Млеко и млечни производи

The`bItCh

AdJuStAbLe mAdNeSs
Член од
22 јануари 2005
Мислења
4.605
Поени од реакции
112
Млечни производи

Млечните прозиводи се добиваат како резултат на млечното-киселинско вриење. Пастеризираното млеко (загревано на 60 степени) се лади до одреное, на погодна температура (обично 40 степени) и тогаш во него се внесува одредена бактерија. Бактериите во млекото почнуваат да работат а резултато е јогурт, кисело млеко или сирење. Кои се добиваат зависно од тоа каква бактерија сме ставиле, од температурата како и од млекото. Најчесто се користи кравјо млеко, ама во некои случаеви се користат овчото и козјото.



Не знам дали сте имале прилика да го пробате грчкото овчко кисело млеко. Ако не јадам такво сирење додека сум Грчка не можам да функционирам. Не знам што му прават ама тоа е најдоброто кисело млеко. Така е полно, вкусно совршено доволно само за себе па ако го јадете со некое печиво ммм.. милини!

Козјото млеко пак има некој необичен мирис, ако еднаш сте го пробале верувам дека никогаш нема да го заборавите. На некои луѓе тоа млеко им е непријатно, а мирисот им е одвратен но тоа е доста здраво млеко.



Голем е изборот на млеко и мелчни производи на пазарот. Покрај пастеризирано и стерилизирано млеко, имаме и кисело мелко со различен процент на масти, па кисела павлака исто така во разни врсти, како и слатка павлака која најчесто може да се користи како шлаг и колачи или како додаток на кафе. Но, најмногу е застапен јогуртот, и мислам дека тоа не прави јако среќни. Разни врсти јогурт симболизираат разни култури според кои јогуртот добива разна густина и многу пријатен мирис. Во поново време се прават најразлични овошни јогурти, кои се многу пријатни десерти особено наутро.
 

The`bItCh

AdJuStAbLe mAdNeSs
Член од
22 јануари 2005
Мислења
4.605
Поени од реакции
112
Sir

Sirevi su priča za sebe. Ovde je tehnika već nešto komplikovanija. Mleko u koje je dodato sredstvo za sirenje, što je opet neki mikroorganizam, se potpuno zgrudva. Onda se cedi i presuje i tako dobije oblik. Mora da stoji određeno vreme, u zavisnosti od vrste sira.

Početak sira vezuje se za Srednji istok, gde je, po legendi, jedan arapski nomad poneo u svojoj mešini mleko za put po pustinji. Posle nekoliko sati, kad je hteo da utoli žeđ, otkrio je da je mleko nestalo, a da su se umesto njega formirali čvrsti beli komadi i bleda retka tečnost. Njegova mešina je bila napravljena od stomaka mlade životinje i sadržala je enzim renin. Mleko se usirilo zahvaljujući kombinaciji renina, toplote i pokreta konja. Naseg junaka tehnički detalji nisu mnogo interesovali. On je bio zadovoljan, jer je ustanovio da su beli komadi jestivi, a da se tečnost može piti.



Sir je bio poznat u sumerskoj kulturi, kod starih Grka, a u vreme Rimskog carstva je pravljenje sira bilo poznata veština i dostiglo je visoke standarde. Do tog doba razvijen je proces sazrevanja i znalo se da različiti uslovi i tretman dovode do različitog ukusa i karakteristika. Veće rimske kuće su imale posebnu kuhinju za sir i posebne prostorije u kojima je sir sazrevao. U velikim gradovima domaći sir je mogao da se odnese u specijalne centre na dimljenje. Sir je služen na stolovima više klase.

U srednjem veku monasi su bili inovatori. Njima dugujemo zahvalnost za današnju raznovrsnost u svetu sira. Za vreme perioda renesanse siru opada popularnost, smatralo se da je nezdrav, tako da tek u XIX veku ponovo zadobija naklonost ljudi. Tada počinje fabrička proizvodnja.



