci da ja izbegnuva taa hrana vo idnina. Klasicnoto kondicioniranje se slucuva sekoj den kaj kucinjata. Eden takov primer e dresurata so kazna. (Schilder & van der Borg, 2004) otkrile deka rabotni kucinja vo Holandija koi bile dresirani so elektro sok okoluvratnik pokazuvale znaci na strav, stress I bolka koga bile izlozeni na elektrosok, no istotaka postojan strav I stres za vreme na dresura za opsta poslusnost, odbrana I napad I dodeka setale pokraj dreserot na terenot na dresura I vo parkot, koga ne bile izlozeni na elektrosok. Tie gi povrzale situaciite okolinite I dreserite so bolkata I stravot predizvikani od okoluvratnikot. Vakvi tipovi na negativna asocijacija se slucuvaat nasekade I cesto pati imaat mnogu losi efekti vrz kucinjata I opasni posledici za lugeto.Kaznata koga se koristi za namaluvanje na agresija, cesto pati samo gi potisnuva nadvoresnite predupreduvacki znaci kaj kuceto bez da se odrazi na negovata emotivna sostojba. Taka ako so ostro seckanje so davilicata koregirate znaci na predupreduvanje pred agresija moze da imate kako rezultat kuce koe kasa bez predupreduvanje. Drugi problemi se sto kaznata ja narusuva vrskata pomegju vas I kuceto I ne mu pokazuva na zivotnoto koe e soodvetnoto odnesuvanje
Operantno ucenje ili proba I greska e koga zivotnite povtoruvaat odnesuvanje koe gi ima posakuvanite posledici I odbegnuvaat odnesuvanje koe ima nesakani posledici. Operantnoto kondicioniranje ima 4 kategorii:
NAGRADA koja ja zgolemuva moznosta za pojava na sakanoto odnesuvanje I se deli na
POZITIVNA NAGRADA so dodavanje na nesto koe kuceto go saka, ja zgolemuvame moznosta deka ke se pojavi sakanoto odnesuvanje( go ucime kuceto da sedi mirno postojano davajki mu hrana dodeka e sednato) I
NEGATIVNA NAGRADA koga odstranuvame nesto sto e odbivno I ja zgolemuvame verojatnosta deka sakanoto odnesuvanje ke se pojavi ( go ucime kuceto da odi pokraj noga vlecejki I seckajki so davilicata, se dodeka ne trgne samo, I togas prestanuvame da seckame)
KAZNA koja ja namaluva verojatnosta za pojava na nesakanoto odnesuvanje I se deli na
POZITIVNA KAZNA koga dodavame nesto odbivno namaluvajki ja verojatnosta deka nesakanoto odnesuvanje ke se pojavi (go tepame so vesnik kuceto koga napravilo belja) I
NEGATIVNA KAZNA koga odstranuvame nesto sto kuceto go saka I taka za namaluvame moznosta za pojava na nesakano odnesuvanje ( se trgame od kuceto I ne go galime ako skoka okolu nas)
Site cetiri kategorii moze da se koristat no treba da se resime koi ke gi koristime I cvrsto da se drzime do niv.
So ovie tehniki mozeme da oformime I pokompleksni odnesuvanja no toa mora da bide isplanirano I vo vid na posledovatlni povtoruvanja. Na primer ako sakame da napravime grupna fotka na nekolku kucenca a naseto sme go naucile da sedi mirno koga e samo, ne znaci deka ke sedi mirno I koga ima drugi raboti okolu nego sto mu go odvlekuvaat vnimanieto. Ke treba da go naucime da sedi mirno I pokraj niv, prvo trenirajki go na odredeno rastojanie od niv, I potoa se poblisku, se dodeka ne postigneme toa da sedi mirno dovolno za da se slika. Za da ne trpi zastoi treniranjeto, ne treba da se brza, treba da se stremime kon 80-100% tocnost na prvata vezba, pred da