Евреи - дали го контролираат светот?

MAX

Член од
2 февруари 2006
Мислења
10
Поени од реакции
1
Eve lista na najpoznati i najvlijatelni evrei vo svetskata istorija i segasnost i ako propustam nesto slobodno dopolnete

1 Mojsie religija (izmislil ili?)
2 Isus religija
3 Car Solomon najpameten covek
4 David najhrabar covek(David i Golijat)
5 Isak Njutn Naucnik
6 Albert Ajnstajn naucnik ,atomska bomba
7 Benjamin Franklin naucnik
8 Bil Gejts Svetski monopol i izmislil procesor i Windows
9 Stiven Spilberg Reziser
10 Stenley Cubrick Reziser
11 Dastin Hofman glumec
12 Roman Abramovic naften magnat i Celsea
13 Andy i Lery Wachovsky(Matrix) Reziser
14 Frojd pravec vo medicinata (psihologija)
15 Karl Marks opstestveno ureduvanje
16 Fridrih Engels opstestveno ureduvanje
17 Hitler se pretpostavuva deka e evrein po dedo


Plus imame Masoni i Iluminati cie sto jadro e evrejsko,Holiwood i filmot se evrejski proizvod,americkiot senat ima golem procent evrei,Coca Cola i Pepsi imaat gazdi Evrei,BANKITE se izmisleni, a denes i kontrolirani od Evrei,Kompjuterskiot podem se dolzi na Bil Gejts kolku i da negoduvame i zaboravam veke sto da dopisam a ima uste mnogu . SE LI E EVREJSKO?
Sto tolku ovaa nacija ja pravi vakva kakva sto e, a ocigledno nekoj go znae toa bidejki vo istorijata veke tri pati e probano da se unisti ovaa nacija
1.Egipkanite so unistuvanje na decata(Mojsie) probale da gi sotrat.
2.Rimjanite, (Judejskata vojna) ja iscictile hananskata zemja do covek,ostanale samo evreite sto bile vo stranstvo.
3.Hitler, dobro poznato sakal da gi unisti do posleden

A poveke od jasno e deka ovie lujge sto sakale da gi unistat evreite ne se glupi ili nacionalisti(okolu egipkanite ziveele 50 pleminja,okolu rimjanite kolku?(imperija ), isto taka Hitler. A tie bas gi odbiraat Evreite
Zosto?
Dali probuvaat da go kontroliraat svetot
 

Divider

Seraphim
Член од
24 февруари 2005
Мислења
27.337
Поени од реакции
3.062
Која ти е поентава, би молел, пред да ја заклучам темава.
 

ВМРО

Loved By Few, Hated By Many, Respected By All
Член од
12 септември 2005
Мислења
1.863
Поени од реакции
25
Tie ne probuvaat, tuku go kontroliraat svetot...
 

MAX

Член од
2 февруари 2006
Мислења
10
Поени од реакции
1
Garfield напиша:
Која ти е поентава, би молел, пред да ја заклучам темава.


Poentava mi e sekoj da napise svoe mislenje za toa dali go kontroliraat svetot,sto e eden vid misterija bidejki e sepak nejasno dali go kontroliraat,a i sekoj da dopise nekoj vlijatelen evrein da vidime kolku se uspesni vo medicina,industrija na pr.Ne mislam niso loso bidejki se mnogu uspesni i vo medicinata na primer
 

Divider

Seraphim
Член од
24 февруари 2005
Мислења
27.337
Поени од реакции
3.062
ОК, продолжете, ама без антисемитизам.
 
Член од
27 август 2005
Мислења
783
Поени од реакции
7
да не заборавиме како израелците маме им ебаваат на палестинците, дур цел свет им гледа низ прсти
 

Jakov

Тато
Член од
24 јули 2005
Мислења
2.360
Поени од реакции
58
Mozebi imaat najvlijatelno lobi i mozebi golem del od vidni luge od site oblasti imaat evrejsko poteklo ama deka oni nesto sedat tajno po sobcinja i kontroliraat i pravat zagovori e non sens.
A za ebavanje majka koj komu bez vrska e da se zboruva. Ako navistina bile tolku vlijatelni nemalo da se sluci Holokaustot i nemalo site tie vladi sto gi "kontrolirat" da dozvolat Hitler da gi dovde vo taka sosotojba kakva sto gi dovel
Deka kako narod se max.specificni se, toa zbor nema.
 
Член од
17 јануари 2006
Мислења
1.883
Поени од реакции
3
другарче напиша:
да не заборавиме како израелците маме им ебаваат на палестинците, дур цел свет им гледа низ прсти
potpolno si vo pravo drugarce, tepaat ubivaat a nikoj nisto ne prezema a da se slucuva vo druga drzava odma pravo ke bombardiraat i ke se zalagat za smena na rakovodstvoto i stavanje na svoi lugo koi potoa ke rakovodat i ke gi zastituvaat nivnite interesi.

p.s. znae li nekoj slucajno kolku se na broj niz celiot svet?
 