Princip dobijanja sira je koagulisati mleko tako da formira grudu i surutku. Ovo se dešava i spontano ako mleko ostavimo na toplom, ali danas se u mleko dodaju bakterijske kulture koje proizvode mlečnu kiselinu i renin. Renin je enzim koji se dobija iz stomačnog zida mladih teladi.

Najprostiji je sir tipa cottage. U mleko se doda starter (bakterijska kultura) i kad se razdvoje sir i surutka, sir se pakuje i ide u prodavnice. Finiji sirevi podležu procesu starenja ili sazrevanja. Oni se dobijaju otprilike ovako:

1. mleko se zagreje
2. dodaju se bakterije i renin
3. mleko koaguliše
4. ocedi se
5. presuje se i zagreva
6. oblikuje se pomoću kalupa – soljenje pre ili posle ove faze
7. sir sazreva u kontrolisanim uslovima

Varijacije su brojne. Različit kvalitet mleka, razlčiti aditivi, npr. boje, kiselost, zagrevanje do različite temperature, vrsta krave, njena ishrana, zemljište, klima – svi ovi faktori utiču na kvalitet sira. Zatim količina renina, presovanje, kolicina soli i način sazrevanja.

Za vreme sazrevanja, dva su najznačajnija faktora: vreme (od dve nedelje do sedam godina) i temperatura. U toku sazrevanja mikroorganizmi igraju svoju ulogu.

Oni mogu biti normalno prisutni u mleku ili u atmosferi ili mogu biti dodati.

U "plave vene" se ubacuju Penicillium spore (znači, koriste se i gljive) koje stvaraju aromu i plavo-zelene linije. Ovi sirevi sazrevaju iznutra. Sa druge strane, sirevi kao Camembert i Brie se površinski tretiraju drugim tipom Penicillium spora, sto izaziva "cvetnu" površinu.

Kora na siru se formira za vreme sazrevanja, uglavnom prirodno, a nekad se formira i veštački. Osnovna funkcija kore je da zaštiti unutrašnjost sira i omogući mu da jednolično sazreva. Soljenje ima važnu ulogu u formiranju kore. Jako slani sirevi razvijaju jako debelu koru.

Najjednostavniji način da se klasifikuju sirevi je na osnovu procesa proizvodnje i sličnosti u izgledu i ukusu sira. Postoji mnogo kategorija, a neke od njih su sledeće:

1. Sveži, nezreli sirevi - oni ne podležu procesu sazrevanja. U ovu grupu spadaju Cottage i Ricotta. Ovi sirevi imaju najslabiji ukus od svih. Obično nisu soljeni.
2. Dvostruko i trostruko masni sirevi - oni su posebno obogaćeni mlečnom mašću u toku procesa izrade. Sadrze 60, odnosno 75% masnoće. Neki ne podležu procesu sazrevanja, dok neki sazrevaju oko tri nedelje.
3. Blagi sirevi - Edam, Gouda, Fontina. Čvrsti, lako se seku, mnogi su dovoljno kvalitetni da se služe na kraju obroka.
4. Švajcarski sirevi - najpoznatiji je Ementaler. Ima čvrstu koru, čuvene rupe i slatkastog je ukusa. Rupe nastaju širenjem gasa u toku sazrevanja.
5. Cheddar je jedan od najpopularnijih i najviše kopiranih sireva na svetu. Ovi sirevi se u toku proizvodnje seku na komade i gusto spakuju i tako ostave izvesno vreme. Originalni cheddar je čvrst, žut, blagog ukusa koji stajanjem postaje oštriji. U ovu grupu spadaju i Gloucester, Leicester, Derby itd. Vermont je poznat američki, Cantal franuski, a Kashkaval daleki grčki rođak i pravi se od ovčijeg mleka.
6. Ekstra tvrdi sirevi - Jako tvrdi, pikantni, oštri, pogodni za rendanje. Najpoznatiji je Parmesan.
7. Manastirski sirevi - istorijski povezani sa manastirima. Najpoznatiji iz ove grupe su Trappist i Beaumont.
8. "Plave vene" - zovu ih plavi, jer masu sira prožimaju plave, zelene i crno plave linije. Aromatični. Pikantni. U njih se pre sazrevanja unose Penicillium spore. Obično su meki, ali mogu i da se mrve. Neki su, pak, toliko meki da gotovo da mogu da se mažu. Smatra se da su iz ove grupe najbolji na svetu Roquefort, Stilton i Gorgonzola.
9. Camembert i Brie tip sira - njihova kora je "cvetna", tretirani su Penicillium sporama. Unutrašnjost je meka i žuta.
10. Sirevi od kozjeg mleka - ovi sirevi su obično mali, dolaze u najrazličitijim oblicima, kao piramide, cilindri, kupe. Da li ce biti blaži ili jačeg ukusa zavisi od toga koliko su stari. Danas se često prave od mešavine kozjeg i kravljeg ili ovčijeg mleka.
11. Sirevi od ovčijeg mleka - kao i kozji, ovi sirevi su sasvim drugačijeg ukusa od kravljih. Ukus im se kreće od blagog do oštrog. Neki su primetno slani zato što su sazrevali u slanoj vodi. Mnogi tradicionalni grčki sirevi spadaju u ovu kategoriju, najpoznatiji je Feta. Drugi, kao Kashkaval i Kasseri imaju karakterističan ukus.
12. Začinjeni sirevi - Ukus je pojačan dodavanjem raznih biljaka i začina, od bibera do belog luka. Poznati su Derby Sage i Leyden.
13. Dimljeni sirevi - Često su to Cheddar ili Emmentaler koji su "zadimljeni". Često se prave u obliku kobasice. U većini slučajeva dimljeni ukus je dobijen pomocu hemikalija, pre nego vešanjem sira iznad vatre. Često su dodatno začinjeni biljkama ili biljnim proteinom koji ima ukus šunke.
14. Sirevi od surutke - Retki, ali postoje. Gjetost je jedan od njih. U toku proizvodnje dodati su mu mlečni šećer (laktoza) i mlečna mast. Izgledom podseća na karamel. U ovu grupu spada i Ricotta (koja je već klasifikovana kao nezreli sir). To je Italijanska verzija Cottage sira.
15. Sirevi sa jakim mirisom - Najpoznatiji je verovatno Limburger, belgijskog porekla, mada se često misli da je nemački, jer je u toj zemlji jako popularan. Priča kaže da su u malom gradu u Green County, Wisconsin, izbili nemiri kada su kola natovarena Limburgerom ostavljena bez nadzora na glavnoj ulici. Ovaj sir ima zaista moćnu aromu.
16. Dodatno obrađeni sirevi - Njihov proces sazrevanja je zaustavljen u određenom trenutku pomoću toplote. Obično se prave mešanjem dve vrste sira i nikada ne mogu razviti jedinstveni ukus prirodnog sira iz prostog razloga što su mikroorganizmi koji stvaraju taj ukus umrtvljeni.
 

The`bItCh

AdJuStAbLe mAdNeSs
Член од
22 јануари 2005
Мислења
4.605
Поени од реакции
112
Млечни шпагети

- 300 гр. шпагети
- 200кашкавал
- 3 дл. Млеко
- брашно
- зачин Ц
- магдонос
- масло за јадење
- сол И црн пипер

На оган ставаме едно тенџере со вода И вон его додаваме масло за јадење. Потоа во водата ги ставаме шпагетите да се варат. На оган ставаме И една тава за пржење, а во неа ставаме 50 гр. Маргарин. Во тавата додаваме малку брашно И уште малку масло за јадење. Потоа кон смесата додаваме 3дл. Млеко. Промешуваме И додаваме 2 лажици кисела павлака. Додаваме И 1 лажичка зачин Ц. Сварените шпагети ги тргаме од оган И ги ставаме во цедалака да се исцедат. Исцедените шпагети ги ставаме на чинијата за сервирање, а потоа со црпалка ги преливаме со претходно подготвениот прелив. Врз преливот крупно рендаме кашкавал, а потоа со помош на готварски шприц декорираме со кисела павлака.
 