premineme na druga. Ako oformuvame pokompleksno odnesuvanje, ne treba da ocekuvame premnogu prebrzo . Ako sme go naucile kuceto da sedi pa sme preminale na lezi, nemoze da ocekuvame deka posle prvoto uspesno legnuvanje, ke znae I da ostane da lezi na mesto podolgo vreme. Zatoa e vazno da ne preskoknuvame fazi pri dresiranjeto. Isto taka, ne treba I da se zadrzuvame predolgo na nekoja vezba. Nekoi luge gresat taka sto hranata koja treba sto pobrzo da se isfrli od dresiranjeto na komandata (taa se koristi na pocetok kako pottik na kuceto da go napravi toa sto go barame od nego) ja koristat postojano bez da go zgolemat kriteriumot za davanje na istata, I na toj nacin ne ja namaluvaat potrebata od hrana za da se izvrsi komandata. Odnosno za bilo koja vezba, treba postepeno da barame se poveke vreme vo izvrsuvanje na istata za da mozeme da postigneme taa eventualno da se vrsi I bez hrana.
Tajmingot na kaznata ili nagradata e klucen – mora da bide za vreme koga se slucuva sakanoto ili nesakanoto odnesuvanje ili najkasno za 1 sekunda. Bidejki zivotnite ucat da gi pravat odnesuvanjata koi gi nagraduvame a ne onie koi nie imame namera da gi nagradime. Zatoa treba da imame jasen kriterium za toa sto barame od zivotnoto, za da mozeme toa jasno I postojano da mu go davame na znaenje. Na primer koga ucime kucence da sedi, I sakame da sedne na nasa komanda na negovoto odredeno mesto. Otkoga sme mu pokazale deka treba da sedne, deka treba da sedne na odredeno mesto I treba da sedne na komanda, mora da go nagraduvame samo tocno ona odnesuvanje koe go barame. Znaci, veke ne davame nagrada ako sedne bilo kade, ako legne na mestoto, ako sedne bez komanda, tuku edinstveno davame nagrada koga na komanda “sedi” kuceto doslo do odredenoto mesto I sednalo. Znaci sme pocnale so obilno nagraduvanje so hrana na site ovie aktivnosti posebno, no sega go oblikuvame odnesuvanjeto do toa sto nas ni treba taka sto go nagraduvame samo koga ke go napravi tocno toa sto go barame.
Nivo na nagraduvanje – ima bitna uloga pri dresiranjeto. Koga rabotime so kucinjata, cesto gi primoruvame da ne se oddalecuvaat od nas so pomos na povodnik, no niv im treba I dovolno visoka nagrada za da ostanat koncentrirani nan as I da go pravat toa sto go barame. Zatoa ne mozeme da zavisime od povodnikot, tuku od tobar tajming I nivo na nagraduvanje kako I jasni kriteriumi.
Koga zivotnite (I lugeto) prvpat ucat odreden nacin na odnesuvanje (komandi), toa treba da se nagraduva kontinuirano, sto znaci sekoj pat koga komandata ke ja izvrsat pravilno, go nagraduvame I pottiknuvame toa odnesuvanje se dodeka tie dobro ne go naucat. Komandata mora da e dovolno lesna da moze kuceto da ja povtori brzo poveke pati. Ako ne moze da svati sto se bara od nego, kuceto ke se isfrustrira ili ke mu se zdosadi I ke se otkaze, a nam toa ni izgleda kako da ne vnimava. Megjutoa, ako birame komandi koi kuceto moze tocno I brzo da gi povtoruva, toa dobiva bihevioralen momentum ili eden vid zalet, sto go pravi odnesuvanjeto popodlozno na promena. Ovoj fenomen e istrezuvan I vo psihologijata kaj lugeto.
