- Makedonec li si? Go prašuvam
- Da.
- I - Zatoa što ako ne zeme Mora (Grcija) ke stane edna golema država i sledovatelno monarhija. Vo takov slučaj ke proizlezat mnogu zla - prvo monarhijata i toa što proizleguva od nea, a vtoro, Grcija ke n# natera da vojuvame so Bugarija, nešto što (nie) ne go sakame.
- Vie što sakate?
Mi ja pokaža kapata:
- Sakame republika.
- Demokratija i prijatelstvo so Bugarija?
- Ne samo so Bugarija, tuku so sekoj što ke ni pomogne da se oslobodime.
- So Bugarija sakate da se obedinite?
- Ne! Ne!
- I ova vi go propoveda (uči) Komitetot?
- Da.
- Togaš ovoj Komitet koj tolku mnogu se griči za vašata nezavisnost zošto ne bara zaštita od Grcija koja ima poveke dolžnosti da ve oslobodi, tuku klonite kon varvarite?
- Da vi odgovoram vednaš. Nie ličime na čovek koj padnal vo moreto i se naoga vo opasnost, sekoj moment da se udavi. E, ne mi velite, ve molam, ovoj čovek za da se spasi ke se fati li za s# što ke najde vo toj moment pred sebe, duri i za zmija? Vo takva položba sme nie, duri i Turčin da ni pruži raka za spas ke ja grabnime so blagodarnost.
- No, grčkite prvenci, sveštenici i učiteli zošto gi ubivate koga nemate ništo posebno protiv nikoj?
- Ova se lagi. Komitetot ne ubiva samo Grci, tuku i Bugari i Srbi i Turci i sekogo koj predava.
- Ova se izgovori za grevovite, uništivte mnogu grčki patrioti zatoa što ne davaa pari za vašiot Komitet.
- Ovie raboti gi izmisluvate vie Grcite kako i drugite.
- Koi drugi?
- Ete, tie vo Solun, postavivte vie luge da go napravat toa što go napravija za da go ocrnite Komitetot (stanuva zbor za Solunskite atentati, b.m.).
Ne možev da se vozdržam i strašno se nasmeav što predizvika qubopitnost kaj sopstvenikot Tasku Kvata, koj mi se približi.
- [to ti veli? Me praša.
- Toa i toa.
- Hm! Ama kako }e se vidi deka e Bugarin debeloglavec, ako ne beše Bugarin ne }e kažuvaše takvi zborovi, osobeno sega koga i yidovite imaat uši.
- Da, da ova što vi go velam jas povtori Karev - edno drvo koe ja probi zemjata i iznikna, zošto da ne go vadat site za da porasne?
- Da.
- Da, no znaete so što go vadi Bugarija. So otrov na omraza kon grcizmot.
- Kako i da e ova vadewe (polevawe), n# osvežuva i n# natera da gi zavrtime grankite kon onaa strana kon koja, priznavame deka ništo ne n# povrzuva i da begame od vas so koi nemame ista krv i ista istorija; ova e na nekoj način protest protiv grčkoto interesirawe (za nas).
- Ova što go velik e rezultat na bugarskoto vadewe, zašto Grcija nikogaš ne prestanala da ve poddržuva i so pismenosta i so oružje.
I pak Karev ne mi odgovori.
- I sega, po poslednite nastani što mislite da pravite? - Go prašav. (se misli na t.n. Gornodžumajsko vostanie od esenta 1902 b.m.)
- Ništo drugo osven da ja prodolžime borbata.
- Da, no zar ne znaete deka zad taa borba se krie borba podla i nečesna?
-S.T.Stam.
(Akropolis, br.7608, Biblioteka - Star Parlament)
- Da.
- I - Zatoa što ako ne zeme Mora (Grcija) ke stane edna golema država i sledovatelno monarhija. Vo takov slučaj ke proizlezat mnogu zla - prvo monarhijata i toa što proizleguva od nea, a vtoro, Grcija ke n# natera da vojuvame so Bugarija, nešto što (nie) ne go sakame.
- Vie što sakate?
Mi ja pokaža kapata:
- Sakame republika.
- Demokratija i prijatelstvo so Bugarija?
- Ne samo so Bugarija, tuku so sekoj što ke ni pomogne da se oslobodime.
- So Bugarija sakate da se obedinite?
- Ne! Ne!
- I ova vi go propoveda (uči) Komitetot?
- Da.
- Togaš ovoj Komitet koj tolku mnogu se griči za vašata nezavisnost zošto ne bara zaštita od Grcija koja ima poveke dolžnosti da ve oslobodi, tuku klonite kon varvarite?
- Da vi odgovoram vednaš. Nie ličime na čovek koj padnal vo moreto i se naoga vo opasnost, sekoj moment da se udavi. E, ne mi velite, ve molam, ovoj čovek za da se spasi ke se fati li za s# što ke najde vo toj moment pred sebe, duri i za zmija? Vo takva položba sme nie, duri i Turčin da ni pruži raka za spas ke ja grabnime so blagodarnost.
- No, grčkite prvenci, sveštenici i učiteli zošto gi ubivate koga nemate ništo posebno protiv nikoj?
- Ova se lagi. Komitetot ne ubiva samo Grci, tuku i Bugari i Srbi i Turci i sekogo koj predava.
- Ova se izgovori za grevovite, uništivte mnogu grčki patrioti zatoa što ne davaa pari za vašiot Komitet.
- Ovie raboti gi izmisluvate vie Grcite kako i drugite.
- Koi drugi?
- Ete, tie vo Solun, postavivte vie luge da go napravat toa što go napravija za da go ocrnite Komitetot (stanuva zbor za Solunskite atentati, b.m.).
Ne možev da se vozdržam i strašno se nasmeav što predizvika qubopitnost kaj sopstvenikot Tasku Kvata, koj mi se približi.
- [to ti veli? Me praša.
- Toa i toa.
- Hm! Ama kako }e se vidi deka e Bugarin debeloglavec, ako ne beše Bugarin ne }e kažuvaše takvi zborovi, osobeno sega koga i yidovite imaat uši.
- Da, da ova što vi go velam jas povtori Karev - edno drvo koe ja probi zemjata i iznikna, zošto da ne go vadat site za da porasne?
- Da.
- Da, no znaete so što go vadi Bugarija. So otrov na omraza kon grcizmot.
- Kako i da e ova vadewe (polevawe), n# osvežuva i n# natera da gi zavrtime grankite kon onaa strana kon koja, priznavame deka ništo ne n# povrzuva i da begame od vas so koi nemame ista krv i ista istorija; ova e na nekoj način protest protiv grčkoto interesirawe (za nas).
- Ova što go velik e rezultat na bugarskoto vadewe, zašto Grcija nikogaš ne prestanala da ve poddržuva i so pismenosta i so oružje.
I pak Karev ne mi odgovori.
- I sega, po poslednite nastani što mislite da pravite? - Go prašav. (se misli na t.n. Gornodžumajsko vostanie od esenta 1902 b.m.)
- Ništo drugo osven da ja prodolžime borbata.
- Da, no zar ne znaete deka zad taa borba se krie borba podla i nečesna?
-S.T.Stam.
(Akropolis, br.7608, Biblioteka - Star Parlament)