StenmarC

Скијач
Член од
24 март 2005
Мислења
2.179
Поени од реакции
49
Зашто нема ништо за јогуртот ????? :P
 

The`bItCh

AdJuStAbLe mAdNeSs
Член од
22 јануари 2005
Мислења
4.605
Поени од реакции
112
The`bItCh напиша:
Но, најмногу е застапен јогуртот, и мислам дека тоа не прави јако среќни. Разни врсти јогурт симболизираат разни култури според кои јогуртот добива разна густина и многу пријатен мирис. Во поново време се прават најразлични овошни јогурти, кои се многу пријатни десерти особено наутро.
јес да е малку :place: ама има нешто :))
 
Член од
20 мај 2005
Мислења
140
Поени од реакции
11
ЗАКАМ МЉЕКО!!!!

Нема поубо од млеко со 1 кило чоколадо внатре. Уствари имам еден рецепт да ви кажам . Земаш многу убо МЛЕЧНО чоколадо 100 грама, го кршиш во голема шоља за млеко, и му тураш зовриено млеко, ама без кајмак оти мразам кајмак... И така ќе мешаш дури не се стопи чоколадото и после ќе пиеш а на крајот ќе жалиш оти не си купил појќе чоколадо за да си напрајш пак... Од искуство зборам :(
 

Acid

Frontman
Член од
22 јануари 2005
Мислења
35.169
Поени од реакции
34.281
Re: ЗАКАМ МЉЕКО!!!!

guitardemon666 напиша:
Нема поубо од млеко со 1 кило чоколадо внатре. Уствари имам еден рецепт да ви кажам . Земаш многу убо МЛЕЧНО чоколадо 100 грама...
Ajде, решив да го пробам рецептов... само реши се дали е со 100 грама, или со 1 кило. :wink:
 
Член од
22 април 2005
Мислења
2.492
Поени од реакции
1.120
Јас еднаш нарачав топло чоколадо и внатре искршив 100г Милка со цели лечници. Лелееееееее.. ќе се онесвестев :D
 

123

Член од
20 април 2005
Мислења
2.156
Поени од реакции
8
Кисели краставички исецкани на ситни коцкички, павлака и малку мајонез. Подобро е од руска салата.
 

SeaGull

Walter
Член од
17 мај 2005
Мислења
763
Поени од реакции
9
Obozavam Mleko, kako i site mlecni proizvodi, ama sepak najmnogu cisto blago MLEKO :lol:
 

love

The one and only
Член од
2 мај 2006
Мислења
716
Поени од реакции
1
Blago mleko ne mozam da podnesam,a mnogu sakam jogurt i kiselo mleko.Povkusen mi e ovosniot jogurt otkolku sladoledot,a jadam i sirenje,ama da ne e mnogu soleno.Ne pijam ni cokoladno mleko.
 

IsidoraD

Neko to od Gore vidi Sve!
Член од
18 октомври 2005
Мислења
671
Поени од реакции
29
Ja bez sirenje ne sednuvam na masa,go jadam so sto i da bilo.
Mleko mnogu ne pijam,jogurt taka-taka,sakam kiselo mleko i cokoladno mleko.
 

еци^^^

Walking the line of nature's palm
Член од
9 декември 2005
Мислења
2.945
Поени од реакции
58
jas obozavam kiselo mleko i jogurt so mala maslenost,od 1,2%.Od kiseloto mleko omileno mi e bitolskoto,a od onie so mala maslenost:AKTIVIA!
 
Член од
13 март 2006
Мислења
38
Поени од реакции
0
Jas nemozam da ziveam bez niv,site sirenja gi sakam od mocarela do sarplaninski ,so muvla bez muvla,jogurt,kefir,kajmak sve samo ne obicno mleko.Znaci jogurt i sirewe t.e sve sto ima lacto i acido bacilus.
 
Член од
19 јануари 2006
Мислења
186
Поени од реакции
1
Jas sakam mleko, sirenje , kaskaval najpoveke jogurt i kiselo mleko taka taka.
 

Kajgana Shop

На врв Bottom