Koga kuceto dadenata komanda ja izvrsuva tocno vo 80% slucai, treba da se premine na varijabilno nagraduvanje, odnosno go zgolemuvame kriteriumot. Togas kuceto ne znae koga tocno izvrsenata komanda ke bide nagradena I poradi toa se trudi uste poveke I zatoa varijabilnoto nivo na nagrada e najefektivno. Zavisno od nivoto na istreniranost mozete da go nagradite sekoe 1 ili 3 ili 4… tocno izvrsuvanje na komandata. Megjutoa ne se fiksirajte, na primer davate nagrada sekoj 5 pat na tocno izvrsena komanda, tuku iznenadete go povremeno I dajte mu nagrada nekogas na 2 ili na 3 ili 4 povtoruvanje.
Motivacija – site zivotinski vidovi generalno imaat 3 glavni motivatori: zelba za hrana, zelba da se izbegne strav I opasnost I zelba za reprodukcija. Posledniot ne mozeme da go iskoristime pri dresiranjeto a vtoriot e povrzan so nesakani posledici sto bea prethodno spomenati. Zatoa ostanuva hranata kako motivator, pa ako go smenime nacinot na koj kuceto se hrani, mozeme da ja iskoristime hranata vo nasa korist pri dresiranjeto. Silata na motivatorot e razlicna zavisno od sostojbata na zivotnoto I kontekstot na negovata okolina. Nie mozeme da ja kontrolirame silata na motivatorot kontrolirajki ja okolinata na zivotnoto. Taka, za da bide hranata posilen motivator, trenirajte pred hranenje, koga kuceto e gladno I iskoristete del od obrokot pri dresiranjeto. Ili, namesto da mu ja dadete hranata da ja izede kako cel obrok naednas, davajte mu ja postepeno pritoa dresirajki go kuceto, taka ke go nahranite a pritoa ke si go “zaraboti” obrokot ucejki novi komandi. Motivatorot sekogas treba da se bira soodvetno na kontekstot za da bide silen. Taka, ako doma na kutreto dovolna nagrada mu e galenje, vo parkot mozebi nema da vi obrnuva vnimanie, no ako tamu e preokupirano so igracki, togas tie ke gi iskoristite kako motivator.
Koga komunicirame, iako nie lugeto komunicirame verbalno, kucinjata komuniciraat vizuelno, taka da mnogupati koga mislime deka kuceto e tvroglavo ili glupavo I ne izvrsuva nekoja komanda, toa najverojatno e zbuneto od nasiot govor na teloto. Kucinjata pogolemo vnimanie im davaat na vizuelnite otkolku na verbalnite signali – ova moze mnogu dobro da se zabelezi na agility natprevaite. Mnogu cesto, kuceto citajki gi vizuelnite signali, se vodi po nase nesvesno odnesuvanje pa taka ako glasot so koj ja davame komandata I govorot na teloto ne soodvetstvuvaat, kuceto ke go sledi vizuelniot signal. Pritoa vazno e da se napomene deka kuceto go sledi celoto telo naednas a ne samo eden del, pa ako site signali ne se soodvetni so komandata, toa moze da se zbuni. Isto taka kucinjata mozat da pravat razlika vo izgovaranjeto na komandite odnosno pravat razlika megju zborovite kako I emocionalniot kontekst vo koj se izreceni.
Postojat nacini na koi moze da se izvrsi modifikacija na odnesuvanjeo kaj kucinjata. Poveketo bihevioristi kako osnova za toa go preporacuvaat protivkondicioniranjeto I desenzitizacijata. Mnogu dreseri ne gi razbiraat ovie termini dovolno I netocno gi izveduvaat pa cesto pati za kucinjata se veli deka se beznadezni.
Znaci, vtoriov del se odnesuva na toa kako kucinjata ucat i komuniciraat so nas,i spored toa kako nie najdobro da gi naucime na komandi i pokompleksni tipovi na odnesuvanja. I pak ke potsetam, ocekuvam komentari i diskusija. :)
 