Jakov

Тато
Член од
24 јули 2005
Мислења
2.360
Поени од реакции
58
Dokolku nekoj e zainteresiran i pred se razpolozen za malku podetalno i poobenmo citanje(se andevam nema da bide izbrisano) posto se poveke delovi.

Istorija na Palestina poslednive 150 godini.


1.Bliskiot Istok na preminot kon HH vek

Bliskiot Istok ja opfa}a teritorijata na predna Azija, po~nuvaj}i na sever od Kurdistan i Mosul, preku plodnata Mesopotamija i Persiskiot Zaliv na istok i jugoistok do krajbre`jeto na Levantskoto more odnosno isto~niot Mediteran. Ovoj region nazad vo istorijata se sre}ava i pod drugi imiwa pred se kako Levant ili Zlatna Polumese~ina. Niz vekovite vo regionot koj e prete`no pustinski, `iveele razni narodi od drevnite Sumeri preku Vaviloncite, Asircite , Evreite do Arabjanite-Arapi koi i denes se dominantna etni~ka grupacija. Centar na regionot ne vo geografski tuku vo istoriski kontekst e Palestina. Svetata Zemja prostrana me|u bregovite na Mediteranot i rekata Jordan }e stane niz vekovite sredi{te na trite najgolemi religii: Hristijanstvoto, Islamot i Judaizmot. [irinata i goleminata na verite osobeno na Hristijanstvoto i Islamot koj poteknuva od Arabiskiot poluostrov vo po{irok kontekst na Bliskiot Istok gi opfa}a i Arabija, Irak i Egipet. Ovoj region postojano bil meta na razni osvojuva~i koi sekoj so svoi pri~ini i motivi sakal da vladee na Bl. Istok. Vo minatoto se vodele sveti - krstonosni vojni se sudirale kolonijalni interesi za prevlast vrz kopnenite pati{ta kon Indija, Persija i dale~niot istok.

Na vlezot vo HH vek regionot bil pod vlast na Osmanliite i Sultanot koj bil i vrhoven verski vladetel Kalif. Me|utoa Osmanliskata Imperija malku re~isi voop{to ne poka`uvala razbirawe za arapskiot svet, negovata tradicija i duhovni vrednosti. Rastej}i na periferijata na Islamot Turcite so vreme tamu }e gi potisnat Arapite na rabot na slavata i istorijata. Na premin vo HH vek regionot imal blizu 550 000 `iteli od koi 500 000 Arapi, 24 000 Evrei i dr.. Severnite delovi na Bl. Istok mu pripa|ale na Bejrutskiot vilaet, svetiot grad Erusalim bil izdvoen vo poseben sanxak, a Transjordanija bila vo vilaetot Damask. Osmanlisksta vlast za regionot bila period na stagnacija vo ekonomski politi~ki i kulturen plan. Opkru`en so pustinata i zaboraven vo eden del od Mediteranot osobeno po otkrivaweto na morskiot pat kon Indija, Levantot vlegol vo HH vek. Noviot vek na regionot mu donesol novi slu~uvawa i silno prisustvo na golemite sili, osobeno po prokopuvaweto na Sueckiot kanal 1869g.
Podocne`niot razvoj na svetskata industrija i tehnologija }e dovede do masovna upotreba na naftata, surovina koja so vekovi le`ela dlaboko pod vreliot pesok na Orientot. Nejzinata eksploatacija }e go izmeni liceto na regionot no kolku na dobro tolku }e donese i novi sudiri okolu crnoto zlato.
Noviot vek }e ja razbie letargijata kaj Arapite }e go razbudi nacionalnoto dvi`ewe, no i }e go sudri so nacionalnoto dvi`ewe na Evreite i interesite na golemite sili.

2.Evrejskata zaednica na po~etokot na HH vek

Istorijata na Evreite e mo{ne obemna ispolneta so podemi no i golemi tragedii, progoni, preselbi i na momenti nerazbirliva omraza na drugite narodi kon Evreite. Najgolem period od razvojot na Evreite kako narod e vrzan so drugi teritorii koi po igra na sudbinata stanuvale niven `ivoten prostor. No, i pokraj site premre`ija {to gi minale vo blizu 2000 godini dolgoto progonstvo od Palestina neverojatna e silata na ovoj po mnogu {to isklu~itelen narod, da ne ja zaboravi svojata tatkovina. So vekovi Evreite `iveele niz svetot is~ekuvaj}i go momentot koga }e se vratat doma. Vo taa nasoka samo eden mo`ebi najkarakteristi~en primer za vernosta i istrajnosta e psalmot 137 koj pove}e od 20 vekovi go peat vo svoite molitvi od vremeto na progonot vo Vavilon, 586g.p.n.e, vo koj velat:

,,Kraj rekite vavilonski-tamu sedevme i ple~evme,
koga }e se setime na Sion;
Kako da zapeeme Gospodova pesna,
Na tu|a zemja
Ako Te zaboravam tebe, Erusalime,
Neka me zaboravi mojata desnica,
Neka se zalepi jazikot moj za nepceto moe,
Ako ne Te pomnam,
Ako ne go postavam Erusalim,
Nad sekoja moja radost. . . .