Член од
26 јуни 2013
Мислења
3.597
Поени од реакции
14.641
А колку ќе беше јака темава пренасочена во човечки аспект
 
Член од
22 ноември 2011
Мислења
376
Поени од реакции
454
3.
Postojat 4 metodi na modifikacija na odnesuvanjeto odnosno Habituacija, koja e podelena na Desenzitizacija I Poplavuvanje I Protivkondicioniranje koe e podeleno na Uslovno protivkondicioniranje I Operantno protivkondicioniranje.
Habituacijata e eden od najprostite I najvoobicaenite nacini na ucenje.Se slucuva postojano I nasekade I edna od glavnite funkcii I e da zivotnoto se nauci od sto da ne se plasi. Normalna psiholoska programa na site zivotni e da se plasat od se sto e novo a sto ne go identifikuvale kako bezbedno. Stravot e vazen za opstanokot. Habituacija imame koga odgovorot na nov stimulus kako na primer avtomobili sto pominuvaat, se namaluva so tekot na vremeto poradi postojana izlozenost na toj stimulus vo nedostatok na pozitivno ili negativno iskustvo od nego. So drugi zborovi, iako kocenceto koga prvpat go setame se plasi od avtomobilite koi pominuvaat pokraj nego, toa so tekot na vremeto ke se navikne na niv I nema poveke da se plasi. Toa e habituacija. Habituacijata e kontekst specificna I obicno ne e generalizirana a bi mozela da se generalizira duri odkoga kuceto ke se navikne na istiot stimulus vo poveke razlicni konteksti.
Poplavuvanje imame koga zivotnoto e izlozeno na stimulusot vo polna sila (neiskusnite sopstvenici go pravat ova koga naprimer sosila ja drzat mackata za da dojde kuceto da se zapoznaat – slicni primeri mnogu cesto se opasni) Prinuduvajki go zivotnoto da se sooci so stimulus sto go plasi, go senzitizira na toj stimulus pa vo idnina toa uste poveke ke se plasi. I sto e poloso, toa vo idnina nema da bide mozno da se popravi.
Desenzitizacijata e pokorisna forma na habituacija I pritoa stimulusot se go namaluvame pred da go izlozime kuceto na nego. Koga toa ke se navikne na stimulusot so slab intenzitet, intenzitetot ke go zgolemuvame se dodeka toa ne se desenzitizira. Zgolemuvanjeto treba da e postepeno, odnosno vo nieden moment ne treba da pokaze kuceto strav od pointenzivniot stimul. Za sporedba, na primer imame kuce sto panicno se plasi od pravosmukalka. Ako go vrzeme I naterame da sedi do pravosmukalkata dodeka taa raboti za da se navikne – go poplavuvame so stimulus I toa ne pomaga a moze I da go vlosi stravot. No ako ja vklucuvame pravosmukalkate preku tri sobi od kuceto, pa koga ke se navikne I nema da reagira, preku dve sobi, pa preku edna, ke dojdeme postepeno do toa da pravosmukalkata raboti do kuceto a toa ne raegira – taka sme go desenzitizirale. Desenzitizacijta sama po sebe e slaba forma na modifikacija na odnesuvanjeto bidejki e efikasna kaj stimuli koi ne predizvikuvaat mnogu jak strav. Za podobar efekt, taa se kombinira so klasicno I operantno protivkondicioniranje. Togas mozeme da ja promenime emotivnata sostaojba koja go predizvikuva odnesuvanjeto.
Celta na protivkondicioniranjeto e da go smeni emotivniot odgovor na stimulusot ili da izdresira drug tip na odnesuvanje koj e nekompatibilen so toj odgovor. Koga soodvetno se primenuva odi eden cekor ponapred od habituacijata vo smisla sto bara pozitiven odgovor kako krajna cel, dodeka so habituacijata dobivame samo neutralen odgovor.
Klasicno protivkondicioniranje – so nego dresirame na druga asocijacija, odnosno druga emocionalna sostojba I fizioloski odgovor na situacijata. Na primer, ako kucenceto se plasi od transporterot, go ucime deka dobri raboti se slucuvaat koga e vo blizina na transporterot – mu davame hrana koga e do ili ke vleze vo transporterot. Ako kuceto se plasi od glasni zvuci, go ucime da asocira hrana ili igranje so tie zvuci. Na pocetokot, transporterot ili glasnite zvuci predizvikuvaat strav, koj predizvikuva zgolemeno otpustanje na stres hormoni vo organizmot, sto predizvikuva reakcija vo odnesuvanjeto – beganje, borba ili zamrznuvanje vo mesto, kako manifestacija na vnatresnata emocionalna sostojba. Celta ni e da izdresirame nekompatibilen emocionalen odgovor na strasnata situacija , pa zatoa davame hrana I nagradi, bez razlika na negovoto odnesuvanje. Idejata e deka so promena na emocionalnata sostojba, ke se promeni I odnesuvanjeto. Obicno protivkondicioniranjeto se izveduva vo kombinacja so desenzitizacijata.
Operantno protivkondicioniranje imame koga kuceto go dresirame da izveduva drugo, nekompatibilno odnesuvanje. Na primer, ako kuceto vi lae, skoka I se pusta po drugi kucinja, go ucite da ve gleda vas I da izveduva komandi I trikovi, za da nauci da bide koncentrirano na vas namesto na kucinjata. Taka navikata se menuva od “gledam drugo kuce I laam kako ludo” vo “gledam drugo kuce I se koncentriram na sopstvenikot” bidejki sekogas koga vi obrnuva vnimanie vam, dobiva nagrada. Za da operantnoto protivkondicioniranje bide efektivno, zadacata na koja go dresirame mora da bide aktivnost koja ja saka, za da moze soodvetno da se smeni I negovata emocionalna sostojba. Isto taka se kombinira so desenzitizacija. Najbitno e kuceto da bide fokusirano na vas a ne na predmetot ili licnosta sto ja predizvikuva reakcijata. Mnogupati se pravi greska so toa sto kuceto se trenira samo na opsti komandi kako sedi ili lezi, bez da mu se ottrgne vnimenieto od toa sto go plasi.Vo toj slucaj kuceto moze ke lezi, no vnimanieto pak ke mu bide skoncentrirano na stimulusot sto go plasi. Vo slucai kade kuceto e agresivno kon ili se plasi od drugo zivotno, koristime pozitivna nagrada I mu davame da izvrsuva aktivnosti vo koi uziva. Ova e bitno, bidejki morame da ja smenime emocionalnata sostojba koja go predizvikuva takvoto odnesuvanje. Ako koristime kazna, kuceto moze da ja povrze bolkata (pr. seckanje so davilicata) so drugoto kuce ili covek, sto moze da predizvika I uste poagresivno odnesuvanje. Znaci, ako ne se smeni vnatresnata emocionalna sostojba, mala e sansata da go smenime odnesuvanjeto predizvikano od nea.
Ova e posleden del,ova se metodite so koi mozeme da go promenime odnesuvanjeto kaj kucinjata. Na ovoj tip na ucenje se bazira Positive reinforcement training ili potocno @SaltNPepa :) sistemot na dresura se bazira na pozitivna nagrada i negativna kazna (2 del) @Vanlok , eve ti eden nacin na koj mozes sam da si go izdresiras kuceto i pritoa imas alatki kako da sprecis nesakani odnesuvanja ili da gi popravis ako tie vekje se pojavile. Ovaa dresura moze da se vrsi na bilo koja vozrast na kuceto, a ovde vo Avstralija voobicaeno e da se pocnuva so kucencata vednas stom go zavrsat karantinot od vakcinite i casovite se kombinirani so socijalizacija, taka da sekako se obrnuva vnimanie na ranata socijalizacija opisana vo 1 del.Sopstvenicite samo go sledat principot deka kuceto POSTOJANO mora da raboti i eded ciklus na dresura za opsti komandi trae 6 nedeli, pri sto sopstvenicite imaat sekoja nedela cas so dreserot koj im gi pokazuva vezbite i proveruva napredok, ostanatoto vreme rabotat sami. Kucencata do 6tata nedela znaat osnovni komandi kako sedi i lezi, no i mesto, a znaat i trikovi, kako davanje sepa i sl.
 