Kolkavo e pred se duhovnoto zna~ewe na ovoj psalm }e poka`e nacionalnoto dvi`ewe i cionizmot od po~etokot na vekov. Evreite vo zapadna i isto~na Evropa vtorata polovina na XIX vek ja do~ekale so nade` deka pozitivniot razvoj za niv osobeno po I i II emancipacija na Evreite }e prodol`i, a vo carska Rusija borbata za gra|anski prava naskoro }e odpo~ne. No, nastanite od krajot na minatiot vek dobile obraten tek. Vo Evropa odnovo }e se razgori omrazata i netrpelivosta kon Evreite. Mo}note hristijanski krugovi voznemireni i so bes kon Evreite }e komentiraat: Evreite slobodata ja koristat za zbogatuvawe, organizirawe golemi firmi, banki i sl.. Sega }e se obidat da stanat i funkcioneri, lekari, advokati i novinari da steknat pozicii koi bi gi odzele od Hristijanite... .. Iako Evreinot e Germanec, Francuzin ili Rusin toj i pokraj se e stranec i po verata i po karakterot na svojata azijatsko-semitska rasa i nie nikoga{ ne bi mo`ele da `iveeme zaedno so niv. Ovie i nim sli~ni idei vo 1880g. }e go zarodat antisemitizmot, koj dolgo }e gi progonuva i uni{tuva Evreite. Antisemitizmot brzo }e se pro{iri i vo Avstroungarija i Rusija. Noviot vek i vo Francija }e go odbele`i bran antisemitizam. Aferata Drajfus 1894-1903 e samo primer za toa. Sepak najgolemite stradawa od antisemitizmot }e se slu~at vo Rusija. Imeno carska Rusija ne dozvoluvala naseluvawe na Evreite na nejzina teritorija. No, so osvojuvaweto na Polska, Litvanija, Belorusija i Ukraina vo XVII i XIX vek na svojata teritorija taa dobila blizu 5 milionska evrejska zaednica. Despotskiot re`im gi dr`el Evreite vo t.n ^ert zona od Baltikot do Crnoto more. Omrazata kon Evreite prerasnala vo otvoren sudir, osobeno po atentatot vrz Carot Aleksandar II (maj 1881) koj go izvr{il Evrein, no ne od nacionalni tuku politi~ki pri~ini, toj bil socijalist. Po ovoj nastan izbile silni progoni vrz Evreite osobeno vo Ukraina. Ovie pogromi traele re~isi 2 godini. Vakviot silen pritisok gi prinudil Evreite pred se od isto~na Evropa da emigriraat kon SAD i Palestina.......
 

SLaCk

Remember me?
Член од
23 ноември 2005
Мислења
1.451
Поени од реакции
18
Јаков ти Евреин да не си? Мислам онака само прашувам.

Историјата ги направила повеќето од Евреите бесчуствителни лихвари. не би генерализирал ама голем дел од нив се такви. А тоа дека Хитлер по дедо бил Евреин е чиста измислица.
 
Член од
14 јули 2005
Мислења
2.128
Поени од реакции
41
А да прашам - шо сте се зафатиле толку за евреите? Ова е втора тема за кратко време што се отвара за нив....
 

SLaCk

Remember me?
Член од
23 ноември 2005
Мислења
1.451
Поени од реакции
18
Јас неам појма ја видов темава и одговорив. А и што има лошо да се коментира за било што. Па форум е ова или што?:)
 

Jakov

Тато
Член од
24 јули 2005
Мислења
2.360
Поени од реакции
58
spooky напиша:
А да прашам - шо сте се зафатиле толку за евреите? Ова е втора тема за кратко време што се отвара за нив....
Ako se otvoraat tendenciozno bez razlika za kogo i na sto se posveteni e glupo, ako se otovraat temi za da se citne nesto novi i interesno OK.
Temava moze da bide interesna ako ne se zabega vo predrasudi i "izmi"
 
Член од
14 јули 2005
Мислења
2.128
Поени од реакции
41
SLaCk напиша:
Јас неам појма ја видов темава и одговорив. А и што има лошо да се коментира за било што. Па форум е ова или што?:)
Не, само прашувам. Сега скоро имаше и една друга тема за нив, па ми дојде некако брзо...
 

SLaCk

Remember me?
Член од
23 ноември 2005
Мислења
1.451
Поени од реакции
18
Карл Маркс и Фридрих Енгелс се творците на комунизмот кои пропагираа диктатура на пролетаријатот а всушност сакаа да го уфрлат интернационалниот еврејски капитал во европските општества и така да ги контролираат.
Друга работа е што и без разлика на успехот/неуспехот на комунизмот одредени еврејски лоби групи се инфилтрираа во сите европски општества а и во американското. па така со нивна помош успеаа на нелегален начин да создадат еврејска држава на грбот на Палестинците. не дека Палестинците ми се нешто мили но тој преседан направи нестабилност во целиот регион, а Евреите од улога на жртва станаа агресори и окупатори.
 

Kajgana Shop

На врв Bottom