Vanlok

deus ex machina
Член од
30 мај 2009
Мислења
22.035
Поени од реакции
29.404
Методов "positive reinforcement training" за кој зборуваш донекаде ми личи на некои пракси што ги читав на еден форум за германски овчари.
Имено на една тема зборуваа за справување со нагонот за гризење (благо гризење, како при игра) кај германските и белгиските овчари. Практично јас колку што разбрав, идејата беше да се примени однесувањето кое би го употребиле другите кучиња, кога некое куче претерува со занесувањето во играта (премногу инсистира на благо гризење, или премногу јаго загризува при играта).

На пример наместо казнување или експлицитно карање, да се игнорира кучето. Да се излезе од кенелот на неколку минути и притоа целосно да се игнорира кучето.
Со тек на време малото ќе разбере дека претерувањето му носи игнорирање наместо тоа што го сака: игра и дружење.

Za da se spravime so stravot, treba da znaeme da go prepoznaeme. Isplasenite zivotni reagiraat na tri nacini – beganje, “zamrznuvanje” I borba. Najlesno se prepoznavaat ocigledno isplasenite kucinja – reakcijata bi bila kako vie da vlezete na stadion dodeka se igra I nekoj naednas vi vikne “ Pazi, topka!” Ke se stutkate, ke ja pokriete glavata I ke se navednete nastrana od kade sto mislite deka bi doletala topkata no istovremeno ke probate da vidite kade e. Isplaseno kuce se navednuva sakajki da izbegne da bide doprano od liceto od koe se plasi, se stutkuva I se vrti nastrana od nego I celoto telo mu e zategnato. Obicno gi vedne I glavata I ocite no sepak se obiduva da pogledne kade se racete od koi se plasi. Poradi ova se gleda belkata na okoto koe e sirum otvoreno I karakteristicno se vika “whale eye” ako pobarate na internet. Usite mu se nazad I nastrana sobrani do glavata a opaskata mu e pomegju nozete. Usite mozat da se drzat nastrana I vo drugi slucai, kako na primer pri ceskanje I slicno no nikogas ne smeete da se bazirate samo na niv, vazen e opstiot izraz na liceto, obicno ocite se sirum otvoreni I jasno moze da se primeti izraz na napnatost I strav.
Побарав неколку фотографии да го илустрираме стравот за кој зборуваш. Тука се сите елементи на говор на телото:
(клик на сликите за целосна големина)


(понатаму малку повеќе се осврнам на некои други работи што ме интересираат а не ги разбирам сосема, плус неколку прашања во врска со тоа)
[DOUBLEPOST=1405946199][/DOUBLEPOST]@Uluru ако добро разбирам, со positive reinforcement практично се избегнуваат класичните методите на казни и наместо тоа посакуваното однесување се поттикнува со награди и недостаток на награди. При што, се разбира, потребно е добро познавање на кучешката психологија за правилно да се проценуваат ситуациите и од незнаење да не се наградуваат непосакуваното однесување.

Во врска со ова пред некој ден читав интересна збирка совети. Без теоријата што ти ни ја приложи, туку со конкретни апликации на истата во реални ситуации:
http://www.dogbreedinfo.com/articles/humandognonos.htm
(баш корисни совети, мислам дека ова треба да иде во некоја тема за почетници) ;)


Но да разјасниме: хиеарархиската поставеност секако мора да е истата, сопственикот е алфа а кучето следбеник?
Логиката ми вели дека тоа секако е така, само што не се употребуваат казни и/или алфа однесување (разни работи и како гледање во очи, агресивно подбутнување, воспоставување доминација со а-ла Цезар Милан однесување), за воспоставување на хиеарархијата се користи располагањето со ресурсите, и позитивен смислен пристап, така?




ЌИсто така имам читано и за начинот кој го применуваат positive reinforcement кој сметам дека во комбинација со кликер дресурата дава супер резултати.
Некаде прочитав дека е подобри се специфични гласовни команди (во комбинација со истиот метод за кој зборуваме). Наводно многу поприродна е комуникацијата (кликот е неприроден звук за кучето), и немаш обврска 24/7 да имаш кликер со тебе.

Башка што правиш во тие (ретки ама извесни) моменти кога ќе останеш без кликер?
Упс... :)
 
Последно уредено:

SaltNPepa

Other's envy, owner's pride!!!
Член од
14 септември 2012
Мислења
1.945
Поени од реакции
2.523
Методов "positive reinforcement training" за кој зборуваш донекаде ми личи на некои пракси што ги читав на еден форум за германски овчари.
Имено на една тема зборуваа за справување со нагонот за гризење (благо гризење, како при игра) кај германските и белгиските овчари. Практично јас колку што разбрав, идејата беше да се примени однесувањето кое би го употребиле другите кучиња, кога некое куче претерува со занесувањето во играта (премногу инсистира на благо гризење, или премногу јаго загризува при играта).

На пример наместо казнување или експлицитно карање, да се игнорира кучето. Да се излезе од кенелот на неколку минути и притоа целосно да се игнорира кучето.
Со тек на време малото ќе разбере дека претерувањето му носи игнорирање наместо тоа што го сака: игра и дружење.



Побарав неколку фотографии да го илустрираме стравот за кој зборуваш. Тука се сите елементи на говор на телото:
(клик на сликите за целосна големина)
[DOUBLEPOST=1405946199][/DOUBLEPOST]@Uluru ако добро разбирам, со positive reinforcement практично се избегнуваат класичните методите на казни и наместо тоа посакуваното однесување се поттикнува со награди и недостаток на награди. При што, се разбира, потребно е добро познавање на кучешката психологија за правилно да се проценуваат ситуациите и од незнаење да не се наградуваат непосакуваното однесување.

Во врска со ова пред некој ден читав интересна збирка совети. Без теоријата што ти ни ја приложи, туку со конкретни апликации на истата во реални ситуации:
http://www.dogbreedinfo.com/articles/humandognonos.htm
(баш корисни совети, мислам дека ова треба да иде во некоја тема за почетници) ;)


Но да разјасниме: хиеарархиската поставеност секако мора да е истата, сопственикот е алфа а кучето следбеник?
Логиката ми вели дека тоа секако е така, само што не се употребуваат казни и/или алфа однесување (разни работи и како гледање во очи, агресивно подбутнување, воспоставување доминација со а-ла Цезар Милан однесување), за воспоставување на хиеарархијата се користи располагањето со ресурсите, и позитивен смислен пристап, така?





Некаде прочитав дека е подобри се специфични гласовни команди (во комбинација со истиот метод за кој зборуваме). Наводно многу поприродна е комуникацијата (кликот е неприроден звук за кучето), и немаш обврска 24/7 да имаш кликер со тебе.

Башка што правиш во тие (ретки ама извесни) моменти кога ќе останеш без кликер?
Упс... :)
Нема да останеш без кликер се додека командата не се научи целосно. Што значи тоа? Додека не се постигне извршување на награда без да се очекува награда за тоа, односно, воспоставување на рутина. Кликерот е замена за браво, тоа итн итн. Кога се учи, прво се учи дека клик=награда. Потоа се преминува на постепено расцепкување на делови на целата команда и секој дел се учи посебно. Во одреден период од учењето, се воведува гласовната команда, односно во периодот кога кучето сфатило што се бара со него, и се поттикнува да го поврзе зборот со тоа што се бара. Ќе пробам да ги најдам презентациите, ако ги има линковите, беше покажан цел процес на учење на една команда, колку време и како треба.
 
Член од
22 ноември 2011
Мислења
376
Поени од реакции
454
@Vanlok, donekade. Na ova mislam koga velam deka ne bas najtocno se primenuva PRT metodot. Toa so inhibicijata na zagrizot e taka no poentata e sto kucinjata uste od legloto pocnuvaat da se ucat koe odnesuvanje e prifatlivo a koe ne e, i se odnesuva na se, a ne samo na kasanje. Eve ti eden primer na baziranjeto na PRT metodot vo toj kontekst. Na primer, dve kucenca si igraat i se borat i vo eden moment ednoto go kasnuva drugoto kucence posilno i predizvikuva bolka. Vo eden slucaj, kasnatoto kuce ke civka i ke izbega. Vo drugiot slucaj kasnatoto kuce ke civne pa ke zarzi i ke go napadne kuceto sto go kasnalo. I vo dvata slucai igrata ke prestane a kuceto sto kasnalo ke nauci o asocijacija deka prejakoto kasanje ne e prifatlivo bidejki 1. ja prekinuva igrata i 2. moze da bide opasno po nego
Ist e principot na ignoriranjeto - toe e vid na kazna, so toa sto ne mu ja davame igrata i vnimanieto sto go bara, mu davame na znaenje deka takvoto odnesuvanje ne e prifatlivo i nema da go dobie toa sto go bara na toj nacin. Со тек на време малото ќе разбере дека претерувањето му носи игнорирање наместо тоа што го сака: игра и дружење. Ne. Koga barame odredeno odnesuvanje,morame da postavime jasen kriterium sto barame i da bideme dosledni i da go nagraduvame Isklucivo toa sto go barame. Na primer, ako ti velis, vo red e kucevo da skoka po luge no da ne preteruva. Kuceto ne znae toa da go razgranici i ti si toj sto moras da bides dosleden i da go popravas sekoe skokanje po luge - ako ponekogas go ostavas da pravi taka, nikogas nema da se nauci da ne skoka, bidejki ne svakja sto sakas od nego.
Slikite se mnogu dobri - na prvata i tretata slika e isplaseno i kuceto sto "napagja" Zabelezete go izrazot na liceto na vtorata slika, osobeno ocite i vegite, usite se nastrana - na ova mislev koga velam deka usi svrteni nastrana se izraz na strav- vo ovoj kontekst. Usite gi vrtat nastrana i koga uzivaat koga gi ceskame no izrazot na liceto e sosema drug. Ova e ocigleden strav, no problemite obicno se slucuvaat koga znacite ne se tolku ocigledni.
Sto se odnesuva do hierarhiskata postavenost, ovoj metod sosema go izostavuva alfa-sistemot i povekje se raboti za kontrola na odnesuvanjeto preku kontrola na resursite, bez natprevar pomegju covekot i kuceto, pa mesto copor potocno imame socijalna grupa. Ili, covekot gi kontrolira resursite, bez da ima potreba da se postavuva dominantno. Zatoa sto problemot so domanicijata e sledniov: imas kuce sto ne se odnesuva kako sto treba (bidejki ne e nauceno) a ti mislis deka e dominantno i se odnesuvas kako alfa kon nego, so sto ti direktno go predizvikuvas. Kuceto na koe predizvikot mu doagja kako grom od vedro nebo ( bidejki negovoto odnesuvanje nema vrska so dominacija) instinktivno toa go smeta za zakana i se brani instinktivno. Zatoa mislis deka odnesuvanjeto mu eskaliralo do agresija i se obiduva da dominira nad tebe. A vo sustina se brani najdobro sto moze vo situacija koja si ja eskaliral ti. Sekoe vakvo scenario nemora da zavrsi so agresija, no toa cesto se slucuva tokmu poradi toa sto lugeto pogresno primenuvaat dominacija da resat problem koj nema vrska so nea, pa nemaat rezultati i uporno prodolzuvaat ( oti dominantno e neli, treba da go potcinime) se dodeka ne nastane "zuta minuta" kaj kuceto.

@Vanlok sovetite se uste eden primer na ne sosema tocna interpretacija na PRT metodot i nerazbiranje na dominacijata. Ako ne ti preci, ke obrazlozam od ovoj aspekt na taa tema i toa za poveketo stavki.
 

Vanlok

deus ex machina
Член од
30 мај 2009
Мислења
22.035
Поени од реакции
29.404
@Uluru ќе го очекувам образложението и со задоволство ќе го прочитам. Инаку само да појаснам, хиеархиската поставеност ја гледам за потребна во некои одредени ретки и непредвидени ситуации кои не биле вежбани, тренирани и воопшто предвидени. Во таква ситуација кога стандардните методи на комуникација не функционираат, нели хиеархиската поставнеост доаѓа во преден план?
 
Член од
22 ноември 2011
Мислења
376
Поени од реакции
454
Ne bas, bas zatoa sto vo nepredvidenite situacii mnogu cesto glaven faktor e stravot, a togas hierarhijata ne ti pomaga. Namesto so sila da vospostavuvas hierarhija i so toa dopolnitelno da ja zgolemuvas tenzijata kaj kuceto sto bi mozelo da dovede do eskalacija na situacijata, se usmeruvas kon namaluvanje na tenzijata i odstranuvanjeto na pricinata za strav i na toj nacin ja smiruvas situacijata bez eskalacija. Neli e toa podobro?
Nzs i jas ja koristev dolgo vreme teorijata za dominacija, no sega i gi gledam slabite strani.
 
Член од
18 август 2013
Мислења
59
Поени од реакции
16
Нема да останеш без кликер се додека командата не се научи целосно. Што значи тоа? Додека не се постигне извршување на награда без да се очекува награда за тоа, односно, воспоставување на рутина. Кликерот е замена за браво, тоа итн итн. Кога се учи, прво се учи дека клик=награда. Потоа се преминува на постепено расцепкување на делови на целата команда и секој дел се учи посебно. Во одреден период од учењето, се воведува гласовната команда, односно во периодот кога кучето сфатило што се бара со него, и се поттикнува да го поврзе зборот со тоа што се бара. Ќе пробам да ги најдам презентациите, ако ги има линковите, беше покажан цел процес на учење на една команда, колку време и како треба.
Презентации.. линкови?:))
 

Kajgana Shop

На врв Bottom